Nova porezna reforma: Dio građana očekuje porez na nekretnine, a nekima slijedi i porast plaće. Evo i detalja!
U ponedjeljak, 23. rujna 2024., predstavljena je velika porezna reforma u Hrvatskoj s ciljem smanjenja poreznog opterećenja rada i uvođenja pravednijeg oporezivanja imovine. Promjene su obuhvatile niz poreza, a cilj je potaknuti demografske i ekonomske ciljeve poput povratka iseljenika, rasterećenja mladih i smanjenja cijena nekretnina.
Jedna od najvećih novosti je uvođenje poreza na nekretnine, koji se posebno odnosi na nekretnine koje se ne koriste za stanovanje ili su namijenjene kratkoročnom turističkom najmu. Nekretnine koje se koriste za poljoprivredu, te one koje su oštećene (npr. u potresu), bit će izuzete od plaćanja poreza. Također, dugoročni najam nekretnina (najmanje 10 mjeseci godišnje) bit će oslobođen oporezivanja.
Poseban cilj ove mjere je smanjenje pritiska na tržište nekretnina, gdje su cijene zbog velikog broja apartmana za kratkoročni najam značajno porasle, što otežava mladima i obiteljima pristup vlastitom stanovanju.
Povećava se i osobni odbitak, sa 560 na 600 eura mjesečno, što znači da će građani s nižim primanjima zadržati više novca. Također, prag za višu stopu poreza na dohodak podiže se s 40.000 na 60.000 eura godišnje, što će omogućiti niže oporezivanje većem broju ljudi.
Mlade osobe do 25 godina i dalje su potpuno oslobođene plaćanja poreza na dohodak, dok oni između 25 i 30 godina imaju umanjenje tog poreza od 50 posto. Ove mjere ciljaju zadržavanje mladih u zemlji, ali i povećanje njihove kupovne moći.
Hrvatska se suočava s problemom iseljavanja radno sposobnih građana, zbog čega reforma uvodi porezne olakšice za povratnike. Svi hrvatski građani koji su proveli najmanje dvije godine u inozemstvu bit će oslobođeni plaćanja poreza na dohodak na pet godina po povratku u Hrvatsku. Na ovaj način vlada želi privući radnike nazad u zemlju i smanjiti nedostatak radne snage.
Porezno opterećenje za vlasnike apartmana koji se bave kratkoročnim najmom značajno se povećava. Gradovi i općine naplaćivat će paušalni porez na dohodak od najma, a iznosi će varirati ovisno o razini turističke razvijenosti. Najviši paušali, između 150 i 300 eura po krevetu, primjenjivat će se u najrazvijenijim turističkim zonama. U slabije razvijenim područjima, paušali će iznositi između 20 i 100 eura.
Osim toga, ukupno porezno opterećenje na turistički najam (koje uključuje i turističku pristojbu te članarine) povećat će se na 13,4 posto, čime se želi smanjiti apartmanizacija obalnih područja i porezno izjednačiti kratkoročni najam s dugoročnim.
Prema novoj poreznoj reformi, porezni prihodi će se raspodijeliti između lokalne samouprave i države u omjeru 80% prema 20%. To znači da će većina prikupljenog novca od poreza na nekretnine pripasti lokalnim jedinicama (općinama i gradovima), dok će manji dio ići u državni proračun. Ova raspodjela osigurava da lokalne vlasti mogu financirati svoje projekte, poput komunalne infrastrukture i socijalnih programa, dok država zadržava dio sredstava radi ravnoteže među različitim lokalnim jedinicama, s obzirom da prihodi od poreza neće biti jednako raspoređeni na svim područjima
Nova porezna reforma ima za cilj uspostaviti pravedniji sustav oporezivanja, smanjiti porezno opterećenje rada i povećati oporezivanje imovine, posebice nekretnina koje se ne koriste za stanovanje. Istovremeno, posebne olakšice za mlade i povratnike iz inozemstva ukazuju na nastojanja vlade da se bori protiv iseljavanja i poboljša demografska slika zemlje. Ove mjere trebale bi pozitivno utjecati na domaće tržište rada i stambeni sektor, ali i poslati jasnu poruku o promjeni porezne politike.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
