Obiteljski obrti u maloprodaji mogli bi raditi nedjeljom, Ministarstvo predlaže iznimku kroz Zakon o obrtu
Ministarstvo gospodarstva planira u drugom tromjesečju 2026. uputiti izmjene i dopune Zakona o obrtu koje bi mogle otvoriti jednu od najosjetljivijih tema domaće maloprodaje: rad nedjeljom. Prema ciljevima objavljenima u okviru javnog savjetovanja o ažuriranom obrascu zakonodavnih aktivnosti, predlaže se uvođenje instituta obiteljskog obrta i iznimka za obiteljske obrte koji se bave trgovinom na malo.
U praksi, to bi značilo da bi se na obiteljski obrt koji vodi prodavaonicu ili drugi oblik maloprodaje više ne bi primjenjivala ograničenja tjednog radnog vremena i zabrana rada nedjeljom koja proizlazi iz posebnog propisa, odnosno Zakona o trgovini.
U dokumentu se navodi da se uvodi institut obiteljskog obrta, kao model u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Istim obrazloženjem predviđa se i ključna iznimka: ako takav obiteljski obrt obavlja djelatnost prodavaonice i druge oblike trgovine na malo, na njega se ne bi primjenjivala ograničenja radnog vremena i zabrana rada iz Zakona o trgovini.
Važno je naglasiti da je riječ o ciljevima i smjeru izmjena u planu zakonodavnih aktivnosti, a ne o konačnom tekstu zakona. No formulacija je dovoljno jasna da najavljuje promjenu koja bi u potpunosti promijenila položaj najmanjih trgovaca koji posluju kao obrt.
Važeći režim rada u djelatnosti trgovine uveden je izmjenama Zakona o trgovini koje su stupile na snagu 1. srpnja 2023., uz pravilo da trgovci mogu odabrati 16 radnih nedjelja u godini, uz dodatne iznimke i posebna pravila.
Upravo zato svaka najava širenja iznimaka u praksi odmah otvara pitanje ravnoteže između interesa potrošača, prihoda malih trgovaca i prava radnika na tjedni odmor.
Zakon o obrtu već prepoznaje mogućnost da obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa, što se u praksi tumači kao povremena ispomoć, bez prava iz radnog odnosa i bez osiguranja po toj osnovi.
Novi institut obiteljskog obrta ide korak dalje jer ga Ministarstvo izravno veže uz maloprodaju i uz izuzeće od zabrane rada nedjeljom. Ključna poruka je da bi se nedjeljni rad dopustio ondje gdje se posao oslanja na užu obitelj, a ne na klasično zapošljavanje većeg broja radnika.
Ako prijedlog ostane u ovom smjeru, najveći dobitnici mogli bi biti mali obiteljski dućani u kvartovima i manjim mjestima te obrti u turističkim područjima gdje je vikend potrošnja najjača. Nedjelja je u takvim sredinama često dan najveće potražnje.
S druge strane, najveći rizik leži u detaljima koji će tek doći kroz nacrt zakona: kako će se točno dokazivati status obiteljskog obrta, hoće li postojati ograničenja vezana uz broj zaposlenih ili veličinu poslovanja, te kako spriječiti da se institut koristi kao zaobilazni put za šire lance ili veće trgovce.
U istom obrazloženju Ministarstvo navodi i druge ciljeve izmjena: dodatno uređenje Majstorske škole, djelomičnu reformu sustava komorskog doprinosa uz nižu jedinstvenu stopu, promjene oko privremenog poslovođe nakon smrti obrtnika, te uređenje prava obrtnika na nastavak obavljanja djelatnosti nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, bez obustave isplate mirovine prema mirovinskim propisima.
Najvažniji trenutak bit će objava nacrta zakona i njegovo savjetovanje, jer će tada postati jasno tko točno ulazi u definiciju obiteljskog obrta i pod kojim uvjetima se iznimka može koristiti. Do tada je sigurno samo ovo: Ministarstvo je u planu zakonodavnih aktivnosti eksplicitno najavilo iznimku koja bi obiteljskim obrtima u maloprodaji mogla omogućiti rad nedjeljom, mimo ograničenja iz Zakona o trgovini.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
