Poduzeća se zadužuju po stopi 3,36%, najviše se spuštale stope za obrtni kapital
Krediti poduzećima i dalje rastu uz potporu gospodarskih kretanja, no dinamika se postupno smiruje. Najbrže se povećava financiranje obrtnog kapitala, što upućuje na očekivanja jače poslovne aktivnosti u kratkom roku, dok investicijski krediti rastu stabilnije jer ovise o procjeni uvjeta poslovanja u duljem razdoblju. Pritom povišena neizvjesnost na vanjskim tržištima roba i usluga i dalje usporava realizaciju dijela investicijskih projekata.
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, krediti nefinancijskim poduzećima na kraju prosinca 2025. dosegnuli su 17,5 mlrd. eura. Na godišnjoj razini to je rast od 12,6 posto, odnosno 1.995 mil. eura, što je blago usporavanje u odnosu na mjesec ranije kada je godišnja stopa iznosila 13,3 posto. U prosincu je zabilježen skromniji mjesečni rast od 0,5 posto, no dvoznamenkaste godišnje stope rasta traju od početka 2025.
Središnja banka navodi da su uz prerađivačku industriju najveći doprinos godišnjem rastu kredita dali sektor poslovanja nekretninama te djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane.
U strukturi kredita plasiranih poduzećima, krediti za obrtna sredstva iznosili su na kraju prosinca 5,9 mlrd. eura, što je 33,8 posto ukupnih kredita poduzećima. Ti su krediti na mjesečnoj razini porasli 3,6 posto, odnosno za 206,9 mil. eura, a godišnja stopa rasta ubrzala je s 12,8 posto u studenom na 16,1 posto u prosincu. U usporedbi s prosincem 2024. godine, krediti za obrtna sredstva povećani su za 980 mil. eura.
Krediti za investicije iznosili su 7,2 mlrd. eura i činili 41,5 posto ukupnih kredita plasiranih nefinancijskim društvima. Na godišnjoj razini porasli su 12,3 posto, što je blago usporavanje u odnosu na 12,9 posto u studenom, odnosno rast od 791 mil. eura. Na mjesečnoj razini investicijski krediti porasli su 1,2 posto.
Ostali krediti povećani su 8,7 posto u odnosu na prosinac 2024., uz mjesečni pad od 4,5 posto. U ovu kategoriju uglavnom ulaze prekoračenja po transakcijskim računima, krediti za financiranje izvoza, faktoring i sindicirani krediti.
Promatrano prema udjelima u ukupnim kreditima, najveći dio otpada na velika poduzeća s udjelom od 40,2 posto. Slijede srednja poduzeća s 22,1 posto, mala s 21,5 posto te mikro poduzeća s 15,3 posto. Ostatak čine nerazvrstani krediti.
Prema izvornom dospijeću, najveći udio imaju krediti s dospijećem duljim od pet godina, oko 60 posto ukupnih kredita. Takva struktura sugerira da unatoč neizvjesnosti dio zaduživanja i dalje ide prema dugoročnijim potrebama i planovima, dok kratkoročni impuls snažno dolazi iz obrtnog kapitala.
Kamatne stope na kredite poduzećima i dalje osciliraju u relativno uskom rasponu oko razina dosegnutih sredinom 2025. Prosječna kamatna stopa na novougovorene kredite poduzećima u prosincu je smanjena za 14 baznih bodova u odnosu na studeni, na 3,36 posto.
Nakon povećane kolebljivosti tijekom ljetnih mjeseci, kamatne stope su se u posljednjem tromjesečju 2025. stabilizirale na nešto nižim razinama u odnosu na raniji dio godine. Promatrano po namjeni, u prosincu su se najviše smanjile kamatne stope na kredite za obrtna sredstva. Po veličini poduzeća, jeftinije su se zaduživala samo velika poduzeća.
Kamatne stope na postojeće kredite poduzećima iznosile su 3,73 posto, što je za 2 bazna boda manje nego u studenome 2025.
Uz stabilne kamatne stope i neupitnu sposobnost financijskog sektora da prati potražnju, u 2026. se očekuje nastavak snažne potrebe za financiranjem u segmentu poduzeća. Međutim, rast korištenja nekomercijalnih izvora financiranja iz inozemstva, poput EU fondova i razvojnih banaka, mogao bi djelomično ograničiti potražnju za kreditima kod domaćih komercijalnih banaka.
Zbog toga bi stopa rasta kredita poduzećima u nastavku mogla postupno težiti razini nominalne stope rasta gospodarstva, umjesto da ostane na izrazito visokim dvoznamenkastim razinama.
S druge strane, činjenica da rast investicijskih kredita nije snažno ubrzao ni u razdoblju bržeg rasta gospodarstva, zajedno s usporavanjem investicijskih odluka zbog vanjske neizvjesnosti, upućuje na umjereniji rizik naglog pogoršanja kvalitete portfelja. U takvom scenariju ne očekuje se ni izraženiji rast neprihodujućih kredita u kasnijoj fazi hlađenja poslovnih aktivnosti, iako će ključni test biti kako će se poduzeća prilagoditi slabijoj potražnji i mogućim promjenama troškova na međunarodnim tržištima.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
