Imate direktorsku plaću ili zajmove u firmi? U 2026. obratite pozornost na ova dva pravila
Fiskalizacija 2.0 je obilježila siječanj, no dio direktora i vlasnika tvrtki tek će kroz obračun plaća i završne račune primijetiti da su od početka 2026. stupile na snagu i druge porezno važne promjene. Dvije su posebno “opasne” jer se lako previdi detalj, a posljedica mogu biti doplate doprinosa ili korekcije porezne osnovice.
Riječ je o novoj minimalnoj bruto plaći za zaposlene članove uprave i direktore te o minimalnoj kamatnoj stopi za zajmove između povezanih osoba.
Od 1. siječnja 2026. minimalna mjesečna bruto plaća zaposlenog člana uprave ili direktora ne može biti niža od 1.295,45 eura. To automatski podiže i minimalnu godišnju osnovicu za doprinose.
Prvo, minimalna godišnja osnovica doprinosa računa se kao 1.295,45 eura puta 12, odnosno 15.545,40 eura, razmjerno razdoblju u kojem je osoba obnašala dužnost direktora.
Drugo, kada se na taj iznos pribroje doprinosi na plaću, ukupni godišnji trošak direktorske plaće raste i može dosegnuti oko 18.110,40 eura.
Treće, nova minimalna plaća obračunava se za siječanj, a najčešće se isplaćuje u veljači, pa se promjena vrlo brzo osjeti na troškovima.
Neto iznos ovisi o osobnom odbitku i mjestu prebivališta, pa za istu bruto osnovicu dvije osobe mogu dobiti osjetno različit neto.
Ako je direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme i ako je osnovica po kojoj se plaćaju doprinosi niža od propisanog minimuma, plaća se razlika doprinosa do minimalne osnovice. Tu se najčešće dogodi neugodno iznenađenje jer razlika može biti utvrđena naknadno kroz godišnji obračun, nakon čega Porezna uprava izdaje rješenje za uplatu.
Važan detalj je i obveznik plaćanja: za doprinose iz radnog odnosa obveznik je poslodavac, no za obveze utvrđene prema godišnjoj osnovici obveznik može biti sam direktor, ovisno o situaciji i modelu osiguranja.
Druga tema koja često “ispliva” tek na kraju godine su pozajmice između povezanih društava i osoba. Za takve odnose svake se godine određuje minimalna kamatna stopa, a u 2026. iznosi 2,65 posto.
Ako ugovorite nižu kamatu od 2,65 posto, porezna osnovica se mora uvećati za razliku do 2,65 posto. Drugim riječima, čak i ako ste se privatno ili unutar grupe dogovorili za nižu kamatu, porezni tretman može vas prisiliti da “na papiru” priznate veću kamatu.
Ako ugovorite višu kamatu, tada dio troška iznad 2,65 posto može biti porezno nepriznat, što ponovno može povećati poreznu osnovicu.
Da biste smanjili rizik sporova i poreznih korekcija, ugovor bi trebao jasno imati:
Iznos zajma, rok isplate, postoji li kamata i kolika je, način otplate jednokratno ili u obrocima, rokove otplate, način i vrijeme obračuna kamate.
Rok povrata može biti ugovoren, ali ne mora. Ako nije, zajmoprimac vraća na zahtjev zajmodavca. Ne plaća li u roku, teku zatezne kamate i počinju rokovi zastare.
Posebna pravila vrijede kada društvo daje zajam članovima uprave, direktorima, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji. U tim slučajevima odluku trebaju donijeti vlasnici društva, a u odluci se određuju kamate i otplata. Ugovor mora biti sklopljen najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke o odobrenju zajma.
Ako je zajam odobren protivno pravilima, osoba kojoj su sredstva isplaćena može ih morati odmah vratiti, bez obzira na ugovor. Uz to, društvo i odgovorna osoba mogu odgovarati prekršajno, s novčanim kaznama koje nisu zanemarive.
Dobra vijest je da odobravanje kredita i zajmova samo po sebi nije predmet PDV a, no to ne uklanja porezni rizik u porezu na dobit i doprinosima.
Kod zajmova zaposlenicima poslodavci često iz dobre namjere postave simboličnu kamatu ili je uopće ne obračunavaju. No ako je ugovorena kamata niža od 2 posto, razlika do 2 posto može se smatrati plaćom u naravi, što povlači obračun doprinosa i poreza.
Ove dvije teme na papiru izgledaju kao tehnički detalji, ali u praksi najčešće postanu problem upravo zato što su “izvan radara” dok je fokus na fiskalizaciji. S nekoliko brzih provjera na početku godine, rizik doplata i korekcija može se značajno smanjiti.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
