MSCI World: Kako jednim ETF-om ulagati u više od 1.200 svjetskih kompanija
MSCI World jedan je od najčešće korištenih globalnih dioničkih indeksa i česta osnova ETF-ova koji služe kao središnji dio pasivnog portfelja. Prati velike i srednje velike kompanije iz 23 razvijene države. Unatoč nazivu, ne obuhvaća cijeli svijet jer ne uključuje tržišta u razvoju ni kompanije male tržišne kapitalizacije. Zbog ponderiranja prema tržišnoj kapitalizaciji većinu indeksa trenutačno čine američke kompanije.
MSCI World prati velike i srednje velike kompanije iz 23 razvijena tržišta, uključujući SAD, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i većinu razvijenih europskih država.
Cilj indeksa je obuhvatiti približno 85% tržišne kapitalizacije slobodno raspoloživih dionica u svakoj uključenoj državi. To ne znači da MSCI World obuhvaća 85% cijelog svjetskog tržišta dionica. Preostalih približno 15% pojedinog tržišta uglavnom čine kompanije male tržišne kapitalizacije, dok tržišta u razvoju nisu uključena.
Na dan 31. srpnja 2026. indeks je imao 1.282 sastavnice, ukupne tržišne kapitalizacije prilagođene slobodno raspoloživim dionicama od približno $89,52 bilijuna. Broj sastavnica nije unaprijed određen i mijenja se zajedno s tržištem.
Indeks je pokrenut 31. ožujka 1986. godine, s početnom vrijednošću od 100 bodova. Povijesni podaci izračunati su unatrag do 31. prosinca 1969. godine, pa rezultati prije službenog pokretanja predstavljaju retroaktivno izračunate podatke.
MSCI World ne treba poistovjećivati s indeksom MSCI ACWI. MSCI World uključuje samo razvijena tržišta, dok MSCI ACWI uz razvijena obuhvaća i tržišta u razvoju.
MSCI najprije određuje koje države pripadaju razvijenim tržištima, a zatim za svaku od njih zasebno sastavlja skup dionica dostupnih međunarodnim ulagačima. Pri odabiru se uzimaju u obzir veličina kompanije, tržišna kapitalizacija slobodno raspoloživih dionica, likvidnost, povijest trgovanja te ograničenja povezana sa stranim vlasništvom i dostupnošću tržišta.
Nakon primjene tih kriterija u indeks se uključuju velike i srednje velike kompanije potrebne za postizanje ciljane pokrivenosti od približno 85% tržišne kapitalizacije slobodno raspoloživih dionica u svakoj državi.
Sastav indeksa revidira se četiri puta godišnje, u veljači, svibnju, kolovozu i studenom. Između redovnih revizija promjene su moguće i zbog spajanja, preuzimanja, novih izdanja dionica, uklanjanja kompanije s burze i drugih korporativnih događaja.
MSCI World ponderiran je prema tržišnoj kapitalizaciji prilagođenoj slobodno raspoloživim dionicama. Veće kompanije zato imaju veći udio i snažnije utječu na kretanje indeksa. Za pojedinačne sastavnice ne primjenjuje se unaprijed određeno ograničenje udjela.
Ako kompanija čini 5% indeksa, rast njezine dionice od 10% indeksu bi pridonio približno 0,5 postotnih bodova. Kompanija s udjelom od 0,1% pri jednakom bi rastu pridonijela približno 0,01 postotni bod.
Kao što je vidljivo na slici, deset najvećih pozicija čini 26,41% indeksa. To znači da je od svakih €100 uloženih u ETF približno €26,41 izloženo deset najvećih pozicija, dok je preostalih €73,59 raspoređeno između ostalih sastavnica.
Koncentracija je vidljiva i na sektorskoj razini. Informacijska tehnologija čini 28,87% indeksa, financijski sektor 16,81%, a industrijske kompanije 11,45%. Kretanje najvećih tehnoloških kompanija zato može znatno utjecati na rezultat cijelog indeksa.
Geografski je najzastupljeniji SAD s udjelom od 72,03%. Slijede Japan s 5,73%, Ujedinjeno Kraljevstvo s 3,61% i Kanada s 3,41%. MSCI World tako pruža izloženost većem broju država, ali ulaganje nije ravnomjerno raspoređeno. Od svakih €100 uloženih u ETF približno €72,03 trenutačno je izloženo američkim kompanijama.
Povijesna serija ukupnih prinosa u američkim dolarima obuhvaća razdoblje od 1970. do 2025. godine. Podaci do službenog pokretanja indeksa 1986. godine retroaktivno su izračunati.
MSCI World ostvario je pozitivan prinos u 42 od ukupno 56 promatranih godina. Prosječan pojedinačni godišnji bruto ukupni prinos iznosio je približno 11,5%, ali riječ je o aritmetičkom prosjeku, a ne stopi po kojoj je vrijednost ulaganja rasla svake godine.
Najveći godišnji rast zabilježen je 1986. godine, kada je indeks porastao 42,80%. Najveći pad ostvaren je 2008. godine i iznosio je 40,33%.
Višegodišnji pad zabilježen je nakon pucanja dot-com balona. Indeks je izgubio 12,92% u 2000., 16,52% u 2001. i dodatnih 19,54% u 2002. godini. Povijesni podaci tako pokazuju da ni ulaganje u velik broj kompanija iz više država ne isključuje mogućnost dugotrajnih i dubokih padova.
Kada se promatraju neto ukupni prinosi u američkim dolarima, nakon uračunavanja reinvestiranih dividendi i standardnog poreza po odbitku, MSCI World ostvario je prinos od -18,14% u 2022. godini. Nakon toga uslijedio je rast od 23,79% u 2023., 18,67% u 2024. i 21,09% u 2025. godini.
Tijekom deset godina zaključno s 31. srpnja 2026. kumulativni neto ukupni prinos iznosio je 231,39%, što odgovara složenoj godišnjoj stopi prinosa od 12,73%. Prema tome bi $100 uloženih deset godina ranije, uz reinvestiranje dividendi, naraslo na približno $331,39.
Od početka 2026. do 31. srpnja neto ukupni prinos MSCI World indeksa u američkim dolarima iznosio je 10,26%. U istom razdoblju prinos najvećeg MSCI World ETF-a izračunat u eurima iznosio je 12,03%.
Razlika pokazuje da rezultat europskog ulagača ovisi i o promjenama tečajeva. Kupnja ETF-a na burzi u eurima sama po sebi ne uklanja valutnu izloženost dionicama u dolarima, jenima, funtama i drugim valutama.
Povijesni prinosi ne jamče buduće rezultate, a rezultat pojedinog ETF-a može se razlikovati od indeksa zbog troškova, poreza, načina replikacije i odstupanja u praćenju.
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država Europske unije mogu ulagati u MSCI World putem UCITS ETF-ova dostupnih na europskim burzama.
Prema veličini fonda u eurima, najveći su:
iShares Core MSCI World UCITS ETF USD (Acc)
Xtrackers MSCI World UCITS ETF 1C
State Street SPDR MSCI World UCITS ETF USD Unhedged (Acc)
Sva tri navedena ETF-a akumuliraju dividende i indeks prate fizičkom replikacijom.
iShares Core MSCI World UCITS ETF USD (Acc), s ISIN-om IE00B4L5Y983, najveći je među njima, s približno €128,94 mlrd imovine. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,20%.
Tickeri: Xetra: EUNL (€), Euronext Amsterdam: IWDA (€), Borsa Italiana: SWDA (€), London Stock Exchange: IWDA ($), SWDA (GBX), SIX Swiss Exchange: SWDA ($).
Xtrackers MSCI World UCITS ETF 1C, s ISIN-om IE00BJ0KDQ92, upravlja imovinom od približno €20,72 mlrd. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,12%.
Tickeri: Xetra: XDWD (€), Borsa Italiana: XDWD (€), London Stock Exchange: XDWD ($), XWLD (GBX), SIX Swiss Exchange: XDWD (CHF, $).
State Street SPDR MSCI World UCITS ETF USD Unhedged (Acc), s ISIN-om IE00BFY0GT14, upravlja imovinom od približno €18,01 mlrd. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,12%.
Tickeri: Xetra: SPPW (€), Euronext Amsterdam: SWRD (€), Borsa Italiana: SWRD (€), London Stock Exchange: SWRD ($), SWLD (GBX), SIX Swiss Exchange: SWRD ($).
Na europskom su tržištu dostupna 33 ETF-a koji prate MSCI World, s godišnjim troškovima koji se trenutačno kreću između približno 0,05% i 0,50%.
Budući da se veličina fonda, troškovi, način replikacije i burzovna uvrštenja mogu mijenjati, ostale i najnovije informacije najbolje je provjeriti u Factsheetu pojedinog ETF-a, dostupnom na službenoj stranici izdavatelja.
MSCI World može odgovarati pasivnom ulagaču koji želi jednostavnu i troškovno učinkovitu izloženost velikim i srednje velikim kompanijama iz razvijenih država. Jednim ETF-om dobiva udjele u više od tisuću sastavnica iz svih glavnih sektora, bez potrebe za samostalnim odabirom pojedinačnih dionica.
Ipak, MSCI World nije indeks cijelog svjetskog tržišta. Ne uključuje tržišta u razvoju, poput Kine, Indije, Brazila i Tajvana, niti kompanije male tržišne kapitalizacije iz razvijenih država. Njegova geografska i sektorska raspodjela također se mijenja zajedno s tržišnim vrijednostima kompanija.
Ako ulagač već posjeduje ETF koji prati S&P 500 ili Nasdaq-100, velik dio njihovih najvećih sastavnica već se nalazi u MSCI World indeksu. Dodavanje takvih ETF-ova prvenstveno povećava udjele Nvidije, Applea, Microsofta, Amazona, Alphabeta i drugih zajedničkih pozicija, umjesto da znatno proširuje geografsku ili kompanijsku diverzifikaciju.
Ulagač koji želi uključiti i tržišta u razvoju te kompanije male tržišne kapitalizacije može MSCI World kombinirati s dodatnim ETF-ovima ili odabrati širi indeks koji te dijelove tržišta već obuhvaća.
MSCI World može imati ulogu samostalnog ulaganja za osobu koja svjesno želi izloženost velikim i srednje velikim kompanijama razvijenih država, ali i središnjeg dijela portfelja kojem se prema potrebi dodaju tržišta u razvoju ili male kompanije. Je li takva pokrivenost dovoljna, ovisi o ciljevima ulagača, vremenskom horizontu i ostatku portfelja.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, klasifikacija tržišta, ponderi, prinosi, veličina fondova, troškovi, swap naknade, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
