Mikro i mali poduzetnici čine 98,5 posto hrvatskog biznisa, ali najveći novac ostaje kod velikih
U 2025. godini u Hrvatskoj je poslovalo 166.052 poduzetnika. Iako se u javnosti najčešće govori o velikim sustavima, stvarna slika gospodarstva počinje puno šire, kod mikro i malih poduzetnika.
Najviše je bilo upravo mikro poduzetnika, njih 148.703, što čini čak 89,5 posto ukupnog broja poduzetnika. Malih poduzetnika bilo je 14.976, odnosno 9 posto, srednjih 1.954, odnosno 1,1 posto, dok je velikih bilo 419, što čini svega 0,3 posto ukupnog broja.
No, kada se pogleda financijska snaga, slika se mijenja. Sve četiri skupine poduzetnika ostvarile su neto dobit u 2025. godini, ali se iznosi značajno razlikuju. Mikro poduzetnici ostvarili su 1,9 milijardi eura neto dobiti, mali 2,7 milijardi eura, srednji 2 milijarde eura, a veliki poduzetnici 3,7 milijardi eura.
Veliki poduzetnici svojim rezultatima, imovinom, prihodima i brojem zaposlenih i dalje imaju snažnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu. Kod 419 velikih poduzetnika u 2025. godini bilo je zaposleno 288.882 ljudi, a ostvarili su ukupne prihode od 77 milijardi eura.
To jasno pokazuje koliko je koncentrirana gospodarska snaga velikih sustava. Iako ih je brojčano malo, njihov utjecaj na ukupne prihode, zapošljavanje i investicijski kapacitet gospodarstva iznimno je velik.
Srednjih poduzetnika u 2025. godini bilo je 1.954, zapošljavali su 195.410 radnika i ostvarili 39,1 milijardu eura ukupnih prihoda.
Malih poduzetnika bilo je 14.976. Oni su zapošljavali 292.193 radnika i ostvarili 42,1 milijardu eura ukupnih prihoda.
Najbrojniji su, očekivano, bili mikro poduzetnici. Njih 148.703 zapošljavalo je 302.094 radnika i ostvarilo 25,3 milijarde eura ukupnih prihoda.
Upravo se tu vidi važna poduzetnička dinamika: mikro poduzetnici možda pojedinačno nemaju snagu velikih sustava, ali zajedno čine najširu bazu gospodarstva. To su obrti, male tvrtke, obiteljski poslovi, lokalni biznisi i samozaposleni ljudi koji svakodnevno nose velik dio tržišne aktivnosti.
Razlike među skupinama poduzetnika posebno su vidljive kod plaća.
Najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću obračunali su veliki poduzetnici, u iznosu od 1.592 eura. To je 21,8 posto više od prosjeka na razini Hrvatske, koji je iznosio 1.307 eura.
Srednji poduzetnici svojim su zaposlenima obračunali prosječnu neto plaću od 1.493 eura, što je 14,2 posto više od prosjeka Hrvatske.
Kod malih poduzetnika prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.268 eura, što je 3 posto manje od prosjeka na razini zemlje.
Najnižu prosječnu neto plaću imali su zaposlenici kod mikro poduzetnika, 951 euro, odnosno 27,2 posto manje od prosjeka Hrvatske.
Podaci za 2025. godinu pokazuju dvije važne stvari.
Prvo, hrvatsko gospodarstvo brojčano počiva na mikro i malim poduzetnicima. Oni čine veliku većinu poslovnih subjekata i zapošljavaju stotine tisuća ljudi.
Drugo, financijska snaga i dalje je koncentrirana kod velikih poduzetnika, koji ostvaruju najveće prihode, najveću neto dobit i isplaćuju najviše prosječne plaće.
Zato se pitanje razvoja poduzetništva ne može svesti samo na broj otvorenih tvrtki. Pravo pitanje je kako mikro i malim poduzetnicima omogućiti da rastu, ulažu, zapošljavaju i podižu plaće, a da pritom ne izgube fleksibilnost zbog koje su važan dio gospodarstva.
Jer iza svake statistike stoje ljudi, oni koji zapošljavaju, oni koji rade, oni koji riskiraju vlastiti novac i vrijeme, i oni koji svakoga mjeseca gledaju mogu li iz poslovanja napraviti korak više.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
