Zdrav odnos
s novcem

Od UGG cipela do sourdough kruha: Kako nas trendovi tjeraju da trošimo bez razmišljanja

Od UGG cipela do sourdough kruha: Kako nas trendovi tjeraju da trošimo bez razmišljanja

Postoji nešto gotovo mistično u načinu na koji trendovi nastaju. Jedan dan živiš svoj mirni život, zadovoljan puderom koji koristiš već pet godina. A već idući – gledaš TikTok videe u kojima svi zrače zahvaljujući Tirtir puderu, korejskom čudu koje “ostaje na koži i nakon nuklearne apokalipse”, i hvataš se kako guraš kreditnu karticu u Amazon checkout.

Naravno da ga moraš imati. I ti si čovjek, zar ne?

U ožujku ove godine, Tirtir se našao na samom vrhu Amazonove ljestvice najprodavanijih proizvoda, gurajući u zaborav sve one pudere kojima si bila vjerna godinama. Apsurd je u tome da većina tih trendova zapravo nema veze s realnim potrebama – oni su emocionalni, impulzivni i, često, nevjerojatno skupi.

Foto: Pexels

Trend kao valuta – plaćamo statusom, a ne zdravim razumom

U svijetu u kojem algoritmi određuju što je “novo normalno”, trendovi više nisu samo estetski fenomeni. Oni su valuta društvene prihvaćenosti. Od kada se estetika prenosi kroz ekrane, svatko želi biti in, čak i ako to znači kupovinu treće verzije iste stvari.

Prisjetimo se samo Stanley cupa – ne onog sportskog trofeja, nego čaše za vodu. Iz SAD-a se proširila kao virus – jer ako ne piješ vodu iz Stanley čaše od 40 dolara, jesi li uopće hidriran?

Ili onih “ugly sneakers” Balenciaga tenisica od preko 900 eura. Godine 2017. svijet je poludio za njima – nosili su ih svi: od modnih influencera do onih koji su prije toga mislili da je Balenciaga naziv za vino.

Dyson Airwrap, fen koji oblikuje kosu uz pomoć zraka (i 700 eura), Drunk Elephant skincare linija koju je TikTok pretvorio u statusni simbol među tinejdžerima ili pak jade roller valjci za lice – jer masaža s komadom ohlađenog kamena očito čini čuda, ali samo ako je kamen rozo-zeleni i dolazi u kutiji sa zlatnim slovima.

Domaća verzija istog filma – lokalno pakiranje globalne psihologije

Ni Hrvatska nije imuna na trendovske viruse. Sjetite se samo kad su svi odjednom morali imati Nutribullet. Ne običan blender – nego baš Nutribullet. Jer kako ćeš zdravo živjeti bez aparata koji tvoj smoothie usitni do molekularne razine?

Zatim je došla invazija suhih četki za tijelo – odjednom smo svi otkrivali čari limfne drenaže, baš kao i gua sha kamena koji su se pojavljivali u gotovo svakoj ženskoj torbici.

U modnom svijetu? Uggsice – koliko god nelogično izgledale na plus 15 stupnjeva, bile su must-have. Nisi bila “it cura” ako nisi imala svoje u smeđoj, bež ili rozoj verziji. Cijena? Pa, kao male zimske gume.

I naravno – Zara kaput. Svake zime, jedan određeni model kaputa postane viralan, i odjednom ga vidiš na svakoj drugoj osobi na špici. Iako svi znamo da postoji još stotinu drugih kaputa, onaj jedan postane “kaput sezone”.

Trend traje koliko i scroll

Pojava društvenih mreža skratila je vijek trajanja trendova. Prije si nešto želio mjesecima, čekao akcije, planirao. Danas ti Reels baci novi proizvod u lice svakih 12 sekundi. Prije nego shvatiš što se događa, već imaš tri otvorena taba i ideš gledati gdje je najjeftinija dostava za Hrvatsku. Ako si još i slab/a na “limited edition” verzije, zapeo/la si – baš kao i tvoj budžet.

Prisjetimo se kratkog, ali intenzivnog razdoblja fidget spinnera. Ili pak one čudne 2020. godine kad su svi kupovali banana bread kalupe i starter za sourdough kruh – jer, tko si uopće ti ako nisi radio svoj kruh kod kuće? Ili pak onog trenda nošenja biciklističkih tajica uz sako – jer ako je Kim Kardashian tako došla na večeru, zašto ne bi i ti u trgovinu?

Foto: Unsplash

Gdje je granica između želje i zaluđenosti?

Postavlja se pitanje: jesmo li mi ti koji upravljamo novcem, ili je novac taj koji upravlja nama – pod pritiskom trendova? Kad potrošiš 100 eura na serum koji je viralno “popravio kožu u 7 dana”, jesi li uložio u sebe – ili u nečiji marketinški budžet?

Jedan zanimljiv primjer iz prošlosti je i “alkalna voda” – ljudi su kupovali litru za 30 kuna jer je navodno “izbalansirala pH vrijednosti u tijelu”. Danas se o tome više ne govori – jer tko još pije vodu, kad postoji “liquid chlorophyll”?

Tu su i kristali za čišćenje energije, detox flasteri za stopala koji “izvlače toksine”, pa i “moon water” – voda koju ostaviš na mjesečini jer će navodno postati… pa, nešto.

Što možemo naučiti? Spoiler: neće nam se svidjeti

Ne, ovaj tekst ne završava mudrom rečenicom kako da se odupremo trendovima i spasimo novčanik. Jer prava je istina da ćemo, prije ili kasnije, ponovno kliknuti na “dodaj u košaricu”. Trendovi igraju na naše strahove, želje i FOMO (fear of missing out). Ali možda možemo napraviti mali test – idući put kad poželiš kupiti nešto što “svi imaju”, pričekaj 72 sata. Ako i dalje želiš, kupi. Ako ne, čestitam – upravo si uštedio/la novac.

U vremenu kad pažnja traje kraće od Instagram storyja, jedini pravi luksuz je znati reći “ne treba mi”. A to je navika koja nikad neće izaći iz mode.

Napomena: U ovom tekstu spominjemo određene proizvode i brendove isključivo kao ilustraciju aktualnih potrošačkih trendova. Članak nema namjeru kritizirati navedene marke niti dovoditi u pitanje njihovu kvalitetu, već ih koristimo kao prepoznatljive primjere koji oslikavaju dinamiku tržišta i ponašanja potrošača u digitalno doba.

Foto: Unsplash

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Za čime ljudi zaista čeznu (i zašto to često skrivaju)

Sve što trebate znati o intelektualnom vlasništvu

Pametne zgrade nisu budućnost – one su sadašnjost: U Termama Sveti Martin održana konferencija “DEKADA PAMETNIH ZGRADA”

Pretraga

znn