Pogled na tržišta: rujan 2026.
Wall Street je u rujnu bio pod pritiskom snažnog rasta prinosa na američke državne obveznice, povišene inflacije i ponovnog zaoštravanja monetarne politike. Tehnološke dionice pokazale su veću otpornost od ostatka tržišta, dok su sektori osjetljiviji na kamatne stope bilježili izraženije padove.
Tijekom mjeseca prinos na 10-godišnje američke državne obveznice porastao je iznad 5%, uz snažne gospodarske podatke i očekivanja da bi kamatne stope mogle dulje ostati visoke. Fed je u rujnu povećao referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova, dok su krajem mjeseca blaži inflacijski podaci donekle ublažili očekivanja dodatnog zaoštravanja monetarne politike već na sljedećoj sjednici.
Dva od jedanaest sektora zaključila su mjesec u plusu. Najviše je porastao tehnološki sektor (+6,46%), a slijedile su komunikacijske usluge (+4,56%). Najveći pad zabilježili su sektor osnovnih materijala (-8,68%), nekretnine (-6,91%) i komunalne usluge (-6,12%). Slijedili su financijski sektor (-5,51%), energetika (-5,19%), ciklička potrošnja (-4,39%) i osnovna potrošnja (-4,11%).
Tehnološki sektor podržala je snažna potražnja za kompanijama povezanima s umjetnom inteligencijom, poluvodičima, memorijom i podatkovnim centrima, dok su komunikacijske usluge također profitirale od rasta velikih tehnoloških kompanija. S druge strane, rast prinosa na američke državne obveznice stvarao je pritisak na kamatno osjetljive sektore, posebno nekretnine i komunalne usluge, dok su osnovni materijali zabilježili najveći mjesečni pad.
Tablica 1 – Pregled tržišnih kretanja na Wall Streetu, rujan 2026.
Tijekom rujna fokus investitora postupno se prebacio sa završene sezone rezultata za drugo tromjesečje na očekivanja za treće tromjesečje. Procjene zarada nastavile su rasti, što je neuobičajeno u razdoblju neposredno prije početka sezone objava rezultata.
Prema podacima FactSeta na kraju rujna, analitičari očekuju da će zarade kompanija iz S&P 500 u trećem tromjesečju porasti oko 29,1% na godišnjoj razini, u odnosu na 26,7% koliko se očekivalo krajem lipnja. Očekivani rast prihoda povećan je na približno 12,1%.
Od 115 kompanija koje su do sredine rujna objavile EPS smjernice za treće tromjesečje, njih 72 izdalo je pozitivne, a 43 negativne smjernice. Pozitivne smjernice tako su činile 63% ukupnog broja, znatno iznad petogodišnjeg prosjeka od 41%. Rast zarada očekuje se u svih jedanaest sektora, pri čemu najviše stope rasta bilježe energetika, tehnologija i komunikacijske usluge.
Broadcom je početkom mjeseca objavio prihode od $29,59 mlrd, potaknute snažnom potražnjom za AI čipovima. Prihodi povezani s umjetnom inteligencijom dosegnuli su $16,7 mlrd, dok je kompanija povećala očekivanja prihoda od AI čipova za fiskalnu 2027. na približno $115 mlrd i za 2028. na oko $230 mlrd. Ipak, prognoza ukupnih prihoda za sljedeće tromjesečje od $34,8 mlrd bila je nešto niža od očekivanja analitičara.
Oracle je ostvario prihode od $19,3 mlrd, 30% više nego godinu ranije, uz prilagođenu dobit po dionici od $1,92. Kompanija je tijekom tromjesečja ugovorila više od $30 mlrd novih AI cloud poslova, čime je ukupni backlog prihoda povećan na $664 mlrd. Oracle je također povećao prognozu prilagođene dobiti po dionici za fiskalnu 2027. godinu na $8,10.
Adobe je u trećem fiskalnom tromjesečju ostvario prihode od $6,76 mlrd i prilagođenu dobit po dionici od $6,13, čime je nadmašio tržišna očekivanja od približno $6,69 mlrd prihoda i $6,08 dobiti po dionici.
Costco je u četvrtom fiskalnom tromjesečju ostvario prihode od $95,72 mlrd, oko 11% više nego godinu ranije. Dobit po dionici iznosila je $6,75, dok je prilagođena usporediva prodaja, bez utjecaja cijena goriva i valutnih promjena, porasla 6,7%. Neto dobit dosegnula je gotovo $3,0 mlrd.
Micron je posljednjeg dana mjeseca objavio rekordne rezultate za četvrto fiskalno tromjesečje. Prihodi su porasli na $54,23 mlrd s $11,32 mlrd godinu ranije, dok je prilagođena dobit po dionici iznosila $33,42. Kompanija za sljedeće tromjesečje očekuje približno $61,5 mlrd prihoda i prilagođenu dobit od $38,15 po dionici, iznad tadašnjih očekivanja analitičara. Rast je ponajprije rezultat snažne potražnje za memorijskim čipovima za AI podatkovne centre.
Prema procjenama krajem rujna, zarade S&P 500 kompanija za cijelu 2026. godinu trebale bi porasti oko 32%, dok se za četvrto tromjesečje očekuje rast od približno 26,8%. Očekivanja su tijekom tromjesečja nastavila rasti unatoč višim cijenama nafte i rastu kamatnih stopa.
Forward P/E S&P 500 indeksa krajem rujna iznosio je približno 19,2, što je ispod petogodišnjeg prosjeka od 19,8 i približno u skladu s desetogodišnjim prosjekom. Pad valuacijskog multiplikatora u odnosu na početak tromjesečja rezultat je činjenice da su očekivanja budućih zarada rasla brže od samog indeksa.
Ulaskom u četvrto tromjesečje fokus investitora ostaje na tome mogu li kompanije ostvariti trenutno visoka očekivanja rasta zarada, posebno u energetskom i tehnološkom sektoru. Rast dugoročnih prinosa, više cijene energije i daljnji potezi Feda ostaju ključni rizici za valuacije na američkom tržištu.
Podaci objavljeni tijekom rujna pokazali su da je američka inflacija u kolovozu ostala povišena, dok je tržište rada dalo mješovitu sliku. Kolovoški podaci o inflaciji, zaposlenosti i potrošnji bili su među ključnim informacijama uoči rujanske sjednice Feda.
Indeks potrošačkih cijena u kolovozu porastao je 0,4% na mjesečnoj razini, nakon rasta od 0,1% u srpnju, dok je godišnja stopa inflacije ostala na 3,4%. Temeljna inflacija iznosila je 0,3% mjesečno i 2,4% godišnje. Cijene benzina porasle su 3,9%, energija 2,1%, a troškovi stanovanja 0,3%.
PPI je u kolovozu porastao 0,4% na mjesečnoj i 5,4% na godišnjoj razini, što upućuje na nastavak cjenovnih pritisaka na razini proizvođača.
PCE indeks porastao je 0,3% mjesečno i 3,4% godišnje, dok je core PCE povećan 0,2% mjesečno i 3,0% godišnje. Osobni dohoci porasli su 0,2%, raspoloživi osobni dohodak 0,3%, a osobna potrošnja 0,9%.
Broj zaposlenih izvan poljoprivrednog sektora u kolovozu porastao je za 162 tisuće, dok je stopa nezaposlenosti ostala na 4,1%. Prosječne satnice porasle su 0,3% mjesečno i 3,1% godišnje. Prema ADP izvješću, privatni sektor otvorio je 38 tisuća novih radnih mjesta.
Broj novih zahtjeva za naknadu za nezaposlene ostao je nizak. U tjednu zaključno s 19. rujna zabilježeno je 197 tisuća zahtjeva, dok je četverotjedni pomični prosjek iznosio 202,25 tisuća.
Treća procjena BDP-a za drugo tromjesečje pokazala je rast od 2,2% na anualiziranoj razini, u odnosu na prethodnu procjenu od 1,5%. Rast su podržali osobna potrošnja, investicije i izvoz.
Fed je na sjednici 15. i 16. rujna povećao ciljani raspon federal funds stope za 25 baznih bodova, s 3,50%–3,75% na 3,75%–4,00%. Fed je pritom naveo da gospodarska aktivnost i dalje raste solidnim tempom, dok je inflacija ostala povišena.
I u eurozoni su podaci objavljeni tijekom rujna najvećim dijelom opisivali stanje gospodarstva u kolovozu. Posebno su važni bili podaci o inflaciji jer su pokazali ponovno jačanje cjenovnih pritisaka neposredno prije rujanske odluke ECB-a.
Konačni podaci Eurostata pokazali su da je godišnja inflacija u eurozoni u kolovozu porasla na 3,2%, s 2,9% u srpnju. Preliminarna procjena početkom rujna iznosila je 3,3%. Najveći doprinos ukupnoj inflaciji dale su usluge i energija, dok je temeljna inflacija bez energije, hrane, alkohola i duhana iznosila 2,4%, nakon 2,5% u srpnju.
ECB je 10. rujna povećao depozitnu stopu s 2,25% na 2,50%, stopu glavnih operacija refinanciranja s 2,40% na 2,65%, a stopu granične posudbe s 2,65% na 2,90%. Odluka je donesena u okruženju ponovno povišene ukupne inflacije i nastavka energetskih pritisaka.
Prema novim rujanskim projekcijama ECB-a, prosječna stopa inflacije u eurozoni trebala bi iznositi 3,0% u 2026., 2,5% u 2027. i 2,1% u 2028. godini. ECB očekuje rast BDP-a od 0,9% u 2026., 1,4% u 2027. i 1,5% u 2028. godini.
Britanski podaci objavljeni u rujnu također su se većinom odnosili na kolovoz i pokazali ponovno ubrzanje inflacije, dok je Bank of England na rujanskoj sjednici ipak odlučio zadržati postojeću razinu kamatnih stopa.
Britanska CPI inflacija u kolovozu porasla je na 3,1% na godišnjoj razini, s 2,9% u srpnju. Na mjesečnoj razini cijene su porasle 0,5%. CPIH inflacija, koja uključuje troškove stanovanja vlasnika nekretnina, ubrzala je s 3,1% na 3,3%. Najveći doprinos ubrzanju inflacije dao je transport, posebno motorna goriva.
Monetarni odbor BoE-a na sjednici završenoj 16. rujna zadržao je Bank Rate na 3,75%. Šest članova glasalo je za zadržavanje stope, dok su se tri člana zalagala za povećanje na 4,00%.
Podaci o gospodarskoj aktivnosti pokazali su da je britanski BDP u srpnju porastao 0,4% na mjesečnoj razini, nakon rasta od 0,3% u lipnju. Uslužni sektor povećao je proizvodnju 0,4%, industrijska proizvodnja 0,2%, a građevinarstvo 0,1%.
U Japanu su podaci objavljeni u rujnu pokazali da je inflacija u kolovozu ostala blizu BoJ-ova cilja, dok su pritisci u dijelu uslužnog sektora i dalje bili prisutni. Ti su pokazatelji bili važna podloga za rujansku odluku Bank of Japana.
Ukupna japanska inflacija u kolovozu iznosila je 1,9% na godišnjoj razini. Temeljni CPI, koji isključuje cijene svježe hrane, porastao je 1,7%, dok je indeks bez svježe hrane i energije porastao 1,9%.
Rast cijena bio je izraženiji u uslužnom sektoru. Indeks cijena usluga među kompanijama u kolovozu porastao je 3,7% na godišnjoj razini, nakon rasta od 3,6% u srpnju.
Bank of Japan na rujanskoj je sjednici povećao kratkoročnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova, na oko 1,25%. BoJ je pritom naglasio da će daljnje povećanje kamatnih stopa ovisiti o kretanju inflacije, plaća i gospodarske aktivnosti.
Rujanski podaci tako su pokazali sličan obrazac u više velikih gospodarstava: statistike objavljene tijekom mjeseca uglavnom su opisivale gospodarska kretanja iz kolovoza, dok su središnje banke na temelju tih podataka donosile odluke za rujan i ostatak godine.
U listopadu će fokus tržišta ponovno biti na inflaciji, tržištu rada i odlukama središnjih banaka, ali i na početku sezone objava rezultata za treće tromjesečje. Nakon rujanskog povećanja kamatnih stopa u SAD-u, eurozoni i Japanu, investitori će posebno pratiti hoće li središnje banke nastaviti zaoštravati monetarnu politiku ili će novi podaci otvoriti prostor za oprezniji pristup.
Prvi važniji događaj u SAD-u bit će izvještaj o zaposlenosti za rujan, koji izlazi 2. listopada. Tržište će pratiti broj novih radnih mjesta, stopu nezaposlenosti i rast plaća, osobito nakon mješovitih podataka tijekom ljeta. CPI za rujan bit će objavljen 14. listopada, dok PPI izlazi 15. listopada. Istog dana bit će objavljeni i podaci o maloprodaji za rujan.
Kraj mjeseca donosi još dvije važne objave. Prva procjena američkog BDP-a za treće tromjesečje izlazi 29. listopada, zajedno s PCE indeksom za rujan. Ti će podaci dati dodatnu sliku snage američkog gospodarstva i inflacijskih pritisaka neposredno nakon listopadske sjednice Feda.
Federalne rezerve sastaju se 27. i 28. listopada. Nakon rujanskog povećanja kamatne stope za 25 baznih bodova, tržište će pratiti hoće li Fed nastaviti s povećanjima ili će procijeniti da je potrebno više vremena za procjenu učinka dosadašnjeg zaoštravanja. Za razliku od rujanske sjednice, u listopadu neće biti objavljene nove ekonomske projekcije članova FOMC-a.
ECB zasjeda 28. i 29. listopada. Nakon povećanja kamatnih stopa u rujnu, odluka će uvelike ovisiti o novim podacima o inflaciji i gospodarskoj aktivnosti. Već početkom listopada bit će dostupna preliminarna procjena inflacije u eurozoni za rujan, dok će ECB do sjednice imati dodatne pokazatelje o gospodarskoj aktivnosti i kreditnim uvjetima.
Bank of England u listopadu nema redovnu sjednicu o monetarnoj politici. Sljedeća odluka zakazana je za 5. studenoga, pa će tijekom listopada tržište prije svega pratiti britanske podatke o inflaciji, plaćama i gospodarskoj aktivnosti kako bi procijenilo hoće li BoE na sljedećoj sjednici zadržati Bank Rate na 3,75% ili ponovno razmatrati povećanje.
Bank of Japan sastaje se 29. i 30. listopada. Nakon povećanja kratkoročne kamatne stope na 1,25% u rujnu, fokus će biti na tome hoće li BoJ nastaviti postupnu normalizaciju monetarne politike. Uz odluku o kamatnim stopama, BoJ će objaviti i novo tromjesečno izvješće o izgledima za gospodarsku aktivnost i cijene, zbog čega će posebno važna biti ažurirana očekivanja inflacije i gospodarskog rasta.
Listopad ujedno označava početak glavnog dijela sezone objava rezultata za treće tromjesečje. U fokusu će prvo biti velike američke banke, a zatim tehnološke kompanije i ostatak S&P 500 indeksa. Nakon snažnog povećanja očekivanja zarada tijekom trećeg tromjesečja, tržište će pratiti mogu li kompanije opravdati optimistične procjene analitičara i visoke valuacije, posebno u segmentima povezanima s umjetnom inteligencijom.
Uz makroekonomske podatke i zarade kompanija, važan faktor ostat će cijene energije i razvoj odnosa između SAD-a i Irana. Više cijene nafte mogle bi dodatno otežati spuštanje inflacije prema ciljevima središnjih banaka te ponovno utjecati na prinose državnih obveznica.
Listopad će tako spojiti tri važna tržišna pokretača: nove podatke o inflaciji i zaposlenosti, odluke Feda, ECB-a i BoJ-a te početak sezone rezultata za treće tromjesečje. Posebno važan bit će završetak mjeseca, kada će se u samo nekoliko dana održati sjednice triju velikih središnjih banaka te objaviti prva procjena američkog BDP-a i novi PCE podaci.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
