Vlada mijenja pravila za obrtnike: lakši nastavak rada, ali veći troškovi za dio paušalaca
Vlada je kroz e-Savjetovanje i saborsku proceduru pokrenula paket izmjena s ciljem modernizacije i lakšeg opstanka obrtništva. Predložene promjene zahvaćaju nekoliko važnih područja: rad obrtnika uz mirovinu, uvođenje obiteljskog obrta, nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika, smanjenje komorskog doprinosa i uređenje majstorskog obrazovanja.
Istodobno, najviše pozornosti privlače porezne promjene za paušalne obrtnike. One donose veće obveze za obrtnike s višim prihodima i dio su šireg nastojanja države da suzbije prikriveni nesamostalni rad.
Jedna od predloženih izmjena odnosi se na obrtnike koji žele nastaviti raditi nakon umirovljenja. Umirovljenicima se omogućuje registracija i vođenje obrta, dok bi obrtnici stariji od 65 godina mogli primati polovicu mirovine i nastaviti raditi bez zatvaranja obrta.
Takvo rješenje posebno je važno za manje obrte u kojima se poslovanje često temelji na dugogodišnjem iskustvu, osobnom radu i odnosima s klijentima. Za dio obrtnika odlazak u mirovinu ne znači nužno i spremnost na potpuno zatvaranje poslovanja.
Izmjenama se uvodi i institut obiteljskog obrta. Članovi obiteljskog kućanstva moći će pomagati u obavljanju obrta bez obveze sklapanja ugovora o radu.
U praksi se to može odnositi na povremenu pomoć u prodaji, administraciji, sezonskim poslovima, dostavi ili drugim svakodnevnim zadacima. Time se želi jasnije urediti sudjelovanje članova obitelji u poslovanju, osobito kod manjih obrta u kojima obitelj često ima važnu ulogu.
Predviđa se i mogućnost imenovanja privremenog poslovođe nakon smrti obrtnika. Nasljednici bi mogli nastaviti poslovanje bez uvjeta stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita.
Cilj je spriječiti automatsko gašenje obrta u prijelaznom razdoblju. Kod malih obrta prekid poslovanja može brzo dovesti do gubitka klijenata, narudžbi i poslovnih odnosa, pa se ovim rješenjem nastoji omogućiti kontinuitet rada dok se ne riješe formalna pitanja nasljeđivanja.
Izmjene predviđaju i smanjenje obveze imenovanja poslovođe u određenim slučajevima. Izuzeća bi se odnosila na obrtnike koji djelatnost obavljaju putem samoposlužnih aparata, skladišta ili iznajmljuju smještaj bez pružanja usluge prehrane.
Riječ je o djelatnostima kod kojih stalna prisutnost poslovođe često nema istu praktičnu važnost kao u klasičnom obrtničkom poslovanju.
Jedna od mjera odnosi se i na smanjenje komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori. Doprinos bi se smanjio s 2 posto na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka.
U sklopu izmjena uređuje se i osnivanje Majstorske škole, uključujući strukovne kurikule i nadzor nad majstorskim programima. Time se želi dodatno urediti sustav obrazovanja za obrtnička zanimanja.
Uz izmjene Zakona o obrtu, za paušalne obrtnike dolaze i značajne porezne promjene. Država postrožava uvjete za paušalne obrte, prvenstveno radi suzbijanja prikrivenog nesamostalnog rada.
Riječ je o slučajevima u kojima osoba formalno posluje kao obrtnik, ali u praksi radi gotovo kao zaposlenik jednog naručitelja. Takvi odnosi posebno su pod povećalom kada obrtnik većinu prihoda ostvaruje od jednog klijenta, ima redovite mjesečne isplate i radni odnos koji po načinu rada nalikuje zaposlenju.
Broj poreznih razreda za paušalne obrtnike smanjuje se sa sedam na šest, a najniži razredi se spajaju. Visina poreza ovisit će o ostvarenom prometu.
Za obrtnike s godišnjim prihodima od 19.900 do 30.600 eura porez raste za 16,7 posto. Kod prihoda od 30.600 do 40.000 eura rast iznosi 83,3 posto. U razredu od 40.000 do 50.000 eura porez raste za 266,7 posto.
Najveća promjena odnosi se na najviši razred, od 50.000 do 60.000 eura prihoda, gdje godišnji porez raste s 1.080 na 3.960 eura. To je povećanje od 366,7 posto.
Mijenja se i sustav doprinosa. Umjesto jednakih doprinosa za sve paušalne obrtnike, uvodi se progresivni model u kojem osnovica za mirovinsko i zdravstveno osiguranje raste s prihodima.
U trećem razredu doprinosi rastu za 6,25 posto. U četvrtom razredu rast iznosi 12,5 posto, u petom 18,75 posto, a u šestom, najvišem razredu, 25 posto.
Time se paušalni model zadržava kao jednostavniji oblik poslovanja, ali se smanjuje razlika u opterećenju između obrtnika s nižim i višim prihodima.
Promjene neće jednako pogoditi sve obrtnike. Oni s nižim prihodima neće osjetiti isti učinak kao paušalni obrtnici koji su blizu gornje granice godišnjeg prometa.
Za obrtnike s višim prihodima pitanje više neće biti samo koliki je promet, nego koliko nakon poreza, doprinosa i ostalih troškova stvarno ostaje. Dio njih morat će procijeniti isplati li im se i dalje ostati u paušalnom sustavu ili prijeći na drugi oblik poslovanja.
Posebnu pozornost trebali bi obratiti obrtnici koji najveći dio prihoda ostvaruju od jednog naručitelja. Upravo takvi poslovni modeli najčešće ulaze u zonu rizika kada se govori o prikrivenom nesamostalnom radu.
Predložene izmjene tako donose dva smjera. Klasičnim obrtima olakšava se nastavak rada, obiteljsko sudjelovanje i prijenos poslovanja, dok se kod paušalnih obrta s višim prihodima povećava porezno i doprinosno opterećenje.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
