Nasdaq-100 najčešće se povezuje s vodećim tehnološkim kompanijama. Međutim, nije riječ o klasičnom tehnološkom indeksu. Indeks obuhvaća najveće nefinancijske kompanije čijim se dionicama isključivo trguje na burzi Nasdaq. Upravo zbog načina odabira kompanija Nasdaq-100 pruža veću izloženost tehnološkom sektoru i kompanijama rasta, što ga čini znatno koncentriranijim od širih američkih dioničkih indeksa.
Što je Nasdaq-100 i kada je nastao?
Nasdaq-100 prati 100 najvećih američkih i međunarodnih nefinancijskih kompanija uvrštenih na burzi Nasdaq. Kompanije se odabiru prvenstveno prema tržišnoj kapitalizaciji, uz dodatne kriterije povezane s likvidnošću, poviješću trgovanja i vrstom vrijednosnog papira.
Indeks je pokrenut 31. siječnja 1985. godine. Istog dana pokrenut je i Nasdaq Financial-100, koji je trebao obuhvatiti financijske kompanije isključene iz Nasdaq-100 indeksa.
Nasdaq-100 ne treba poistovjećivati s indeksom Nasdaq Composite. Nasdaq Composite uključuje gotovo sve dionice uvrštene na Nasdaq, odnosno više od 3.000 kompanija različitih veličina, uključujući financijske kompanije.
Od svibnja 2026. metodologija dopušta i ubrzano uključivanje novoizlistane kompanije ako se prema tržišnoj kapitalizaciji može svrstati među 40 najvećih postojećih sastavnica. U takvom slučaju nova se kompanija može dodati bez trenutačnog uklanjanja postojeće sastavnice, zbog čega indeks privremeno može sadržavati više od 100 kompanija.
Kako se biraju kompanije i određuju njihovi udjeli?
Za uključivanje u Nasdaq-100 kompanija mora imati primarnu kotaciju na burzi Nasdaq te zadovoljiti uvjete povezane s likvidnošću i poviješću trgovanja. Financijske kompanije, investicijski fondovi, SPAC-ovi i REIT-ovi ne mogu biti uključeni. Sastav se revidira jednom godišnje, dok se ponderi usklađuju tromjesečno.
Nasdaq-100 koristi modificirano ponderiranje prema tržišnoj kapitalizaciji. Veće kompanije imaju veći udio i snažnije utječu na kretanje indeksa, ali se primjenjuju ograničenja kako pojedinačna kompanija ili manja skupina kompanija ne bi zauzela prevelik dio portfelja. Ponderi se mijenjaju zajedno s tržišnim cijenama, a promjene se odražavaju i na strukturu ETF-a koji prati indeks.
Ako udio pojedinačne kompanije prije prilagodbe prijeđe 24%, smanjuje se na najviše 20%. Ako kompanije s pojedinačnim udjelima većim od 4,5% zajedno čine najmanje 48% indeksa, njihova se ukupna zastupljenost smanjuje na 40%.
Unatoč ograničenjima, koncentracija je visoka. Kao što je vidljivo na slici, deset najvećih pozicija čini 44,99% portfelja. To znači da je od svakih €100 uloženih u ETF približno €44,99 izloženo deset najvećih pozicija, dok je preostalih €55,01 raspoređeno između ostalih sastavnica.
Koncentracija je vidljiva i na sektorskoj razini jer informacijska tehnologija čini 61,15% portfelja. Kretanje najvećih tehnoloških kompanija zato može znatno utjecati na rezultat cijelog indeksa.
Nasdaq-100 pruža izloženost najvećim nefinancijskim kompanijama uvrštenima na Nasdaq, ali ne predstavlja cijelo američko tržište. Ne uključuje kompanije koje kotiraju isključivo na drugim burzama, dok je izloženost kompanijama male i srednje tržišne kapitalizacije vrlo ograničena.
Što govore povijesni prinosi?
Od 1986. do 2025. godine Nasdaq-100 ostvario je pozitivan prinos u 33 od ukupno 40 promatranih godina. Prosječan pojedinačni godišnji cjenovni prinos iznosio je 18,3%, ali taj podatak predstavlja aritmetički prosjek, a ne stopu po kojoj je vrijednost ulaganja rasla svake godine.
Najveći godišnji rast zabilježen je 1999. godine, kada je indeks porastao 102%. Nakon toga uslijedile su tri uzastopne negativne godine povezane s pucanjem dot-com balona. Indeks je pao 36,8% u 2000., 32,7% u 2001. i dodatnih 37,6% u 2002. godini.
Najveći pojedinačni godišnji pad u promatranom razdoblju ostvaren je 2008. godine i iznosio je 41,9%. Povijesni prinosi tako ne pokazuju samo snažan dugoročni rast nego i mogućnost višegodišnjih i vrlo dubokih padova.
Kada se uključe reinvestirane dividende, Nasdaq-100 ostvario je ukupni prinos od -32,38% u 2022. godini. Nakon toga uslijedio je rast od 55,13% u 2023., 25,88% u 2024. i 21,02% u 2025. godini.
Tijekom deset godina zaključno s 30. lipnja 2026. kumulativni ukupni prinos iznosio je 650,18%, što odgovara složenoj godišnjoj stopi prinosa od 22,33%.
Od početka 2026. do 28. srpnja cjenovni indeks Nasdaq-100 porastao je 9,95% i dosegnuo 27.763,13 bodova. Kada se uključe dividende, ukupan prinos od početka godine iznosio je približno 10,34%.
Snažni povijesni prinosi ne jamče buduće rezultate. Posebno treba uzeti u obzir da su bili praćeni većim oscilacijama i dubljim padovima nego kod šire diverzificiranih indeksa.
Koji UCITS ETF-ovi prate Nasdaq-100?
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država Europske unije mogu ulagati u Nasdaq-100 putem UCITS ETF-ova dostupnih na europskim burzama.
Prema veličini fonda u eurima, najveći su:
- iShares Nasdaq 100 UCITS ETF
- Invesco EQQQ Nasdaq-100 UCITS ETF
- Amundi Core Nasdaq-100 Swap UCITS ETF
iShares Nasdaq 100 UCITS ETF (Acc), s ISIN-om IE00B53SZB19, najveći je među njima, s približno €22,85 mlrd imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,30%.
Tickeri: Xetra: SXRV (€), Euronext Amsterdam: CNDX (€), Borsa Italiana: CSNDX (€), London Stock Exchange: CNDX ($), CNX1 (GBX), SIX Swiss Exchange: CSNDX ($).
Invesco EQQQ Nasdaq-100 UCITS ETF Dist, s ISIN-om IE0032077012, upravlja imovinom od približno €11,14 mlrd. Riječ je o distribuirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom, a dividende isplaćuje tromjesečno. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,30%.
Tickeri: Xetra: EQQQ (€), Euronext Paris: EQQQ (€), Borsa Italiana: EQQQ (€), London Stock Exchange: EQQU ($), EQQQ (GBX), SIX Swiss Exchange: EQQQ ($).
Amundi Core Nasdaq-100 Swap UCITS ETF Acc, s ISIN-om LU1829221024, upravlja imovinom od približno €5,82 mlrd. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati sintetičkom replikacijom putem swapa. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,22% uz swap od 0,00%.
Tickeri: Xetra: LYMS (€), Euronext Paris: UST (€), Borsa Italiana: UST (€), London Stock Exchange: NASD ($), NASL (GBX).
Na europskom je tržištu dostupno 18 ETF-ova koji prate Nasdaq-100, s godišnjim troškovima koji se trenutačno kreću između približno 0,13% i 0,30%. Ti su troškovi već uključeni u cijenu ETF-a te se ne naplaćuju zasebno.
Budući da se veličina fonda, troškovi i burzovna uvrštenja mogu mijenjati, ostale i najnovije informacije najbolje je provjeriti u Factsheetu pojedinog ETF-a, dostupnom na službenoj stranici izdavatelja.

Je li Nasdaq-100 dovoljan pasivnom ulagaču?
Nasdaq-100 može odgovarati pasivnom ulagaču koji svjesno želi veću izloženost velikim tehnološkim kompanijama i drugim kompanijama rasta uvrštenima na Nasdaq. Jednim ETF-om dobiva izloženost kompanijama koje zauzimaju važna mjesta u područjima poluvodiča, računalstva u oblaku, umjetne inteligencije, internetske trgovine i digitalnog oglašavanja.
Ipak, Nasdaq-100 nije zamjena za široko diverzificiran američki ili globalni indeks. U njemu nema financijskih kompanija, ne uključuje kompanije koje kotiraju isključivo na drugim burzama, a rezultat u velikoj mjeri ovisi o relativno malom broju najvećih sastavnica.
Ako ulagač već posjeduje ETF koji prati S&P 500 ili globalni indeks, velik dio najvećih kompanija iz Nasdaq-100 indeksa već se nalazi u njegovu portfelju. Na kraju 2025. godine 85 kompanija iz Nasdaq-100 indeksa bilo je uključeno i u S&P 500.
Dodavanje Nasdaq-100 ETF-a u tom slučaju prvenstveno povećava udjele Nvidije, Applea, Microsofta, Amazona, Alphabeta i drugih zajedničkih pozicija. Portfelj time ne postaje nužno šire diverzificiran, nego dobiva snažniji naglasak na američke tehnološke kompanije i kompanije rasta.
Nasdaq-100 zato može imati ulogu samostalnog ulaganja za osobu koja prihvaća njegovu strukturu i rizike, ali i dodatnog dijela portfelja kojim se namjerno povećava izloženost tom segmentu tržišta. Je li takva koncentracija poželjna, ovisi o ciljevima ulagača, vremenskom horizontu i ostatku portfelja.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, ponderi, troškovi fondova, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.