Nasljedstvo može u jednom danu promijeniti nečiju financijsku sliku. Na računu se može pojaviti iznos za koji su prije bile potrebne godine štednje, uz novac možete naslijediti nekretninu, vrijednosne papire ili drugu imovinu, a s njima često dolaze i obveze.
Prva reakcija lako može biti pitanje: što ću s tim novcem? Kupiti stan, zatvoriti kredit, uložiti, ostaviti ga na računu ili si napokon priuštiti nešto što sam godinama odgađao?
Možda je korisnije prvo postaviti drugo pitanje: moram li išta odlučiti odmah?
U većini slučajeva odgovor je ne.
1. Ne donosite velike odluke dok se nova situacija ne slegne
Nasljedstvo je financijski događaj, ali gotovo uvijek i emocionalan. Upravo je zato razdoblje neposredno nakon primitka većeg iznosa loš trenutak za velike kupnje i ulaganja koja ne razumijete.
Novac može neko vrijeme jednostavno čekati dok ne utvrdite što s njim želite postići. Nekoliko mjeseci bez velike odluke neće uništiti vaše financije, dok jedna loša odluka može.
Posebno treba biti oprezan kada se odjednom pojave „odlične prilike“, poslovne ideje poznanika ili financijski proizvodi koje prije nasljedstva niste ni razmatrali.
2. Napravite svoju stvarnu financijsku bilancu
Naslijeđenih 100.000 eura ne znači isto osobi bez dugova i osobi koja ima stambeni kredit, nekoliko manjih zaduženja i gotovo nikakvu pričuvu.
Zato prije pitanja gdje uložiti novac treba na jedno mjesto staviti sve što imate i sve što dugujete: novac na računima, ulaganja, nekretnine, kredite, kartične dugove i druge obveze.
Tek tada dobivate svoju stvarnu neto imovinu.
Nasljedstvo pritom ne treba promatrati kao izdvojenu hrpu novca. Ono od trenutka kada ga primite postaje dio vaše ukupne financijske slike.
3. Odredite što taj novac treba napraviti za vas
Isti iznos može imati potpuno različitu svrhu.
Nekome će 50.000 eura omogućiti zatvaranje skupih dugova i stvaranje pričuve. Drugome će 200.000 eura biti početni kapital za dugoročno ulaganje. Treća osoba dio nasljedstva možda želi iskoristiti za nekretninu, obrazovanje djece, vlastiti posao ili mirniju mirovinu.
Zato prije odabira ulaganja treba odrediti ciljeve.
Koliko novca želite imati dostupno? Koliko vam neće trebati pet, deset ili više godina? Imate li dugove? Je li vam važnija sigurnost ili rast imovine? Želite li dio novca potrošiti sada?
Tek kada imate odgovore, možete odlučivati o konkretnim financijskim proizvodima.
4. Ne stavljajte cijelo nasljedstvo na jednu kartu
Ako ste naslijedili stan vrijedan 250.000 eura, a nemate gotovo nikakvu drugu imovinu, već ste snažno izloženi jednoj vrsti imovine. Ako ste naslijedili gotovinu, problem je obrnut: cijeli kapital možda stoji neinvestiran i s vremenom mu inflacija smanjuje kupovnu moć.
Zato raspodjela novca ovisi o tome što već posjedujete.
Dugoročni portfelj može uključivati različite vrste imovine, primjerice novčanu pričuvu, obveznice, dionice, fondove ili nekretnine. Omjer će ovisiti o ciljevima, vremenu ulaganja i spremnosti na rizik.
Najvažnije je izbjeći odluku da cijeli neočekivani kapital završi u jednoj dionici, jednoj nekretnini, jednom poslu ili jednom „sigurnom“ ulaganju.
Nasljedstvo može skratiti put do financijske sigurnosti za mnogo godina. Upravo zato s njime ne treba žuriti.
Prvih nekoliko mjeseci možda najbolja odluka neće biti pronaći ulaganje s najvećim mogućim prinosom, nego napraviti nešto mnogo jednostavnije: ne izgubiti novac, posložiti vlastite financije i odlučiti kakav život taj kapital treba omogućiti.