Jedan ETF za gotovo cijeli svijet: što zapravo dobivate ulaganjem u MSCI ACWI
MSCI ACWI jedan je od najpoznatijih globalnih dioničkih indeksa i česta osnova ETF-ova koji jednim ulaganjem pružaju izloženost razvijenim tržištima i tržištima u razvoju. Prati velike i srednje velike kompanije iz ukupno 47 tržišta. Iako pruža široku geografsku diverzifikaciju, ne uključuje kompanije male tržišne kapitalizacije ni granična tržišta, dok zbog ponderiranja prema tržišnoj kapitalizaciji većinu indeksa čine američke kompanije.
MSCI ACWI, odnosno MSCI All Country World Index, prati velike i srednje velike kompanije iz 23 razvijena i 24 tržišta u razvoju. Na dan 31. srpnja 2026. imao je 2.460 sastavnica, ukupne tržišne kapitalizacije prilagođene slobodno raspoloživim dionicama od približno $101,48 bilijuna.
Cilj indeksa je predstavljati približno 85% globalnog skupa dionica dostupnog međunarodnim ulagačima. Unutar svakog uključenog tržišta u indeks ulaze velike i srednje velike kompanije čija ukupna tržišna kapitalizacija slobodno raspoloživih dionica odgovara približno 85% tog tržišta. Preostalih približno 15% uglavnom čine kompanije male tržišne kapitalizacije.
Indeks je pokrenut 31. svibnja 1990. godine. Povijesni podaci izračunati su unatrag do 31. prosinca 1987. godine, pa rezultati prije službenog pokretanja predstavljaju retroaktivno izračunate podatke.
MSCI ACWI može se promatrati kao kombinacija indeksa MSCI World, koji prati razvijena tržišta, i MSCI Emerging Markets, koji prati tržišta u razvoju. Ne treba ga poistovjećivati s indeksom MSCI ACWI IMI. MSCI ACWI uključuje samo velike i srednje velike kompanije, dok MSCI ACWI IMI uz njih uključuje i kompanije male tržišne kapitalizacije.
MSCI za svako tržište zasebno određuje skup dionica dostupnih međunarodnim ulagačima. Pri odabiru se uzimaju u obzir veličina kompanije, tržišna kapitalizacija slobodno raspoloživih dionica, likvidnost, povijest trgovanja, ograničenja stranog vlasništva i dostupnost tržišta.
Nakon primjene tih kriterija kompanije se razvrstavaju prema veličini. U MSCI ACWI ulaze velike i srednje velike kompanije potrebne za postizanje ciljane pokrivenosti od približno 85% tržišne kapitalizacije slobodno raspoloživih dionica u svakom uključenom tržištu. Zbog toga indeks nema unaprijed određen broj sastavnica.
Sastav indeksa revidira se četiri puta godišnje, u veljači, svibnju, kolovozu i studenom. Promjene su moguće i između redovnih revizija zbog spajanja, preuzimanja, novih izdanja dionica, uklanjanja kompanije s burze i drugih korporativnih događaja.
MSCI ACWI ponderiran je prema tržišnoj kapitalizaciji prilagođenoj slobodno raspoloživim dionicama. Veće kompanije zato imaju veći udio i snažnije utječu na kretanje indeksa. Za pojedinačne sastavnice ne primjenjuje se unaprijed određeno ograničenje udjela.
Ako kompanija čini 4% indeksa, rast njezine dionice od 10% indeksu bi pridonio približno 0,4 postotna boda. Kompanija s udjelom od 0,1% pri jednakom bi rastu pridonijela približno 0,01 postotni bod.
Kao što je vidljivo na slici, deset najvećih pozicija čini 24,21% indeksa. To znači da je od svakih €100 uloženih u ETF približno €24,21 izloženo deset najvećih pozicija, dok je preostalih €75,79 raspoređeno između ostalih sastavnica.
Tablica 1 – TOP 10 pozicija i sektorska struktura MSCI ACWI indeksa
Izvor: OptimTrader platforma
Koncentracija je vidljiva i na sektorskoj razini. Informacijska tehnologija čini 30,28% indeksa, financijski sektor 17,18%, a industrijske kompanije 10,86%. Kretanje najvećih tehnoloških kompanija zato može znatno utjecati na rezultat cijelog indeksa.
Geografski je najzastupljeniji SAD s udjelom od 63,55%. Slijede Japan s 5,05%, Ujedinjeno Kraljevstvo s 3,19%, Tajvan s 3,14% i Kanada s 3,01%. MSCI ACWI tako uključuje velik broj tržišta, ali ulaganje nije ravnomjerno raspoređeno. Od svakih €100 uloženih u ETF približno €63,55 trenutačno je izloženo američkim kompanijama.
Razvijena tržišta zajedno čine približno 88,22% indeksa, dok na tržišta u razvoju otpada 11,78%. To znači da uključivanje 24 tržišta u razvoju ne podrazumijeva da im je dodijeljena polovica portfelja. Njihov udio određuje se prema tržišnoj kapitalizaciji kompanija koje zadovoljavaju uvjete indeksa.
Povijesna serija bruto ukupnih prinosa u američkim dolarima, koja uključuje promjenu vrijednosti indeksa i reinvestirane dividende prije poreza po odbitku, obuhvaća razdoblje od 1988. do 2025. godine. Podaci do službenog pokretanja indeksa 1990. godine retroaktivno su izračunati.
MSCI ACWI ostvario je pozitivan prinos u 28 od ukupno 38 promatranih godina. Prosječan pojedinačni godišnji bruto ukupni prinos iznosio je približno 10,26%, ali riječ je o aritmetičkom prosjeku, a ne stopi po kojoj je vrijednost ulaganja rasla svake godine.
Najveći godišnji rast zabilježen je 2009. godine, kada je indeks porastao 35,41%. Taj je rast uslijedio neposredno nakon najvećeg godišnjeg pada u promatranom razdoblju. U 2008. godini indeks je izgubio 41,85%.
Višegodišnji pad zabilježen je i nakon pucanja dot-com balona. Indeks je izgubio 13,94% u 2000., 15,91% u 2001. i dodatnih 18,98% u 2002. godini. Povijesni podaci tako pokazuju da ni ulaganje u više od dvije tisuće sastavnica iz velikog broja država ne isključuje mogućnost višegodišnjih i dubokih padova.
Kada se promatraju neto ukupni prinosi u američkim dolarima, nakon uračunavanja reinvestiranih dividendi i standardnog poreza po odbitku, MSCI ACWI ostvario je prinos od -18,36% u 2022. godini. Nakon toga uslijedio je rast od 22,20% u 2023., 17,49% u 2024. i 22,34% u 2025. godini.
Tijekom deset godina zaključno s 31. srpnja 2026. složena godišnja stopa neto ukupnog prinosa iznosila je 12,32%. To odgovara kumulativnom prinosu od približno 219,57%, pa bi $100 uloženih deset godina ranije, uz reinvestiranje dividendi, naraslo na približno $319,57.
Od početka 2026. do 31. srpnja neto ukupni prinos MSCI ACWI indeksa u američkim dolarima iznosio je 11,33%. U istom razdoblju prinos najvećeg MSCI ACWI ETF-a, izračunat u eurima i uz uključene dividende, iznosio je 13,22%.
Razlika pokazuje da rezultat europskog ulagača ovisi i o promjenama valutnih tečajeva. Kupnja ETF-a na burzi u eurima sama po sebi ne uklanja izloženost američkom dolaru, jenu, funti, tajvanskom dolaru i drugim valutama u kojima posluju njegove sastavnice.
Povijesni prinosi ne jamče buduće rezultate, a rezultat pojedinog ETF-a može se razlikovati od indeksa zbog troškova, poreza, načina replikacije i odstupanja u praćenju.
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država Europske unije mogu ulagati u MSCI ACWI putem UCITS ETF-ova dostupnih na europskim burzama.
Prema veličini fonda u eurima, najveći su:
iShares MSCI ACWI UCITS ETF USD (Acc)
State Street SPDR MSCI All Country World UCITS ETF USD Unhedged (Acc)
Amundi MSCI All Country World UCITS ETF EUR Acc
iShares MSCI ACWI UCITS ETF USD (Acc), s ISIN-om IE00B6R52259, najveći je među njima, s približno €31,07 mlrd imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom uz optimizirano uzorkovanje. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,20%.
Tickeri: Xetra: IUSQ (€), Euronext Amsterdam: SSAC (€), Borsa Italiana: ISAC (€), London Stock Exchange: ISAC ($), SSAC (£), SIX Swiss Exchange: SSAC ($), SSACCHF (CHF).
State Street SPDR MSCI All Country World UCITS ETF USD Unhedged (Acc), s ISIN-om IE00B44Z5B48, upravlja imovinom od približno €15,71 mlrd. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom uz optimizirano uzorkovanje. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,12%.
Tickeri: Xetra: SPYY (€), Euronext Paris: ACWE (€), Borsa Italiana: ACWE (€), London Stock Exchange: ACWD ($), ACWI (£), SIX Swiss Exchange: ACWI (CHF).
Amundi MSCI All Country World UCITS ETF EUR Acc, s ISIN-om LU1829220216, upravlja imovinom od približno €2,41 mlrd. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati sintetičkom replikacijom putem nefinanciranog swapa. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,45%.
Tickeri: Xetra: LYY0 (€), Euronext Paris: ACWI (€), Borsa Italiana: ACWI (€), BX Swiss: LACWI (CHF).
Na europskom je tržištu dostupno sedam ETF-ova koji prate MSCI ACWI, s godišnjim troškovima koji se trenutačno kreću između približno 0,06% i 0,45%.
Budući da se veličina fonda, troškovi, način replikacije, swap naknade i burzovna uvrštenja mogu mijenjati, ostale i najnovije informacije najbolje je provjeriti u Factsheetu pojedinog ETF-a, dostupnom na službenoj stranici izdavatelja.
MSCI ACWI može odgovarati pasivnom ulagaču koji jednim ETF-om želi jednostavnu i troškovno učinkovitu izloženost velikim i srednje velikim kompanijama iz razvijenih tržišta i tržišta u razvoju. Jednim ulaganjem dobiva udjele u više od dvije tisuće sastavnica iz svih glavnih sektora.
U usporedbi s MSCI World indeksom, glavna je prednost uključivanje tržišta u razvoju, poput Tajvana, Kine, Južne Koreje, Indije i Brazila. Ulagač ne mora zasebno određivati udio tih tržišta ni samostalno usklađivati odnos između razvijenih tržišta i tržišta u razvoju jer se njihovi ponderi mijenjaju zajedno s tržišnim kapitalizacijama.
Ipak, MSCI ACWI ne uključuje kompanije male tržišne kapitalizacije ni granična tržišta. Većinu indeksa čine razvijena tržišta, a gotovo dvije trećine portfelja trenutačno je izloženo američkim kompanijama. Širok broj sastavnica ne znači da su države, sektori i kompanije zastupljeni u jednakim omjerima.
Ako ulagač već posjeduje ETF koji prati MSCI World i zaseban ETF za MSCI Emerging Markets, dodavanje MSCI ACWI ETF-a uglavnom bi povećalo udjele kompanija koje se već nalaze u portfelju. Sličan se problem preklapanja pojavljuje ako uz MSCI ACWI posjeduje ETF-ove koji prate S&P 500 ili Nasdaq-100, jer su njihove najveće sastavnice već među najvećim pozicijama MSCI ACWI indeksa.
MSCI ACWI može imati ulogu samostalnog dioničkog ulaganja za osobu koja želi razvijena tržišta i tržišta u razvoju objediniti u jednom ETF-u. Ulagač koji želi uključiti i kompanije male tržišne kapitalizacije može mu dodati odgovarajući small-cap ETF ili odabrati širi indeks, poput MSCI ACWI IMI.
Je li takva pokrivenost dovoljna, ovisi o ciljevima ulagača, vremenskom horizontu, prihvatljivoj razini rizika i ostatku portfelja.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, klasifikacija tržišta, ponderi, prinosi, veličina fondova, troškovi, swap naknade, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
