Lipanj donio veliku sektorsku rotaciju: zdravstvo +6,6%, industrija +5,9%, dok tržište čeka potvrdu AI zarada
Lipanj je na Wall Streetu donio mješovito kretanje glavnih američkih indeksa, pri čemu su S&P 500 i Nasdaq završili mjesec u minusu, dok su Dow Jones i Russell 2000 ostvarili snažan rast. Tržište je tijekom mjeseca bilo pod pritiskom povišenih inflacijskih podataka, opreznijeg tona Feda, viših prinosa na obveznice i geopolitičke neizvjesnosti vezane uz Bliski istok.
Umjetna inteligencija ostala je glavna tržišna tema, ali je lipanj pokazao i veću selektivnost. Potražnja za AI infrastrukturom i dalje je snažno podržavala poluvodičke dionice, podatkovne centre, cloud kompanije i proizvođače memorijskih čipova. Ipak, nakon snažnog rasta dijela AI i semiconductor dionica, tržište je povremeno reagiralo osjetljivije na svaku vijest o valuacijama, rezultatima i održivosti kapitalnih ulaganja. Zbog toga su tehnološke i AI povezane dionice ostale glavni pokretač tržišta, ali i jedan od glavnih izvora kratkoročne volatilnosti.
Dodatni poticaj tržištu došao je sredinom mjeseca nakon smirivanja geopolitičkih napetosti između SAD-a i Irana te ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, što je smanjilo pritisak na cijene nafte i ublažilo inflacijske strahove. Ipak, geopolitički rizik nije u potpunosti nestao, pa je tržište i dalje ostalo osjetljivo na svaku novu vijest vezanu uz Bliski istok, kretanje cijena energije i moguće posljedice za inflaciju.
Pet od jedanaest sektora zaključilo je mjesec u plusu. Najveći rast ostvario je zdravstveni sektor (+6,61%), a slijedili su industrijski sektor (+5,90%) i financijski sektor (+4,36%). Najveći pad zabilježio je sektor komunikacijskih usluga (-7,42%), ispred sektora materijala (-7,30%) i energetskog sektora (-6,02%).
Lipanj je za tržište bio prijelazno razdoblje između završene sezone objava rezultata za prvo tromjesečje i početka sezone rezultata za drugo tromjesečje, koja će veći zamah dobiti u srpnju. Ipak, očekivanja za drugi kvartal nastavila su se poboljšavati, što je ostalo jedan od važnijih oslonaca tržišnom sentimentu.
Prema podacima FactSeta, očekivani rast zarada kompanija iz S&P 500 indeksa za drugo tromjesečje 2026. iznosi 23,1% na godišnjoj razini. Na kraju ožujka očekivani rast iznosio je 18,8%, što znači da su procjene tijekom kvartala dodatno povećane. Ako se trenutačna očekivanja ostvare, to bi bio drugi uzastopni kvartal u kojem S&P 500 bilježi rast zarada veći od 20% te sedmi uzastopni kvartal dvoznamenkastog rasta zarada.
Posebno je važno što su se procjene zarada tijekom kvartala povećale za 3,4%, dok se uobičajeno tijekom kvartala smanjuju. U posljednjih pet godina procjene su se u prosjeku smanjivale za 2,0%, a u posljednjih deset godina za 2,7%. To pokazuje da kompanije zasad ulaze u sezonu objava s boljim očekivanjima nego na početku kvartala.
Pozitivne smjernice kompanija dodatno su podržale očekivanja. Za drugo tromjesečje 111 kompanija iz S&P 500 indeksa izdalo je EPS smjernice, od čega je 63 kompanije izdalo pozitivne, a 48 negativne smjernice. Pozitivne smjernice tako čine 57% ukupnih smjernica, što je znatno iznad petogodišnjeg i desetogodišnjeg prosjeka od 41%. Najveći dio pozitivnih smjernica dolazi iz tehnološkog sektora, na koji otpada 44 od ukupno 63 pozitivne EPS smjernice.
Rast prihoda također je revidiran naviše. S&P 500 sada za drugo tromjesečje očekuje rast prihoda od 12,3% na godišnjoj razini, u odnosu na 9,5% koliko se očekivalo krajem ožujka. Deset od jedanaest sektora trebalo bi ostvariti rast zarada, pri čemu se najveći doprinos očekuje od energetskog, tehnološkog i sektora materijala. Zdravstveni sektor jedini je za sada predviđen u negativnom teritoriju po rastu zarada.
Najvažnija tema i dalje ostaje AI ciklus. Tržište rezultate kompanija sve više promatra kroz pitanje mogu li velika ulaganja u podatkovne centre, cloud infrastrukturu, poluvodiče i memorijske čipove nastaviti stvarati rast prihoda i narudžbi.
U lipnju je najveću pozornost privukao Micron, čiji su rezultati ponovno potvrdili snažnu potražnju za memorijskim čipovima vezanima uz AI infrastrukturu. Kompanija je objavila prihode od $41,46 mlrd i dobit po dionici od $25,11, znatno iznad očekivanja. Micron je dodatno istaknuo $22 mlrd ugovornih obveza kupaca za osiguravanje isporuka memorijskih čipova, dok je uprava poručila da bi ograničena ponuda u memorijskom sektoru mogla potrajati i nakon 2027. godine.
Oracle je također bio među važnijim objavama mjeseca. Kompanija je u četvrtom fiskalnom tromjesečju ostvarila rekordne prihode od $19,2 mlrd, što predstavlja rast od 21% na godišnjoj razini. Cloud prihodi porasli su 47% na $9,9 mlrd, dok je Oracle Cloud Infrastructure ostvario rast od 93% na $5,8 mlrd. Preostale ugovorene obveze porasle su na $638 mlrd, što dodatno potvrđuje snažnu potražnju za cloud i AI infrastrukturom.
Adobe je objavio rekordne rezultate za drugo fiskalno tromjesečje, uz prihode od $6,62 mlrd, što predstavlja rast od 13% na godišnjoj razini. Kompanija je podigla godišnje ciljeve za prihode i prilagođenu dobit po dionici, dok je AI-first ARR više nego utrostručen na godišnjoj razini i premašio $500 mil. Rezultati su pokazali da AI potražnja nije važna samo za infrastrukturu, nego i za softverske kompanije koje pokušavaju monetizirati nove AI proizvode.
Za cijelu 2026. godinu očekuje se rast zarada S&P 500 kompanija od 24,0%, dok se za treće i četvrto tromjesečje očekuje rast zarada od 26,7% odnosno 24,3%. Zbog toga sezona objava rezultata za drugo tromjesečje, koja počinje u srpnju, dolazi u trenutku visokih očekivanja. Ako kompanije potvrde snažan rast prihoda, stabilne marže i nastavak AI potražnje, zarade bi mogle ostati jedan od glavnih oslonaca tržišta. S druge strane, zbog visokih valuacija i koncentriranosti rasta u AI povezanim sektorima, slabije smjernice ili znakovi usporavanja kapitalnih ulaganja mogli bi brzo povećati volatilnost.
Tijekom lipnja fokus tržišta bio je na novim inflacijskim podacima, otpornosti tržišta rada, potrošnji kućanstava, reviziji gospodarskog rasta te lipanjskoj odluci Federalnih rezervi. Podaci su pokazali da američko gospodarstvo i dalje zadržava solidan zamah, no inflacijski pritisci ostali su povišeni, osobito zbog rasta cijena energije i šireg pritiska na potrošačke cijene.
Najveću pozornost privukli su svibanjski inflacijski podaci objavljeni 10. lipnja. Godišnja stopa inflacije (CPI) porasla je na 4,2%, nakon 3,8% u travnju, dok je CPI na mjesečnoj razini porastao 0,5%. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, porasla je 0,2% na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini iznosila 2,9%, nakon 2,8% mjesec ranije. Najveći doprinos rastu ukupne inflacije došao je od cijena energije, koje su u svibnju porasle 3,9%, pri čemu je rast cijena benzina iznosio 7,0%.
Dan kasnije objavljeni su i proizvođački inflacijski podaci. Indeks proizvođačkih cijena (PPI) za finalnu potražnju porastao je 1,1% u svibnju, pri čemu su cijene robe porasle 2,8%, a cijene usluga 0,3%. Na godišnjoj razini PPI je porastao 6,5%, što je dodatno potvrdilo da inflacijski pritisci u proizvodnom lancu ostaju izraženi.
Krajem mjeseca objavljen je i PCE indeks, inflacijska mjera koju Fed najviše prati. PCE indeks porastao je 0,4% na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini dosegnuo 4,1%. Core PCE, koji isključuje cijene hrane i energije, porastao je 0,3% na mjesečnoj razini te 3,4% na godišnjoj razini. Istovremeno su osobni dohoci i osobna potrošnja porasli po 0,7%, što pokazuje da potrošnja kućanstava ostaje relativno snažna unatoč višim cijenama.
Podaci o tržištu rada nastavili su ukazivati na otpornost američkog gospodarstva. ADP izvješće pokazalo je da je privatni sektor u svibnju otvorio 122 tisuće radnih mjesta, dok je godišnji rast plaća iznosio 4,4%. Najveći doprinos zapošljavanju došao je iz sektora obrazovanja i zdravstva, trgovine, transporta i komunalnih usluga.
Službeni izvještaj o zaposlenosti, objavljen 5. lipnja, pokazao je otvaranje 172 tisuće novih radnih mjesta u svibnju, dok je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 4,3%. Rast zaposlenosti zabilježen je ponajprije u sektorima slobodnog vremena i ugostiteljstva, lokalne državne uprave te zdravstva, dok je sektor financijskih aktivnosti zabilježio pad zaposlenosti. Prosječne satnice porasle su 0,3% na mjesečnoj razini, odnosno 3,4% na godišnjoj razini.
Tijekom mjeseca broj novih zahtjeva za naknadu za nezaposlene ostao je u relativno stabilnom rasponu. U tjednu zaključno s 20. lipnja broj novih zahtjeva pao je na 215 tisuća, s prethodno revidiranih 227 tisuća, što je nastavilo potvrđivati da nema izraženijeg pogoršanja na tržištu rada.
Američka potrošnja također je ostala snažna. Maloprodaja je u svibnju porasla 0,9% u odnosu na prethodni mjesec te 6,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Retail trade sales porasle su 1,0% na mjesečnoj razini, dok su online trgovci ostvarili rast od 12,2% na godišnjoj razini.
Treća procjena američkog BDP-a za prvo tromjesečje pokazala je rast gospodarstva od 2,1% na godišnjoj razini, više od druge procjene od 1,6%. Revizija naviše uglavnom je rezultat niže procjene uvoza, koji se u izračunu BDP-a oduzima, dok je doprinos osobne potrošnje revidiran naniže.
Poseban fokus tržišta bio je na lipanjskoj sjednici Feda, održanoj 16. i 17. lipnja. Fed je jednoglasno odlučio zadržati ciljani raspon kamatne stope na 3,50%–3,75%, navodeći da se gospodarska aktivnost širi solidnim tempom, dok inflacija ostaje povišena u odnosu na cilj od 2%. U novim projekcijama Fed je podigao očekivanja za PCE inflaciju u 2026. na 3,6%, s prethodnih 2,7%, dok je projekcija Core PCE inflacije podignuta na 3,3%. Medijalna projekcija kamatne stope za kraj 2026. podignuta je na 3,8%, što je tržište protumačilo kao signal da Fed zasad ostaje oprezan i nije spreman brzo popustiti monetarnu politiku.
Tijekom lipnja fokus tržišta u eurozoni bio je na novim inflacijskim podacima, rastu energetskih troškova i lipanjskoj odluci Europske središnje banke. ECB je 11. lipnja podigao tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova, navodeći da rat na Bliskom istoku stvara dodatne inflacijske pritiske. Depozitna stopa povećana je na 2,25%, stopa glavnih operacija refinanciranja na 2,40%, a stopa granične posudbe na 2,65%, s primjenom od 17. lipnja.
Inflacija u eurozoni tijekom svibnja ubrzala je na 3,2%, nakon 3,0% u travnju. Najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije došao je iz sektora usluga, zatim energije, hrane, alkohola i duhana te industrijskih proizvoda bez energije. Time su potvrđeni pritisci koji se ne zadržavaju samo na energiji, nego se postupno prelijevaju i na šire kategorije potrošačkih cijena.
Prema novim projekcijama ECB-a, inflacija u eurozoni u 2026. očekuje se na 3,0%, dok se temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, očekuje na 2,5%. ECB je pritom revidirao inflacijska očekivanja naviše zbog viših energetskih cijena, koje bi se mogle preliti na cijene hrane, robe i usluga. S druge strane, očekivanja gospodarskog rasta revidirana su naniže, pa ECB sada očekuje rast gospodarstva eurozone od 0,8% u 2026. godini, 1,2% u 2027. i 1,5% u 2028. godini.
Najvažniji britanski makroekonomski događaji tijekom lipnja bili su vezani uz inflaciju, gospodarski rast i odluku Bank of Englanda. BoE je 18. lipnja zadržao kamatnu stopu na 3,75%, pri čemu je odluka donesena omjerom glasova 7 naprema 2.
Britanska inflacija u svibnju ostala je na 2,8% na godišnjoj razini, jednako kao u travnju, dok je na mjesečnoj razini CPI porastao 0,2%. Inflacija mjerena CPIH indeksom, koji uključuje troškove stanovanja vlasnika nekretnina, iznosila je 3,0%. Slabljenje inflacijskih pritisaka bilo je vidljivo kod hrane i bezalkoholnih pića, gdje je godišnja stopa inflacije usporila na 2,2%, najnižu razinu od prosinca 2024.
Podaci o gospodarskoj aktivnosti pokazali su mješovitu sliku. Britanski BDP porastao je 0,7% u tri mjeseca do travnja, što je peti uzastopni tromjesečni rast. Međutim, na mjesečnoj razini gospodarstvo je u travnju palo 0,1%, nakon rasta od 0,3% u ožujku i 0,4% u veljači. Pad je ponajprije došao iz sektora usluga, dok je građevinarstvo ostvarilo blag rast.
U Japanu je lipanj obilježila odluka Bank of Japana o dodatnom zaoštravanju monetarne politike. BoJ je 16. lipnja odlučio podići ciljanu kratkoročnu kamatnu stopu na oko 1,00%, s prethodnih 0,75%, pri čemu je odluka donesena većinom glasova 7 naprema 1. Time je japanska središnja banka nastavila postupno udaljavanje od dugog razdoblja izrazito ekspanzivne monetarne politike.
Odluka je donesena unatoč tome što je službena temeljna inflacija u Japanu tijekom svibnja ostala ispod BoJ-ova cilja od 2% četvrti mjesec zaredom. Na inflaciju su djelomično utjecale državne subvencije za gorivo, koje su ublažile rast cijena, no istovremeno su viši troškovi sirovina i energije nastavili stvarati pritisak na kompanije.
Podaci iz Tokija, koji se često promatraju kao vodeći pokazatelj nacionalne inflacije, pokazali su ponovno jačanje cjenovnih pritisaka krajem mjeseca. Tokyo Core CPI, koji isključuje svježu hranu, u lipnju je porastao 1,6% na godišnjoj razini, nakon 1,3% u svibnju. Šira mjera koja isključuje svježu hranu i energiju porasla je na 1,9%, s prethodnih 1,6%, što sugerira da se dio pritisaka počinje širiti izvan energetskog sektora.
Japansko tržište dionica nastavilo je snažan rast, uz podršku tehnoloških i AI povezanih dionica. Nikkei 225 krajem lipnja zaključio je na 71.119 bodova, dok je u drugom tromjesečju porastao 37%, što predstavlja njegovo najsnažnije tromjesečno povećanje u dostupnim podacima od 1965. godine.
U srpnju će fokus tržišta biti na četiri glavne teme: odlukama središnjih banaka, novim inflacijskim podacima, početku sezone objava rezultata za drugo tromjesečje i daljnjem razvoju geopolitičke situacije na Bliskom istoku.
Fed ima sljedeći sastanak 28. i 29. srpnja, a tržište će posebno pratiti hoće li dužnosnici zadržati dosadašnji oprezan ton ili će zbog povišene inflacije i mogućeg novog pritiska na cijene energije ponovno otvoriti prostor za strožu monetarnu politiku. Posebno važni bit će i novi inflacijski podaci. CPI za lipanj bit će objavljen 14. srpnja, PPI dan kasnije, dok će PCE indeks, inflacijska mjera koju Fed najviše prati, biti objavljen krajem mjeseca.
U Europi će fokus biti na sastanku ECB-a 22. i 23. srpnja. Nakon što je ECB u lipnju dodatno pooštrio monetarnu politiku, tržište će pratiti hoće li središnja banka signalizirati nastavak rasta kamatnih stopa ili će zbog slabijih izgleda gospodarskog rasta zauzeti oprezniji pristup. Bank of Japan i Bank of England također će imati važne odluke krajem mjeseca, zbog čega će srpanj ponovno biti izrazito važan za očekivanja o globalnoj monetarnoj politici.
Na tržištu dionica fokus se prebacuje i na početak sezone objava rezultata za drugo tromjesečje. Posebna pozornost bit će na tehnološkim i AI povezanim kompanijama, jer će tržište tražiti potvrdu da snažna očekivanja oko umjetne inteligencije imaju potporu u prihodima, maržama i novim narudžbama. Nakon snažnog rasta dijela tehnološkog sektora, svako slabije izvješće ili opreznije smjernice mogle bi dovesti do kratkoročnog hlađenja.
Ipak, ako inflacijski podaci ne pokažu novo snažno ubrzanje, zarade kompanija ostanu stabilne, a središnje banke ne pošalju agresivno restriktivne poruke, osnovni tržišni narativ mogao bi ostati pozitivan. Srpanj će zato biti važan mjesec za potvrdu može li tržište nastaviti rast iz prve polovice godine ili će visoke valuacije, slabija ljetna likvidnost i geopolitički rizici donijeti veću volatilnost.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
