Umrežavanje je, čini se, postalo ključna strategija za napredovanje u modernim organizacijama. Iako se često doživljava kao jednostavna razmjena kontakata, to i nije baš tako. Riječ je o izgradnji autentičnih, dugoročnih odnosa koji mogu biti presudni za profesionalni rast. O tome su govorili panelisti na 8. Liderovoj HR konferenciji, osvrćući se na važnost umrežavanja u različitim fazama karijere, ali i rodnoj i kulturnoj specifičnosti tog procesa.
Networking kao strateška investicija u karijeru
– Umrežavanje je važno apsolutno svima, bez obzira na poziciju u kompaniji – izjavila je Jasminka Horvat Šimunović, glavna menadžerica HUM-CROMA-e. Prema njezinim riječima, mnoge odluke, pogotovo u velikim organizacijama, donose se u neformalnim situacijama, često izvan radnog okruženja.
– Znamo da se mnoge stvari rješavaju u ležernijim situacijama gdje se brže stvaraju odnosi – istaknula je.
No, ključno je razlikovati umrežavanje unutar i izvan kompanije. Dok unutarnje umrežavanje osnažuje horizontalnu suradnju i može pospješiti napredak unutar organizacije, vanjsko pruža novu perspektivu i širi znanja izvan industrije.
– Networking izvan kompanije daje širinu i nove informacije, čak i ako je izvan vaše branše. Tako čujete što se događa u drugim industrijama – dodala je Horvat Šimunović.
Kada je riječ o rodnim razlikama u umrežavanju, panelisti su se složili da muškarci i žene imaju različit pristup. Prema Horvat Šimunović, žene često pristupaju umrežavanju spontano, što može biti ograničavajuće.
– Često se dogodi da žene budu s ljudima koji su im slični, ali tako ne dobivaju nove informacije ili širu sliku. Muškarci su puno uspješniji u miješanju privatnih i poslovnih odnosa, što im omogućuje veću vidljivost i bolje pozicioniranje za napredovanje – dodala je.
Slično razmišlja i Kristina Ercegović, serijska poduzetnica i izvršna direktorica Zaokreta.
– Mislim da nitko od nas na početku karijere nije bio svjestan koliko je bitno raditi na biznisu, a ne samo u biznisu, pogotovo ako pričamo o ženama. Mi smo tihe, marljive i nećemo se hvalisati, samo čekamo da nas netko primijeti. Zbog toga je networking jako bitan. Puno je važnije koga znamo, a ne samo što znamo. To u Hrvatskoj ima negativan kontekst pa te optužuju da po cijele dane ideš na janjetinu i dobivaš poslove preko veze. Sustavno moramo graditi na umrežavanju, karijeri i vlastitom biznisu. Nemojte samo biti na računalu, odite na konferenciju gdje su vaši kolege, klijenti i spojite se s njima. Nemojte samo gurati ljudima vizitke u ruke nego stvarajte dugoročne odnose temeljene na povjerenju – kaže Ercegović.
Osobni izazovi i razvoj karijere
Iako je umrežavanje ključno, činjenica je da svatko ima svoj osobni stil i izazove u njegovom savladavanju. Danijela Govorčinović Šimunović, direktorica Sektora za ljudske resurse te članica menadžment tima Heinekena Hrvatska, iskreno je priznala kako joj još uvijek nije ugodno u velikim društvima.
– Više volim biti doma s knjigom nego nakon posla raditi na stvaranju mreže – izjavila je, ali je naglasila važnost iskrene komunikacije i prepoznavanja talenta unutar organizacije kao ključnih faktora za uspjeh. Prema njoj, umrežavanje ne mora uvijek biti prirodno za svakoga, no autentičnost i sposobnost prepoznavanja vlastitih i tuđih talenata mogu značajno doprinijeti razvoju karijere.
Hrvoje Bulat, psiholog s bogatim iskustvom u razvoju poslovanja i ljudskih potencijala, koji kroz svoj obrt B Wise o tim temama savjetuje i mentorira brojne poslodavce u Hrvatskoj i njihove zaposlenike, dodao je da je važno suočiti se sa svojim emocijama, kako ugodnim, tako i neugodnim, jer one igraju ključnu ulogu u procesu umrežavanja.
– Odnos sa samim sobom, kao i emocionalna agilnost, mogu pomoći u unapređenju osobnih i profesionalnih odnosa – rekao je Bulat, spominjući kako je kroz vlastito roditeljsko iskustvo naučio cijeniti kompleksnost mreža koje žene često bolje organiziraju.
Zrinka Lovrenčić, izvršna direktorica tvrtke WRK+, održala je kratku prezentaciju o globalnim izazovima u zapošljavanju talenata, naglašavajući važnost ljudskih odnosa u poslovanju.
– Ljudi žele pripadati i osjećati se ugodno na poslu, dijeliti znanje i graditi odnose s kolegama – izjavila je Lovrenčić. Prema njenim riječima, umrežavanje je ključni alat za zadržavanje i razvoj talenata, a organizacije koje to prepoznaju stvaraju zdraviju i produktivniju radnu kulturu.
Izvorni tekst pročitajte na Lidermedia.hr