MSCI Emerging Markets: Kako ulagati u rast Kine, Indije, Tajvana i drugih tržišta
MSCI Emerging Markets jedan je od najčešće korištenih dioničkih indeksa za ulaganje u tržišta u razvoju. Prati velike i srednje velike kompanije iz 24 države, uključujući Tajvan, Kinu, Južnu Koreju, Indiju i Brazil. Iako obuhvaća više od tisuću sastavnica, trenutačno je snažno usmjeren na azijska tržišta i tehnološki sektor. Često se kombinira s indeksom MSCI World, koji obuhvaća samo razvijena tržišta.
MSCI Emerging Markets prati velike i srednje velike kompanije iz 24 tržišta koja MSCI klasificira kao tržišta u razvoju. Cilj indeksa je obuhvatiti približno 85% tržišne kapitalizacije slobodno raspoloživih dionica u svakoj uključenoj državi.
Na dan 31. srpnja 2026. indeks je imao 1.178 sastavnica, ukupne tržišne kapitalizacije prilagođene slobodno raspoloživim dionicama od približno $11,95 bilijuna. Broj sastavnica nije unaprijed određen i mijenja se zajedno s tržištem.
MSCI je indeks uveo 1988. godine. U početku je obuhvaćao deset država i predstavljao manje od 1% svjetskog tržišta dionica. Povijesna serija prinosa dostupna je od kraja 1987. godine.
Pojam tržišta u razvoju pritom ne znači jednostavno skup gospodarski nerazvijenih država. MSCI pri klasifikaciji uzima u obzir veličinu i likvidnost tržišta, njegovu dostupnost međunarodnim ulagačima te druga obilježja tržišne infrastrukture. Zbog toga se klasifikacija pojedine države može razlikovati među izdavateljima indeksa.
MSCI Emerging Markets ne treba poistovjećivati s indeksom MSCI Emerging Markets IMI. Standardni indeks uključuje velike i srednje velike kompanije, dok IMI uključuje i kompanije male tržišne kapitalizacije te nastoji pokriti približno 99% tržišne kapitalizacije slobodno raspoloživih dionica u svakoj državi. Na dan 31. srpnja 2026. MSCI Emerging Markets IMI imao je 3.017 sastavnica.
MSCI za svaku državu zasebno određuje skup dionica dostupan međunarodnim ulagačima. Pri odabiru se uzimaju u obzir veličina kompanije, tržišna kapitalizacija slobodno raspoloživih dionica, likvidnost, povijest trgovanja, ograničenja stranog vlasništva i dostupnost tržišta.
Nakon primjene tih kriterija u indeks se uključuju velike i srednje velike kompanije potrebne za postizanje ciljane pokrivenosti od približno 85% tržišne kapitalizacije slobodno raspoloživih dionica u svakoj državi.
Sastav indeksa revidira se četiri puta godišnje, u veljači, svibnju, kolovozu i studenom. Promjene između redovnih revizija moguće su zbog spajanja, preuzimanja, novih izdanja dionica, uklanjanja kompanije s burze i drugih korporativnih događaja.
MSCI Emerging Markets ponderiran je prema tržišnoj kapitalizaciji prilagođenoj slobodno raspoloživim dionicama. Veće kompanije zato imaju veći udio i snažnije utječu na kretanje indeksa. Za pojedinačne sastavnice ne primjenjuje se unaprijed određeno ograničenje udjela.
Primjerice, Taiwan Semiconductor Manufacturing čini 15,46% indeksa. Rast njegove dionice od 10% indeksu bi pridonio približno 1,55 postotnih bodova, pod pretpostavkom da se vrijednost ostalih sastavnica ne promijeni.
Kao što je vidljivo na slici, deset najvećih pozicija čini 38,12% indeksa. To znači da je od svakih €100 uloženih u ETF približno €38,12 izloženo deset najvećih pozicija, dok je preostalih €61,88 raspoređeno između ostalih sastavnica. Budući da se obične i povlaštene dionice Samsunga vode kao dvije zasebne pozicije, deset najvećih pozicija predstavlja devet kompanija.
Koncentracija je izražena i na sektorskoj razini. Informacijska tehnologija čini 40,79% indeksa, financijski sektor 19,98%, a sektor diskrecijske potrošnje 8,55%. Kretanje kompanija povezanih s proizvodnjom poluvodiča može znatno utjecati na rezultat cijelog indeksa.
Geografski je najzastupljeniji Tajvan s udjelom od 26,63%. Slijede Kina s 21,38%, Južna Koreja s 20,33% i Indija s 11,66%. Tajvan, Kina i Južna Koreja zajedno čine 68,34% indeksa, pa MSCI Emerging Markets ne pruža ravnomjerno raspoređenu izloženost svim tržištima u razvoju.
Udjeli država ne određuju se prema veličini njihova gospodarstva, broju stanovnika ili očekivanoj stopi gospodarskog rasta, nego prema tržišnoj vrijednosti kompanija koje zadovoljavaju pravila indeksa.
Od 1988. do 2025. godine MSCI Emerging Markets ostvario je pozitivan prinos u 25 od ukupno 38 promatranih godina. Prosječan pojedinačni godišnji neto ukupni prinos iznosio je približno 14,76%, ali riječ je o aritmetičkom prosjeku, a ne stopi po kojoj je vrijednost ulaganja rasla svake godine.
Najveći godišnji rast zabilježen je 1999. godine, kada je indeks u eurima porastao 94,73%. Najveći godišnji pad ostvaren je 2008. godine i iznosio je 50,48%.
Prema podacima MSCI-ja, najveći pad od prethodnog vrhunca do najniže vrijednosti iznosio je 65,25%, između 29. listopada 2007. i 27. listopada 2008. godine. Povijesni podaci tako pokazuju da velik broj kompanija i država ne isključuje mogućnost vrlo dubokih padova.
Kada se promatraju neto ukupni prinosi u eurima, MSCI Emerging Markets izgubio je 14,77% u 2022. godini. Nakon toga uslijedio je rast od 6,21% u 2023., 14,68% u 2024. i 17,76% u 2025. godini.
Tijekom deset godina zaključno s 30. lipnja 2026. kumulativni neto ukupni prinos indeksa u eurima iznosio je 153,74%, što odgovara složenoj godišnjoj stopi prinosa od približno 9,76%. Prema tome bi €100 uloženih deset godina ranije, uz reinvestiranje dividendi, naraslo na približno €253,74.
Od početka 2026. do 31. srpnja prinos najvećeg ETF-a koji prati indeks, izračunat u eurima i uz uključene dividende, iznosio je 23,29%. Rezultat samog indeksa i pojedinog ETF-a može se razlikovati zbog troškova, poreza, načina replikacije i odstupanja u praćenju.
Kupnja ETF-a kojim se na burzi trguje u eurima sama po sebi ne uklanja valutnu izloženost. Rezultat europskog ulagača ovisi i o promjenama tečaja eura prema tajvanskom dolaru, korejskom wonu, kineskom yuanu, indijskoj rupiji i drugim valutama.
Povijesni prinosi ne jamče buduće rezultate. Posebno treba uzeti u obzir višu volatilnost, valutne promjene, političke i regulatorne rizike te koncentraciju u azijskim tržištima i tehnološkom sektoru.
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država Europske unije mogu ulagati u MSCI Emerging Markets putem UCITS ETF-ova dostupnih na europskim burzama.
Prema veličini fonda u eurima, najveći su:
Xtrackers MSCI Emerging Markets UCITS ETF 1C
iShares MSCI EM UCITS ETF (Dist)
iShares MSCI EM UCITS ETF USD (Acc)
Xtrackers MSCI Emerging Markets UCITS ETF 1C, s ISIN-om IE00BTJRMP35, najveći je među njima, s približno €11,61 mlrd imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom uz optimizirano uzorkovanje. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,18%.
Tickeri: Xetra: XMME (€), Borsa Italiana: XMME (€), London Stock Exchange: XMME ($), XMMS (GBX), SIX Swiss Exchange: XMME (CHF).
iShares MSCI EM UCITS ETF (Dist), s ISIN-om IE00B0M63177, upravlja imovinom od približno €8,75 mlrd. Riječ je o distribuirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom, a dividende isplaćuje tromjesečno. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,18%.
Tickeri: Xetra: IQQE (€), Euronext Amsterdam: IEMM (€), Borsa Italiana: IEEM (€), London Stock Exchange: IDEM ($), IEEM (GBX), SIX Swiss Exchange: IEEM ($).
iShares MSCI EM UCITS ETF USD (Acc), s ISIN-om IE00B4L5YC18, upravlja imovinom od približno €8,67 mlrd. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,18%.
Tickeri: Xetra: EUNM (€), Euronext Amsterdam: IEMA (€), Borsa Italiana: SEMA (€), London Stock Exchange: IEMA ($), SEMA (GBX), SIX Swiss Exchange: SEMA ($).
Na europskom su tržištu dostupna 23 ETF-a koji prate MSCI Emerging Markets, s godišnjim troškovima koji se trenutačno kreću između približno 0,09% i 0,55%.
Budući da se veličina fonda, troškovi, način replikacije i burzovna uvrštenja mogu mijenjati, ostale i najnovije informacije najbolje je provjeriti u Factsheetu pojedinog ETF-a, dostupnom na službenoj stranici izdavatelja.
MSCI Emerging Markets može odgovarati pasivnom ulagaču koji želi jednostavnu izloženost velikim i srednje velikim kompanijama iz tržišta u razvoju. Jednim ETF-om dobiva udjele u više od tisuću sastavnica iz 24 države i svih glavnih sektora.
Ipak, indeks nije potpuno globalno diverzificiran portfelj. Ne uključuje kompanije iz razvijenih država, poput SAD-a, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i većine zapadne Europe. Također ne uključuje kompanije male tržišne kapitalizacije, dok velik dio indeksa trenutačno čine azijske tehnološke kompanije.
Za razliku od kombiniranja S&P-a 500 ili Nasdaq-100 indeksa s MSCI Worldom, dodavanje MSCI Emerging Markets ETF-a portfelju koji prati MSCI World doista proširuje geografsku pokrivenost. MSCI World obuhvaća razvijena tržišta, dok MSCI Emerging Markets obuhvaća tržišta u razvoju. Ta dva indeksa zajedno približno odgovaraju geografskoj pokrivenosti indeksa MSCI ACWI, uz udjele koje ulagač određuje samostalno.
Ako ulagač već posjeduje ETF koji prati MSCI ACWI, FTSE All-World ili drugi globalni indeks koji uključuje i razvijena tržišta i tržišta u razvoju, najveće sastavnice MSCI Emerging Markets indeksa već se nalaze u njegovu portfelju. Dodavanje zasebnog ETF-a tada prvenstveno povećava udio tržišta u razvoju.
Ulagač koji želi uključiti i kompanije male tržišne kapitalizacije može odabrati ETF koji prati MSCI Emerging Markets IMI ili drugi indeks sa širom pokrivenošću.
MSCI Emerging Markets može imati ulogu samostalnog ulaganja za osobu koja svjesno želi izloženost isključivo tržištima u razvoju, ali se češće koristi kao dodatak portfelju razvijenih tržišta. Je li takva izloženost dovoljna, ovisi o ciljevima ulagača, vremenskom horizontu, prihvatljivoj razini rizika i ostatku portfelja.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, klasifikacija tržišta, ponderi, prinosi, veličina fondova, troškovi, swap naknade, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
