Nikkei 225: što stoji iza najpoznatijeg japanskog indeksa
Japanski burzovni indeks Nikkei 225 tijekom 2026. premašio je razine od 60.000 i 70.000 bodova, a 25. lipnja dosegnuo rekordnu zaključnu vrijednost od 72.366,34 boda. Do 18. rujna njegova se vrijednost spustila na 65.018,95 bodova, što je i dalje bilo 29,2% više nego na kraju 2025.
Premda je među ulagačima izvan Japana Nikkei uglavnom sinonim za japansko tržište, način njegova izračuna znatno se razlikuje od S&P-a 500. Indeks sastavlja novinska kuća Nihon Keizai Shimbun, a udjeli kompanija određuju se prema cijeni pojedine dionice, po istom načelu kao kod Dow Jonesa, o kojem je Moj Novac pisao ranije. Zbog toga Mitsubishi UFJ Financial Group, najveća japanska kompanija s tržišnom kapitalizacijom od oko $260 mlrd, u indeksu ima udio manji od 0,5%, dok Advantest, proizvođač opreme za testiranje čipova s upola manjom kapitalizacijom, čini gotovo 12% indeksa.
Takvo ponderiranje znači da se od svakih €100 uloženih u Nikkei 225 gotovo €12 odnosi na Advantest, €8,6 na Fast Retailing, vlasnika Uniqla, €8,5 na Tokyo Electron i €6,2 na SoftBank Group. Samo te četiri kompanije čine 36% indeksa, a deset najvećih gotovo polovicu. To pokazuje razinu koncentracije koja se rijetko spominje uz izvještaje o njegovu kretanju.
U nastavku objašnjavamo kako je indeks nastao, prema kojim se kriterijima biraju kompanije, kakve je prinose ostvario u posljednjih deset godina i putem kojih UCITS ETF-ova u njega mogu ulagati ulagači iz Hrvatske.
Nikkei 225, službenog naziva Nikkei Stock Average, najstariji je japanski dionički indeks, koji je Tokijska burza počela objavljivati 7. rujna 1950. Njegove su vrijednosti retroaktivno izračunate do 16. svibnja 1949., a početna vrijednost od 176,21 jena predstavljala je jednostavan prosjek cijena 225 dionica.
Nakon što je Tokijska burza 1969. uvela TOPIX, vlastiti indeks ponderiran tržišnom kapitalizacijom, izračun Nikkeija 1970. preuzela je novinska kuća Nihon Keizai Shimbun. Od svibnja 1975. do svibnja 1985. indeks je nosio naziv Nikkei Dow, na temelju licence za korištenje imena Dow Jonesa, a od 1985. koristi se današnji naziv.
Na vrhuncu japanskog balona nekretnina i dionica, 29. prosinca 1989., Nikkei je zaključio trgovanje na 38.915,87 bodova, nakon čega su uslijedila dva izgubljena desetljeća. Do 10. ožujka 2009. pao je na 7.054,98 bodova i izgubio 82% vrijednosti, dok je rekord iz 1989. nadmašio tek 22. veljače 2024., nakon 34 godine. U ožujku 2024. prešao je 40.000 bodova, u listopadu 2025. dosegnuo 50.000, a granice od 60.000 i 70.000 bodova premašio je u travnju odnosno lipnju 2026.
Osnovni Nikkei 225 cjenovni je indeks koji ne uključuje dividende, dok Nikkei 225 Total Return Index pretpostavlja njihovo reinvestiranje. Nikkei tu verziju objavljuje od prosinca 2012. godine, s baznom vrijednošću od 6.569,47 na dan 28. prosinca 1979. Uz verziju koja uključuje bruto dividende postoji i neto verzija, u kojoj se dividende umanjuju za japanski porez po odbitku, a upravo nju kao službeni referentni indeks koriste UCITS ETF-ovi predstavljeni u nastavku članka.
Nikkei bira kompanije s Prime segmenta Tokijske burze prema likvidnosti njihovih dionica i sektorskoj zastupljenosti. Likvidnost se procjenjuje prema vrijednosti trgovanja tijekom prethodnih pet godina i rasponu cijene u odnosu na promet. Pri odabiru se održava ravnoteža broja kompanija iz šest sektora: tehnologije, financija, potrošačkih dobara, materijala, kapitalnih dobara te transporta i komunalnih usluga.
Sastav se revidira u travnju i listopadu, na temelju podataka s kraja siječnja odnosno srpnja, a u jednoj redovnoj reviziji mijenjaju se najviše tri dionice. Izvanredne zamjene provode se zbog preuzimanja, povlačenja dionica s burze ili prelaska s Prime segmenta, pri čemu se zamjenska kompanija u pravilu bira iz istog sektora.
Od listopada 2024. udjeli koji na referentni datum prelaze 10% postupno se smanjuju pri redovnim revizijama. Ograničenje je primijenjeno na Fast Retailing u listopadu 2024. i travnju 2025., a na Advantest u travnju 2026. Advantest je krajem srpnja ipak činio 12,2% indeksa, pa je nova prilagodba najavljena za 1. listopada 2026. Prag od 10% tako pokreće smanjivanje udjela, ali ne predstavlja njegovu čvrstu gornju granicu.
Nikkeijeva kategorija tehnologije obuhvaća elektroniku, farmaciju, automobilsku industriju i telekomunikacije te zajedno čini 56% indeksa. Prema standardnoj sektorskoj klasifikaciji koju koristi iShares, informacijska tehnologija ima udio od 36%, industrija 18%, a diskrecijska potrošnja 17%. Financijski sektor čini samo 3%, dok banke i osiguravatelji u širim japanskim indeksima imaju udio od oko petine. Razlika između navedenih tehnoloških udjela proizlazi iz različitog razvrstavanja kompanija.
Uz Advantest, Fast Retailing, Tokyo Electron i SoftBank Group, preostalih šest mjesta među deset najvećih sastavnica 18. rujna 2026. zauzimali su Recruit Holdings (2,68%), TDK (2,34%), Ibiden (2,03%), KDDI (1,76%), Kioxia (1,68%) i Fujikura (1,61%).
Tablica 1 – TOP 10 pozicija i sektorska struktura Nikkei 225 indeksa
Izvor: OptimTrader platforma
Od bazne vrijednosti 176,21 u svibnju 1949. do 65.018,95 bodova 18. rujna 2026. Nikkei 225 narastao je 369 puta, što odgovara prosječnom godišnjem rastu od 7,9% kroz 77 godina, bez dividendi. Prosjek skriva ekstreme: od 1949. do vrhunca 1989. indeks je rastao oko 14% godišnje, a od vrhunca do danas svega 1,4% godišnje. Tko je kupio na vrhu 1989., danas je u plusu 67%, a s dividendama osjetno više.
Dividende bitno mijenjaju sliku. Total return verzija indeksa, koja se računa od kraja 1979., porasla je s 6.569,47 na 119.418,96 bodova, 18,2 puta, dok je cjenovni indeks u istom razdoblju narastao 9,9 puta. Razlika od 6,4% naspram 5,0% godišnje kroz 47 godina udvostručila je konačni iznos. S reinvestiranim dividendama Nikkei je razinu iz 1989. nadmašio već u veljači 2021., tri godine prije cjenovnog indeksa.
Ulagaču iz eurozone bitan je i tečaj, jer ETF-ovi drže japanske dionice u jenima. Euro je u zadnjih deset godina ojačao sa ¥131 na kraju 2015. na ¥184 na kraju 2025. i ¥181 sredinom rujna 2026., što je pojelo otprilike trećinu prinosa. Tablica u nastavku donosi prinose po razdobljima do 18. rujna 2026., u jenima i preračunato u eure po referentnim tečajevima ECB-a.
Tablica 2 – Prinosi Nikkei 225 po razdobljima (do 18.9.2026.)
| Razdoblje | Cjenovni indeks (JPY) | Total Return (JPY) | Total Return u EUR |
|---|---|---|---|
| 2026. (od početka godine) | +29,2 % | +30,3 % | +32,6 % |
| 1 godina | +44,7 % | +46,2 % | +40,4 % |
| 3 godine (godišnje) | +27,2 % | +29,2 % | +23,5 % |
| 5 godina (godišnje) | +17,3 % | +19,4 % | +11,7 % |
| 10 godina (godišnje) | +14,8 % | +17,0 % | +11,6 % |
| Od 28. 12. 1979. (godišnje) | +5,0 % | +6,4 % | – |
| Od 16. 5. 1949. (godišnje) | +7,9 % | – | – |
Izvori: Nikkei Inc., ECB, izračun autora
Godišnji prinosi pokazuju koliko su rezultati bili neujednačeni. U deset kalendarskih godina od 2016. do 2025. Nikkei je imao osam pozitivnih i dvije negativne godine, ali i unutar dobrih godina padove od 15 do 30%. U ožujku 2020. pao je na 16.553 boda, 31% ispod siječanjskog vrha. U kolovozu 2024. u jednom je danu izgubio 12,4%, odnosno 4.451 bod, najveći dnevni pad u bodovima u povijesti, veći od onog na crni ponedjeljak 1987. U travnju 2025., nakon Trumpovih carina, pao je na 31.137 bodova, 22% ispod razine s kraja 2024., a do kraja listopada iste godine narastao 68%. U 2026. je od kraja veljače do kraja ožujka izgubio 13%, a nakon lipanjskog rekorda do 29. srpnja 15%.
Tablica 3 – Godišnji prinosi Nikkei 225, 2016.–2026.
| Godina | Nikkei 225 cjenovni (JPY) | Nikkei 225 Total Return (JPY) | EUR/JPY, kraj godine | Total Return u EUR |
|---|---|---|---|---|
| 2016. | +0,4 % | +2,4 % | 123,40 | +8,8 % |
| 2017. | +19,1 % | +21,3 % | 135,01 | +10,9 % |
| 2018. | –12,1 % | –10,3 % | 125,85 | –3,8 % |
| 2019. | +18,2 % | +20,7 % | 121,94 | +24,6 % |
| 2020. | +16,0 % | +18,3 % | 126,49 | +14,0 % |
| 2021. | +4,9 % | +6,7 % | 130,38 | +3,5 % |
| 2022. | –9,4 % | –7,3 % | 140,66 | –14,1 % |
| 2023. | +28,2 % | +31,0 % | 156,33 | +17,8 % |
| 2024. | +19,2 % | +21,3 % | 163,06 | +16,3 % |
| 2025. | +26,2 % | +28,7 % | 184,09 | +14,0 % |
| 2026. (do 18. 9.) | +29,2 % | +30,3 % | 180,94 | +32,6 % |
| Kumulativno 2016.–2025. | +164 % | +221 % | +129 % | |
| Godišnje (CAGR) 2016.–2025. | +10,2 % | +12,4 % | +8,6 % |
Izvori: Nikkei Inc., ECB, BlackRock Japan, izračun autora
Godina 2026. je godina poluvodiča. Nikkei je s 29,2% gotovo deset postotnih bodova ispred širokog TOPIX-a, koji je porastao 20,0%, a razliku objašnjava sastav: Advantest, Tokyo Electron, Kioxia i Ibiden, četiri kompanije iz lanca proizvodnje čipova, zajedno čine 24% indeksa, a sa SoftBank Groupom, koji je preko udjela u Armu i OpenAI-ju postao oklada na umjetnu inteligenciju, gotovo trećinu.
Unatoč rastu, Nikkei nije skup po klasičnim mjerilima: 18. rujna trgovao se uz P/E od 17,2 uz dividendni prinos od 1,46%.
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država EU Nikkei 225 mogu kupiti kroz UCITS ETF-ove listane na europskim burzama, dostupne preko domaćih i stranih brokera.
Prema veličini fonda u eurima, najveći su:
Xtrackers Nikkei 225 UCITS ETF 1D, s ISIN-om LU0839027447, najveći je europski ETF na Nikkei 225 s približno €1,97 mlrd imovine. Riječ je o distribuirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom, odnosno drži svih 225 dionica u istim omjerima kao indeks, a dividende isplaćuje ulagačima. Fond je domiciliran u Luksemburgu, pokrenut je u siječnju 2013., a godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,09 %, najniže u ovoj skupini.
Tickeri: Xetra: XDJP (EUR), Borsa Italiana: XDJP (EUR), London: XDJP (GBX), SIX: XNJP (JPY).
iShares Nikkei 225 UCITS ETF (Acc), s ISIN-om IE00B52MJD48, drugi je po veličini s približno €568 mil imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom, a dividende automatski reinvestira, što ga čini praktičnijim za dugoročnu štednju. Fond je domiciliran u Irskoj, pokrenut je u siječnju 2010., a godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,48 %.
Tickeri: Xetra: SXRZ (EUR), Borsa Italiana: CSNKY (EUR), London: CNKY (GBX), SIX: CSNKY (JPY).
Xtrackers Nikkei 225 UCITS ETF 1C, s ISIN-om LU2196470426, akumulirajuća je verzija Xtrackersova fonda s približno €437 mil imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom, pokrenut je u listopadu 2020., a godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,09 %. Za ulagača koji želi reinvestiranje dividendi uz najniže troškove ovo je najlogičniji izbor, uz napomenu da je fond manji i mlađi od prva dva.
Tickeri: Xetra: XNKY (EUR), gettex: XNKY (EUR).
Tablica 4 – UCITS ETF-ovi na Nikkei 225: troškovi i prinosi u EUR
| ETF | ISIN | Imovina | TER | Dividende | 2026. YTD | 3 g. | 5 g. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Xtrackers Nikkei 225 UCITS ETF 1D | LU0839027447 | €1,97 mlrd | 0,09 % | isplaćuje | +32,9 % | +77,3 % | +66,1 % |
| iShares Nikkei 225 UCITS ETF (Acc) | IE00B52MJD48 | €568 mil | 0,48 % | reinvestira | +31,7 % | +77,3 % | +62,8 % |
| Xtrackers Nikkei 225 UCITS ETF 1C | LU2196470426 | €437 mil | 0,09 % | reinvestira | +32,9 % | +77,2 % | +66,1 % |
| iShares Nikkei 225 UCITS ETF (DE) | DE000A0H08D2 | €252 mil | 0,51 % | isplaćuje | +31,1 % | +76,2 % | +61,7 % |
Izvori: justETF
Nikkei 225 može biti dovoljan pasivnom ulagaču koji želi jednostavnu izloženost japanskom tržištu. Jednim ETF-om dobiva udio u 225 likvidnih dionica s Prime segmenta Tokijske burze, bez potrebe za samostalnim odabirom kompanija.
Mnoge sastavnice Nikkeija velik dio prihoda ostvaruju izvan Japana, pa njihovo poslovanje ne ovisi samo o domaćem gospodarstvu. Indeks ulagaču daje pristup nekim od vodećih svjetskih proizvođača poluvodičke opreme, industrijske automatizacije, elektronike i automobila.
Je li Nikkei 225 dovoljan, ovisi o tome kakvu izloženost ulagač želi. Ako je cilj ulaganje prvenstveno u japanske kompanije, jedan ETF koji prati Nikkei može ispuniti tu ulogu. Ako želi ravnomjerniju izloženost cijelom japanskom tržištu, može odabrati širi indeks poput TOPIX-a ili MSCI Japan IMI-ja, koji uključuju više kompanija te daju veći prostor financijskom sektoru, malim i srednjim poduzećima.
Ulagač koji već ulaže u MSCI World ili FTSE All-World već ima japanske dionice u portfelju. Japan čini oko 5,1% indeksa MSCI ACWI, pa dodavanje Nikkeija 225 prvenstveno povećava udio Japana.
Za ulagača iz Hrvatske važan je i tečaj jena jer se prinos japanskog ETF-a na kraju preračunava u eure. U posljednjih deset godina Nikkei je ostvario prosječan godišnji prinos od 12,4% u jenima, ali je jen u istom razdoblju oslabio 29% prema euru, pa je prinos ulagača iz eurozone iznosio približno 8,6% godišnje. Slabljenje jena smanjuje prinos izražen u eurima, dok bi njegovo jačanje imalo suprotan učinak.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, klasifikacija tržišta, ponderi, prinosi, veličina fondova, troškovi, swap naknade, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
