Podstanari bi od početka 2027. trebali dobiti veću zaštitu od naglih poskupljenja najamnine. Vlada je najavila izmjene pravila prema kojima vlasnik stana najamninu više ne bi mogao povećavati kad god poželi niti u proizvoljnom iznosu.
Prema najavljenom modelu, najamnina bi se smjela povećati najviše jednom godišnje, a najmoprimac bi o tome morao biti obaviješten najmanje 30 dana unaprijed.
Još važnije za kućni budžet, postojala bi i granica samog poskupljenja.
Koliko bi najamnina najviše mogla porasti?
Vlasnik stana najamninu bi mogao povećati najviše u skladu s godišnjim rastom indeksa cijena stambenih objekata koji objavljuje Državni zavod za statistiku.
Drugim riječima, više ne bi bilo dovoljno samo obavijestiti podstanara da će stan koji je do jučer plaćao 600 eura od sljedećeg mjeseca stajati 800 eura. Povećanje bi moralo ostati unutar zakonom dopuštenog okvira.
Odredba ugovora kojom bi se najamnina povećala iznad dopuštenog iznosa trebala bi biti ništetna, što znači da takvo povećanje ne bi proizvodilo pravni učinak.
Najmoprimac bi u slučaju povećanja najamnine mogao i otkazati ugovor uz rok od 30 dana, a tijekom tog razdoblja nastavio bi plaćati dotadašnji iznos.
Ograničenje ne znači da će najamnine malo rasti
Nova pravila na prvi pogled zvuče kao prilično snažna zaštita podstanara, ali postoji jedan važan detalj: cijene nekretnina u Hrvatskoj posljednjih godina snažno rastu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene stambenih objekata u četvrtom tromjesečju 2025. bile su 16,1 posto više nego godinu ranije, dok je prosječni rast cijena tijekom cijele 2025. iznosio 14,1 posto.
Visoke stope nastavile su se i ove godine. U prvom tromjesečju 2026. stambene nekretnine bile su u prosjeku 14,3 posto skuplje nego u istom razdoblju godinu ranije.
To pokazuje da zakonska granica ne mora nužno značiti i malo povećanje najamnine.
Primjerice, najamnina od 600 eura uz dopušteno povećanje od 14 posto mogla bi narasti na približno 684 eura mjesečno. Za kućanstvo je to dodatnih 84 eura svakog mjeseca, odnosno nešto više od 1.000 eura godišnje.
Razlika je u tome što bi podstanar unaprijed znao okvir unutar kojeg se cijena može mijenjati, dok vlasnik više ne bi mogao samostalno odrediti bilo koji iznos povećanja.
Mijenjaju se i druga pravila najma
Najavljeno ograničavanje rasta najamnine dio je šireg uređivanja tržišta dugoročnog najma.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ranije je predstavilo novi model prema kojem bi novi ugovori o najmu trebali biti formalnije uređeni, uključujući obveznu solemnizaciju kod javnog bilježnika.
Prilikom useljenja trebao bi se sastavljati i zapisnik o primopredaji stana s opisom njegova stanja, očitanjima brojila i fotografijama prostorija. Jasnije bi se određivale i obveze vlasnika i najmoprimca kada je riječ o održavanju stana, popravcima, najamnini i režijskim troškovima.
Ideja je istodobno povećati sigurnost podstanara i vlasnika. Podstanar bi trebao imati jasnija prava i veću predvidljivost troškova, dok bi vlasnik trebao lakše naplatiti dugovanja ili pokrenuti postupak iseljenja kada najmoprimac ne poštuje ugovor.