Kupnja karticama na rate ostaje ista, ali za neke trgovce stižu nova pravila
Potrošači će i nakon stupanja na snagu novog Zakona o potrošačkim kreditima moći kupovati na rate kreditnim i debitnim karticama kao i do sada. Pri svakoj pojedinačnoj kupnji banka neće ponovno provjeravati kreditnu sposobnost kupca, pojasnilo je Ministarstvo financija.
Nova pravila, međutim, donose promjene za trgovce koji kupcima sami omogućuju obročnu otplatu, bez sudjelovanja banke ili kartične kuće.
Hrvatski sabor donio je 15. srpnja novi Zakon o potrošačkim kreditima, koji bi trebao stupiti na snagu 20. studenoga 2026. godine. Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi europska CCD2 direktiva, a pravila se proširuju i na neke oblike kreditiranja koji dosad nisu bili potpuno obuhvaćeni propisima.
Ministarstvo financija reagiralo je nakon brojnih pitanja trgovaca i potrošača, ali i informacija prema kojima bi nova pravila mogla znatno otežati uobičajenu kupnju na rate.
Kod kupnje na rate kreditnom ili debitnom karticom banka ili izdavatelj kartice već je ranije procijenio kreditnu sposobnost potrošača.
Banka određuje kreditni limit i s korisnikom ugovara uvjete njegova korištenja. Zato kupnja televizora, hladnjaka, odjeće ili neke druge robe na nekoliko rata nije svaki put novi kredit, nego korištenje već odobrenog kreditnog okvira.
To znači da se pri svakoj pojedinačnoj kartičnoj kupnji na rate neće ponovno provjeravati primanja, postojeći krediti i druge obveze potrošača.
U tom modelu trgovac samo prihvaća karticu kao sredstvo plaćanja. Ne odlučuje hoće li kupcu biti odobren kredit, ne određuje limit i ne snosi rizik ako kupac ne plati obroke. Vjerovnik je banka odnosno izdavatelj kartice.
Zbog toga se obveze koje novi zakon propisuje vjerovnicima neće primjenjivati na trgovce koji samo omogućuju plaćanje karticama na rate.
Drugim riječima, za potrošača koji na blagajni odabere kartično plaćanje na tri, šest, 12 ili više rata ne bi se trebalo ništa bitno promijeniti.
Drugačija je situacija kada trgovac sam omogućuje kupcu da proizvod ili uslugu plati u više obroka, bez banke ili kartične kuće.
Primjerice, trgovac može kupcu prodati mobilni uređaj, namještaj, tehničku opremu, putovanje ili neku drugu uslugu te mu omogućiti da račun plaća izravno trgovcu tijekom nekoliko mjeseci.
U tom slučaju trgovac ne prihvaća samo postojeći način kartičnog plaćanja, nego kupcu zapravo odobrava odgodu plaćanja i preuzima rizik naplate.
Prema novom zakonu takav trgovac postaje vjerovnik. Prije sklapanja ugovora morat će procijeniti može li kupac realno podmirivati dogovorene obroke.
Pri tome će se uzimati u obzir prihodi potrošača, njegove postojeće financijske obveze i druge okolnosti važne za urednu otplatu.
Ta obveza neće početi odmah. Za trgovce koji sami nude obročnu otplatu primjenjivat će se od 1. lipnja 2027. godine.
Cilj zakona je spriječiti situacije u kojima potrošači preuzimaju više financijskih obveza nego što ih mogu podnijeti.
Procjena kreditne sposobnosti trebala bi osigurati da se kredit ili odgođeno plaćanje odobre samo kada je razumno očekivati da će potrošač moći uredno plaćati rate.
Detaljnije kriterije i metodologiju procjene trebala bi podzakonskim propisom urediti Hrvatska narodna banka. Vjerovnici će zatim unutar zakonskog okvira moći dodatno definirati vlastite postupke.
Iz Ministarstva financija poručuju da cilj nije ukidanje kupnje na rate niti otežavanje poslovanja trgovaca. Potrošači će i dalje moći koristiti različite modele obročnog plaćanja, ali će jasnije biti određeno tko u pojedinoj situaciji stvarno odobrava kredit i snosi rizik otplate.
Za većinu građana najvažnija je poruka jednostavna: uobičajena kupnja na rate putem kreditnih i debitnih kartica ostaje kakva je bila i dosad.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
