Kad se objavi vijest da je Standard & Poor’s podigao kreditni rejting Hrvatske s A- na A, mnogima to zvuči kao tema za ministre, bankare i ekonomiste. Ali istina je puno jednostavnija. To je vijest koja se, prije ili kasnije, prelije i na svakodnevni život građana. Riječ je o poruci da Hrvatska danas na međunarodnim financijskim tržištima uživa više povjerenja nego prije.
Kreditni rejting države je ocjena koliko je neka zemlja financijski pouzdana. Najjednostavnije rečeno, to je odgovor na pitanje vjeruju li ulagači da će država uredno vraćati svoje dugove. Što je ocjena viša, to je povjerenje veće.
To možete zamisliti kao financijsku reputaciju države. Kao što banka kod građana gleda redovitost prihoda, zaduženost i urednost plaćanja, tako i rejting agencije kod države gledaju rast gospodarstva, javni dug, proračun, političku stabilnost, kvalitetu institucija i otpornost na krize.
Kad Hrvatska dobije bolji rejting, to znači da međunarodna tržišta Hrvatsku vide kao stabilniju i manje rizičnu nego prije.
Kad država ima bolji kreditni rejting, obično se može zaduživati povoljnije. To znači da investitori traže manju kamatu kada kupuju njezine obveznice ili kada joj posuđuju novac.
Za državu je to važno jer manji trošak zaduživanja ostavlja više prostora za druge stvari, poput ulaganja, javnih usluga ili manjeg pritiska na proračun.
Drugim riječima, ova vijest ne znači da je Hrvatska postala bogata preko noći, ali znači da je financijski vjerodostojnija nego prije. A to je dobra polazna točka za stabilniji razvoj.
Ovdje je važno biti potpuno jasan. Zbog ove odluke vam sutra neće automatski pasti rata kredita, porasti plaća ni pojeftiniti hrana. Kreditni rejting ne djeluje tako brzo i tako izravno.
Ali dugoročno može značiti nekoliko važnih stvari.
Prvo, državi može biti jeftinije posuđivati novac.
Drugo, lakše može privući ulaganja jer djeluje sigurnije i ozbiljnije.
Treće, cijelo gospodarstvo dobiva signal stabilnosti, a to je važno i za tvrtke, banke i ulagače.
Za građane to posredno može značiti stabilnije javne financije, više prostora za ulaganja u škole, bolnice, ceste, energetiku i digitalizaciju, ali i bolju opću sliku zemlje prema stranim investitorima.
Ne treba stvarati lažna očekivanja. Kreditni rejting države nije jedini faktor koji određuje kamate na stambene i gotovinske kredite. Na njih utječu i kamatna politika Europske središnje banke, inflacija, konkurencija među bankama i procjena rizika pojedinog klijenta.
Ipak, bolji rejting države pomaže stvaranju povoljnijeg financijskog okruženja. To ne znači automatski niže kamate za sve, ali znači da zemlja u cjelini izgleda sigurnije, a to je dugoročno pozitivan signal i za financijski sektor.
Veliki ulagači, fondovi i financijske institucije pažljivo prate kreditne rejtinge država. Oni žele znati koliko je neka zemlja stabilna, predvidiva i otporna.
Kada rejting raste, to može povećati interes za ulaganja u državne obveznice, ali i šire u gospodarstvo, poduzeća i razvojne projekte.
To je važno jer gospodarstvo ne raste samo od potrošnje i turizma, nego i od ulaganja. Ako zemlja djeluje sigurnije, veća je šansa da će lakše privući kapital za nove projekte, otvaranje radnih mjesta i dugoročniji razvoj.
U ovoj priči često se spominju europska sredstva, članstvo u europodručju i očekivano pristupanje OECD-u. To možda zvuči birokratski, ali poruka je vrlo praktična.
Eurozona zemlji daje stabilniji monetarni okvir. EU sredstva pomažu financirati razvojne projekte. OECD je pak za investitore signal da zemlja ide prema višim standardima upravljanja, predvidivosti i institucionalne kvalitete.
Sve to zajedno jača dojam da je riječ o uređenijem i sigurnijem okruženju za poslovanje i ulaganje.
Da, i to je važan dio priče. Viši rejting ne znači da je Hrvatska bez problema. On znači da je smjer dobar, ali i da još postoje ranjivosti.
Među njima su velika oslonjenost na turizam, globalna neizvjesnost, potreba za jačom diversifikacijom gospodarstva te demografski izazovi. Drugim riječima, Hrvatska i dalje treba širiti izvore rasta i manje ovisiti o jednom ili dva glavna motora gospodarstva.
Zato je ova vijest pozitivna, ali nije razlog za opuštanje. Dobar rejting treba opravdavati i zadržavati.
Ako sve prevedemo na običan jezik, poruka glasi ovako: Hrvatska danas na međunarodnim financijskim tržištima izgleda pouzdanije nego prije, a to može pomoći državi da se financira povoljnije, privlači ulaganja i lakše gradi stabilniji gospodarski rast.
Viši kreditni rejting nije vijest koja će vam danas promijeniti stanje na računu. Ali jest važan znak da je financijska pozicija države jača nego prije.
Takve vijesti ne osjećamo odmah na blagajni, u rati kredita ili na plaći, ali one stvaraju temelje zbog kojih država dugoročno može biti stabilnija, otpornija i privlačnija za ulaganja.
Zato ova tema nije samo za ekonomiste. Ona se tiče svih nas. Jer kad država ima bolju financijsku reputaciju, raste šansa da s vremenom raste i kvaliteta ekonomskog okruženja u kojem živimo, radimo, štedimo i planiramo budućnost.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
