Marijana Petir je hrvatska političarka i zastupnica u Hrvatskom saboru, poznata po svom angažmanu u područjima poljoprivrede i zaštite okoliša. Tijekom svoje karijere, bila je članica Europskog parlamenta te je sudjelovala u raznim inicijativama vezanim uz održivi i ruralni razvoj.
Marijana će gostovati i na nadolazećoj 3. konferenciji “Biznis je na selu” koja će se održati 29. travnja u Zagrebu, a uz prethodnu prijavu dolazak je besplatan!
Foto: Marijana Petir
Saborski Odbor za poljoprivredu podržao je moj prijedlog, a nadležna ministarstva ga prihvatila, da se uvedu mjere za unaprjeđenje položaja žena u ruralnom prostoru u Strategiji poljoprivrede, Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, Nacionalnom planu za ravnopravnost spolova kao i Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, što može omogućiti uključivanje seoskih žena u inovativne poljoprivredno-prehrambene lance vrijednosti i korištenje usluga financijskih institucija, a u konačnici ojačati položaj žena u ruralnim područjima i usmjeriti ih prema prodaji i promociji proizvoda dodane vrijednosti na lokalnoj razini.
To bi utjecalo i na otvaranje radnih mjesta za žene na ruralnim područjima, doprinijelo jačanju poljoprivrednih gospodarstava, te potaknulo razvoj potrebne infrastrukture, a sve s ciljem osiguranja primjerene razine dostupnosti osnovnih socijalnih, društvenih i komunalnih usluga za žene na ruralnim područjima.
Prije svega, važno je osvijestiti ulogu i položaj žena u ruralnim područjima, a da bi se to moglo napraviti, potrebno je proaktivno pristupiti ovoj temi i pri tome naglasiti njihovu višestruku ulogu – one se brinu o obitelji, čuvaju tradiciju i okoliš, rade u poljoprivredi koja je jedna od najvažnijih gospodarskih grana svake zemlje, sudjeluju u procesu proizvodnje hrane…
To je razlog zbog kojeg sam, kada sam bila zastupnica u Europskom parlamentu, podigla pitanje položaja seoskih žena na europsku razinu i zalagala se za reguliranje njihovog profesionalnog statusa kako bi njihov rad bio prepoznat i priznat. Nažalost, ovom temom se premalo bavimo, istraživanja koja imamo su zastarjela, a nemamo niti nacionalnu strategiju koja bi se odnosila na unaprjeđenje položaja žena u ruralnim područjima.
Kada bi imali analizu, neovisno o njihovoj profesiji ili aktivnosti kojom se bave žene u ruralnim područjima kao i žene poljoprivrednice, iz nje bi proizašle i konkretne mjere, planovi i aktivnosti koje se trebaju provesti kako bi se njihov položaj unaprijedio. Uspostava posebnog programa za žene u poljoprivredi, kao što imamo primjerice za mlade poljoprivrednike, zasigurno bi potaknulo i mlade žene na bavljenje poljoprivredom jer bi im to bio vjetar u leđa i dodatna motivacija.
Uz navedeno, treba osnaživati žene na preuzimanje upravljačkih pozicija i njihovu veću zastupljenost u predstavničkim tijelima jer i time možemo potaknuti mlade žene da se snažnije uključe u ove procese. To bi posljednično utjecalo na otvaranje radnih mjesta za žene u ruralnim područjima, pa time i na ulaganja u fizičku imovinu, razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja te na veću dostupnost osnovnih usluga i obnovu hrvatskog sela.
Amandmanom smo kroz saborski Odbor za poljoprivredu kod zadnjih izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu osigurali dodatno bodovanje pri ostvarivanju prava na korištenje poljoprivrednog zemljišta za žene poljoprivrednice koje su starije od 40 godina i ne ulaze u kategoriju mladih poljoprivrednika/ca kojima smo u istom Zakonu također osigurali dodatne bodove.
Kada je riječ o financiranju za žene poljoprivrednice, u Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike osigurano je dodatno bodovanje projekata u kojima su korisnici potpore i nositelji ulaganja žene ili mladi, a planirane su i aktivnosti koje se odnose na razvoj poslovanja u ruralnim područjima i diverzifikacija dohotka poljoprivrednih gospodarstava na nepoljoprivredne aktivnosti.
Istima se za promicanje zapošljavanja, rasta, ravnopravnosti između žena i muškaraca, uključujući sudjelovanje žena u poljoprivredi, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, kružnog biogospodarstva i održivog šumarstva, planiraju bespovratna sredstva i financijski instrumenti kojima se doprinosi ulaganjima u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti, unaprjeđenju gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima, održavanju i stvaranju novih radnih mjesta te povećanju prihoda gospodarskih subjekata.
Uz navedeno, žele se poduprijeti gospodarske aktivnosti koja će privući ljude da žive i rade u ruralnim područjima. Ovi financijski instrumenti će podržati ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu povezanu s tipom intervencije, a prihvatljiva je kupovina rabljene poljoprivredne mehanizacije, strojeva, opreme i gospodarskih vozila, živih životinja, jednogodišnjeg bilja. Uz navedeno, prihvatljivo je financiranje obrtnog kapitala u skladu s uvjetima koji se odnose na pojedini financijski instrument.
Prošlog tjedna predsjednik Vlade na Odboru za poljoprivredu izvijestio je kako su do sada iz Programa ruralnog razvoja financirani projekti od kojih približno 1,4 milijuna stanovnika imaju koristi zbog poboljšanih usluga i infrastrukture u ruralnim područjima. Istima je ugovoreno preko 2.900 investicijskih projekata za ulaganja u fizičku imovinu kojima se planira otvoriti 3.000 novih radnih mjesta te očuvati preko 25.000 radnih mjesta.
Osobno me brine činjenica da se infrastruktura za ruralni prostor financira isključivo iz Fonda za ruralni razvoj što je nedostatno te zagovaram da se u financiranje uključe i drugi izvori poput Fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i drugi jer je potreba za ulaganjima u hrvatska sela jako puno. Europska Zajednička poljoprivredna politika obuhvaća osim izravnih plaćanja i potpore za ruralni razvoj i svi se možemo složiti da projekti financirani iz sredstava ruralnog razvoja mogu utjecati na kvalitetu života ljudi koji u ruralnim područjima žive.
No, u nekim slučajevima radilo se o uvođenju nadstandarda u situaciji u kojoj niti neke osnovne usluge za stanovnike ruralnih područja nisu osigurane i to se u budućnosti mora promijeniti. Nije logično da se financira izgradnja biciklističkih staza, ali ne i popravak cesta koje su na selu pune rupa, uz koje bi ta ista biciklistička staza trebala biti izgrađena. Sve dok se moramo naginjati kroz prozor ili penjati na stablo da bi se uhvatio signal za mobitel ili platilo račune preko netbankinga, jasno je da prvo moramo riješiti elementarne stvari pa tek onda ići u nadogradnju.
Zato smatram da stanovnike sela treba pitati što im treba da bi ostali živjeti na selu, a poljoprivrednike što njima teba da bi za nas i dalje proizvodili hranu. Sve dok se politike kreiraju u Bruxellesu i Zagrebu bez stvarnog doticaja sa ljudima i prostorom na koji se te mjere odnose, imat ćemo problem.
Velika su očekivanja od Dugoročne vizije za ruralna područja koju je izradila Europska komisija, a koju prate Ruralni pakt i Akcijski plan za ruralna područja. Cilj ovih aktivnosti je da ruralna područja postanu snažnija, povezana, otpornija i prosperitetnija, pa time i aktivnija, te da se prilike i mogućnosti u ruralnim područjima izjednače s onima u urbanim područjima.
Aktivnosti koje se provodi, razlikuju se od dosadašnjih zbog sveobuhvatnog pristupa koji uključuje više sektora, sve sudionike u lancu odlučivanja, ali i civilno društvo. Njihov zadatak je da kroz sinergiju svoga rada učine ruralna područja poželjnijima za život. Osnova nam treba biti utvrđivanje stvarnih potreba i mogućnosti pojedinog područja, neke mikrolokacije i planiranje aktivnosti u skladu s time.
Posebno bih naglasila važnost digitalne povezanosti i mobilnosti u svim aspektima – od pristupa obrazovanju, zdravstvenim uslugama do pristupa socijalnim uslugama, prometne povezanosti i sl. I u svemu tome moramo ostati „svoji“ jer svako hrvatsko područje ima svoje specifičnosti i tradiciju, koje treba očuvati i na tim temeljima rasti, pa dostupna sredstva iz europskih fondova, treba iskoristiti u te svrhe.
Sudjelovala sam na puno sastanaka i okruglih stolova na kojima su predstavljana postignuća žena u poljoprivredi kao i njihov doprinos ruralnim zajednicama u kojima žive i rade. Žene često nađu put i kad se čini da ga nema, no još uvijek žene primaju manje financijske pomoći iz Zajedničke poljoprivredne politike, što ukazuje koliko je važno planirati politike koje će biti osjetljivije na uspostavu ravnopravnosti između žena i muškaraca.
Svi smo svjesni negativnih demografskih trendova na ruralnim područjima i najveći je izazov zadržati mlade obitelji na selu, a vjerujem da smo svjesni da ukoliko žena odluči ostati na selu, ostat će i cijela obitelj. Jedan od preduvjeta za to jest da mlada obitelj ima svoj dom, stoga sam predložila, a Vlada je to prihvatila, da se za kupnju/nadogradnju kuća za mlade obitelji na selu, osigura u Državnom proračunu 1 milijun eura na godišnjoj razini.
Taj iznos će država udružiti s jedinicama lokalne samouprave koje imaju manje od 5000 stanovnika, a koje su ovakvu vrstu bespovratnog financiranja rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na selu već planirale u svojim proračunima. Dobar primjer provedbe ove vrste poticanja je Mađarski ruralni program koji se provodi s ciljem poboljšanja kvalitete života na lokalnoj razini i zaustavljanja depopulacije ruralnih područja. Rezulati njegove provedbe u posljednjih su pet godina omogućili da se više od 40 000 obitelji naseli u malim selima što je utjecalo na rast broja stanovnika u oko 1200 malih naselja.
Promocijom i edukacijom možemo povećati vidljivost žena u poljoprivredi, a kako u Hrvatskoj nema neke jedinstvene platforme koja bi se u kontinuitetu bavila samo ulogom žena u poljoprivredi, počesto postignuća ovih žena nisu primijećena i uzima ih se zdravo za gotovo. Pri tome ne treba zaboraviti i na niz gospodarskih aktivnosti, koje se naslanjaju na poljoprivredu, poput ruralnog turizma i ugostiteljstva, u kojima su upravo žene predvodnice kreiranja novih radih mjesta i diversifikacije aktivnosti u ruralnim područjima.
Vidljivost uspješnih žena u poljoprivredi mogli bismo povećati i jačanjem njihova udjela u upravljačkim i predstavničkim tijelima od lokalne do nacionalne razine. Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora bio je u više navrata pokrovitelj Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu, manifestacije kojoj je cilj promicati trud i rad vrijednih seoskih žena.
Osobno koristim svaku priliku u kojoj mogu pohvaliti i predstaviti primjere uspješnih žena koje žive i rade u ruralnom prostoru i u hrvatskoj poljoprivredi te smatram da je za jačanje vidljivosti žena itekako važno da se međusobno podržimo, budemo ponosne na svoje i tuđe uspjehe, da se cijenimo i da zajedno gradimo zajednicu koja vrednuje i prepoznaje taj rad koji hrvatski ruralni prostor čini živim i tako posebnim.
Foto: Marijana Petir
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
Prijavite se na newsletter i odmah vam u inbox dolazi naš
Besplatan vodič 4 koraka kako promijeniti svoju financijsku situaciju
Nakon toga redovno, jednom tjedno stižu Vam i novosti i korisni savjeti kako bolje upravljati novcem.
