Novac i zdravlje ljudima ne daju spavati: Tek pet posto ispitanika osjeća se financijski sigurno
Rast troškova života, nedovoljni prihodi i strah od neočekivanih troškova sve snažnije utječu na osjećaj sigurnosti. Mlađe generacije pritom više brinu o stanju na računu nego o vlastitom zdravlju.
Tri su sata ujutro. Umjesto sna, kroz glavu prolaze računi, cijene hrane, rata kredita, zdravlje roditelja, posao i pitanje hoće li novca biti dovoljno do kraja mjeseca.
Za velik broj ljudi takve noćne brige nisu iznimka, nego odraz svakodnevice.
Financije i zdravlje izjednačeni su kao najveći osobni izvori zabrinutosti, pokazuje istraživanje The Allianz 3am Report 2026, provedeno među 10.000 ispitanika u deset zemalja. Te dvije teme u prosjeku su čak 13 postotnih bodova ispred ostalih razloga zbog kojih ljudi ne mogu mirno spavati.
Na trećem je mjestu zabrinutost za budućnost, koju navodi 35 posto ispitanika.
Rezultati pokazuju koliko su osjećaj financijske sigurnosti i osobna dobrobit postali povezani. Kada veći dio prihoda odlazi na osnovne životne potrebe, ljudima ostaje manje prostora za štednju, ulaganje i stvaranje pričuve za nepredviđene situacije.
Razlike su posebno vidljive među generacijama.
Za pripadnike generacije Baby Boomera i Generacije X zdravlje je i dalje među najvećim osobnim brigama. Milenijalci i Generacija Z, s druge strane, na prvo mjesto stavljaju financije.
Drugim riječima, mlađi ljudi ne razmišljaju samo o tome kako zaraditi više. Brinu ih rast cijena, visoki troškovi stanovanja, nesigurnost zaposlenja, nemogućnost redovite štednje i osjećaj da će do financijske stabilnosti dolaziti teže nego generacije prije njih.
To ne znači da mlađe generacije nisu zabrinute za zdravlje. Pokazuje, međutim, da je financijski pritisak postao toliko snažan da potiskuje čak i teme koje su se tradicionalno smatrale najvećim osobnim strahovima.
Među ispitanicima koji su naveli da ih brinu financije, čak 71 posto posebno ističe rast troškova života. Nedovoljni prihodi zabrinjavaju 51 posto ispitanika.
Financijske brige porasle su u sedam od osam zemalja koje su bile obuhvaćene i prethodnim izdanjem istraživanja.
U Brazilu, Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu financije su se probile među tri najveća razloga za zabrinutost. U Australiji i Indoneziji ostale su vodeći izvor brige, dok je u Turskoj udio zabrinutih zbog novca porastao s 42 na 49 posto.
Španjolska i Švicarska prvi su put uključene u istraživanje, a i u tim su zemljama financije među dva najčešće navedena izvora zabrinutosti.
Istraživanje nije obuhvatilo Hrvatsku, zbog čega se rezultati ne mogu izravno preslikati na domaće stanovništvo. Ipak, problemi koje ispitanici navode dobro su poznati i hrvatskim kućanstvima: rast cijena, troškovi stanovanja, nedostatna pričuva i ograničen prostor za dugoročnu štednju.
Jedan od najupečatljivijih rezultata istraživanja odnosi se na način na koji ljudi procjenjuju vlastitu financijsku situaciju.
Samo pet posto ispitanika smatra da je doista financijski sigurno te da može značajnije štedjeti i ulagati.
Većina uspijeva pokriti svakodnevne troškove, ali bez velikog prostora za stvaranje imovine ili ozbiljnije financijske pričuve. Gotovo svaka treća osoba teško podmiruje i osnovne životne potrebe.
To pokazuje da redovito plaćanje računa nije isto što i financijska sigurnost.
Osoba može svaki mjesec podmiriti sve obveze, a istodobno biti samo jedan veći kvar automobila, zdravstveni trošak ili gubitak prihoda udaljena od ozbiljnog financijskog problema.
Financijska sigurnost ne počinje tek s velikim investicijskim portfeljem. Za većinu ljudi prvi je korak mnogo jednostavniji: mogućnost da podmire neočekivani trošak bez zaduživanja.
Najveći dio kućnih budžeta odlazi na osnovne potrebe.
Hranu kao važan trošak navodi 77 posto ispitanika, stanovanje 49 posto, prijevoz 35 posto, a osiguranje 34 posto.
Kada se velik dio prihoda potroši na stanarinu ili kredit, režije, hranu i prijevoz, štednja često postaje ono što ostane na kraju mjeseca. Problem je što na kraju mjeseca nerijetko ne ostane ništa.
Gotovo trećina ispitanika kaže da ne uspijeva redovito izdvajati novac. Zbog toga i relativno mali neočekivani trošak može poremetiti cijeli kućni budžet.
U razdoblju povećane neizvjesnosti ljudi reagiraju opreznije. Oko 34 posto ispitanika smanjilo je potrošnju na proizvode i usluge koji nisu nužni, dok se 22 posto pokušava pripremiti za buduće osnovne troškove.
Takvo ponašanje može pomoći pojedinom kućanstvu da stabilizira budžet, ali istodobno pokazuje koliko je malo ljudi spremno preuzeti dugoročniji financijski rizik ili ulagati u ciljeve koji nisu neposredno nužni.
U Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu približno trećina ispitanika, njih 34 posto, uspijeva uštedjeti najmanje deset posto svojih prihoda.
Indonezija se izdvaja s udjelom od 56 posto ispitanika koji tvrde da mogu izdvojiti najmanje desetinu prihoda.
Sam postotak štednje ipak ne govori cijelu priču. Važno je i koliki su prihodi, koliko iznose troškovi stanovanja, postoji li mirovinska i zdravstvena zaštita te mora li se osoba u slučaju većeg troška osloniti isključivo na vlastitu štednju.
Za kućanstvo s niskim primanjima izdvajanje deset posto prihoda može predstavljati velik napor, dok kućanstvo s visokim primanjima može štedjeti znatno više bez većeg odricanja.
Zbog toga financijsku otpornost nije dovoljno mjeriti samo iznosom na računu. Važno je promatrati odnos prihoda, troškova, dugova, imovine i mogućnosti prilagodbe u slučaju gubitka prihoda.
Zdravlje ostaje jednako snažan izvor zabrinutosti kao i novac.
Za vlastito fizičko zdravlje zabrinuto je 48 posto ispitanika, za zdravlje članova obitelji 45 posto, a za dostupnost zdravstvene skrbi 42 posto.
Najbrže rastu zabrinutost za mentalno zdravlje i stres. U usporedbi s 2025. godinom briga za mentalno zdravlje porasla je za pet postotnih bodova, a zabrinutost zbog stresa za četiri boda.
Te je kategorije teško promatrati odvojeno od financija.
Dugotrajan pritisak zbog računa, dugova i nesigurnih prihoda može utjecati na san, odnose, produktivnost i sposobnost donošenja racionalnih odluka. Istodobno, zdravstveni problemi mogu povećati troškove i smanjiti mogućnost rada, čime se financijski pritisak dodatno pojačava.
Tako nastaje zatvoreni krug u kojem financijski stres narušava zdravlje, a narušeno zdravlje dodatno slabi financijsku stabilnost.
Istraživanja financijske pismenosti često pokazuju velik jaz između znanja koje ljudi imaju i odluka koje svakodnevno moraju donositi.
Prema podacima Allianz Researcha, samo 18 posto ispitanika posjeduje napredno financijsko znanje, dok 26 posto ima tek osnovno razumijevanje financijskih tema.
Financijska edukacija može pomoći ljudima da bolje upravljaju budžetom, razumiju dugove, razlikuju štednju od ulaganja i donose informiranije odluke.
Ipak, važno je izbjeći zaključak da je svaki financijski problem posljedica nedostatka discipline ili znanja.
Teško je štedjeti kada su prihodi niski, stanovanje skupo, a osnovni troškovi rastu brže od plaće. Financijska pismenost ne može nadoknaditi nedovoljan prihod, ali može pomoći da se raspoloživi novac koristi promišljenije i da se rizici ranije prepoznaju.
Rezultati istraživanja ne govore samo o stanju na bankovnim računima. Govore i o gubitku osjećaja kontrole.
Kada ljudi ne znaju hoće li moći podmiriti buduće troškove, svaka nova obveza postaje izvor stresa. Kada nemaju financijsku pričuvu, čak i uobičajeni životni događaji počinju izgledati kao prijetnja.
Prvi korak prema većoj sigurnosti zato ne mora biti savršen financijski plan. Ponekad je dovoljno jasno znati koliko novca ulazi u kućanstvo, kamo odlazi, koji se troškovi mogu smanjiti i koliko je potrebno za stvaranje početne pričuve.
Možda neće odmah ukloniti sve razloge zbog kojih se budimo u tri sata ujutro. Ali može vratiti ono što mnogima najviše nedostaje: osjećaj da ipak imamo barem dio kontrole nad vlastitom budućnošću.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
