Minimalne plaće u EU: Rumunjska prednjači, Francuska zaostaje – gdje je Hrvatska?
Posljednjih godina inflacija je znatno umanjila kupovnu moć građana, a u nekim zemljama povećanje minimalne plaće jedva pokriva osnovne životne troškove. Kako prenosi Lider, iako su pojedine članice EU, poput Rumunjske i Poljske, zabilježile značajan rast minimalnih primanja, u mnogim zapadnoeuropskim državama taj rast ostaje skroman i nedovoljan za održavanje dosadašnjeg životnog standarda.
Istodobno, razlike među državama i dalje su izrazite. Primjerice, u Luksemburgu radnici s minimalnim primanjima mjesečno zarađuju više od 2.600 eura bruto, dok u Bugarskoj minimalna plaća ne prelazi 550 eura, izvještava Euronews.
U posljednjem desetljeću Rumunjska je bila vodeća po rastu minimalne plaće unutar Europske unije. Prema najnovijim podacima Eurostata, četiri zemlje s najvišom prosječnom godišnjom stopom rasta minimalne plaće između siječnja 2015. i siječnja 2025. su Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska, gdje je rast iznosio između 10 i 14 posto godišnje.
S druge strane, najsporiji rast minimalne plaće u EU zabilježen je u Francuskoj (+2,1%) i na Malti (+2,9%).
Od 27 članica EU, njih 22 ima zakonom definiranu nacionalnu minimalnu plaću, no iznosi variraju ovisno o zemlji. Najviše minimalne plaće – iznad 1.500 eura mjesečno – zabilježene su u Luksemburgu, Irskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj. U siječnju 2025. minimalna plaća u tim državama kretala se od 1.802 eura u Francuskoj do 2.638 eura u Luksemburgu, koji prednjači unutar EU.
S druge strane, deset zemalja ima minimalne plaće niže od 1.000 eura mjesečno. Među njima su Hrvatska, Grčka, Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Latvija, Mađarska i Bugarska. Najniža minimalna plaća zabilježena je u Bugarskoj – 551 euro, dok je među ovim državama najviša u Hrvatskoj – 970 eura.
Unutar EU postoji i pet država koje nemaju zakonski propisanu minimalnu plaću – Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska gdje su plaće određene kolektivnim ugovorima.
Iznos minimalne plaće nije jedini pokazatelj ekonomske realnosti određene zemlje. Kupovna moć (PPS – purchasing power standard) pruža precizniji uvid u stvarnu vrijednost primanja, uzimajući u obzir troškove života te stanovanje. Kada se primanja prilagode kupovnoj moći, razlike među državama postaju manje izražene. Eurostat je zemlje EU razvrstao u tri skupine prema kupovnoj moći minimalne plaće:
Posebno se ističe Poljska, koja se nakon prilagodbe kupovnoj moći svrstava u najvišu kategoriju. Iako joj je minimalna plaća u apsolutnom iznosu niža u usporedbi sa zapadnoeuropskim državama, visoka kupovna moć pokazuje da su troškovi života znatno manji, omogućujući radnicima veću realnu vrijednost primanja.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
