Koliko dugo Hrvat radi za kuglicu sladoleda? Nijemcu treba 7 minuta, Grku gotovo 21
Cijena kuglice sladoleda na računu može iznositi dva, tri ili čak pet eura, ali taj iznos sam po sebi ne otkriva koliko je ona doista skupa. Mnogo jasniju sliku dobivamo kada cijenu usporedimo s plaćama i izračunamo koliko prosječan zaposleni mora raditi da bi je mogao kupiti.
U usporedbi deset europskih zemalja koju je proveo Euronews pokazalo se da je radniku u Njemačkoj za jednu kuglicu sladoleda potrebno nešto više od sedam minuta rada. Prosječan radnik u Grčkoj za istu malu ljetnu poslasticu mora raditi gotovo 21 minutu.
Hrvatska nije bila uključena u izvornu analizu, ali iz aktualnih podataka o plaćama i cijenama možemo okvirno izračunati gdje bi se našla na toj ljestvici. Rezultat uvelike ovisi o tome kupuje li se sladoled u Varaždinu, Zagrebu ili na splitskoj rivi.
Prema podacima Euronewsa, cijena jedne kuglice sladoleda u deset promatranih zemalja kretala se od približno 1,15 do 4,10 eura.
Najviša usporedna cijena zabilježena je u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je najniža bila u Turskoj. Konačna cijena ovisi o gradu, lokaciji slastičarnice, veličini porcije, okusu i kvaliteti sastojaka.
Posebno velike razlike vide se u turističkim destinacijama. Na popularnim grčkim otocima kuglica može stajati između četiri i šest eura, dok su cijene u turskim ljetovalištima osjetno više nego u običnim slastičarnicama u Istanbulu.
Zemlja s najvišom nominalnom cijenom ipak nema nužno i najmanje dostupan sladoled. Ključnu razliku stvaraju primanja stanovništva.
Kako bi procijenio stvarnu dostupnost sladoleda, Euronews je cijene usporedio s prosječnim neto primanjima i uobičajenim radnim vremenom.
Najmanje vremena za jednu kuglicu mora izdvojiti prosječan radnik u Njemačkoj, oko 7,4 minute.
U Ujedinjenom Kraljevstvu potrebno je raditi približno 9,3 minute, u Belgiji 11,4 minute, u Italiji 13,2 minute, a u Francuskoj 14,5 minuta.
Radnici u Turskoj, Poljskoj i Španjolskoj za jednu kuglicu rade oko 15 minuta. U Portugalu je potrebno 16,6 minuta, dok je Grčka na posljednjem mjestu s 20,9 minuta rada.
Prosječan radnik u Grčkoj tako za kuglicu sladoleda mora raditi gotovo tri puta dulje od radnika u Njemačkoj.
Prosječna neto plaća po satu u Hrvatskoj u svibnju 2026. iznosila je 9,06 eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Prosječna mjesečna neto plaća istodobno je iznosila 1.552 eura.
Prema cijenama zabilježenima tijekom 2026., kuglica sladoleda u zagrebačkim kvartovskim slastičarnicama i širem centru najčešće stoji oko 2,30 eura, dok se u središtu grada može popeti na 2,50 eura i više.
Uz prosječnu neto satnicu, zaposleni u Hrvatskoj za kuglicu od 2,30 eura mora raditi približno 15 minuta. Time bi se Hrvatska smjestila blizu Poljske, Španjolske i Turske.
Za kuglicu od tri eura potrebno je raditi gotovo 20 minuta, približno kao u Grčkoj.
Na hrvatskoj obali cijene se često kreću između 2,50 i 3,50 eura, dok na pojedinim lokacijama uz splitsku rivu mogu dosegnuti četiri ili pet eura.
To znači da prosječan zaposleni u Hrvatskoj za kuglicu od četiri eura radi oko 26 i pol minuta, a za onu od pet eura više od 33 minute.
Na najskupljim jadranskim lokacijama rezultat je zato znatno lošiji od grčkih 20,9 minuta.
Prema prosječnoj neto satnici od 9,06 eura, okvirni izračun izgleda ovako:
Kuglica od 1,60 eura predstavlja oko 11 minuta rada.
Za cijenu od 2,30 eura potrebno je raditi nešto više od 15 minuta.
Kuglica od tri eura zahtijeva gotovo 20 minuta rada.
Za cijenu od četiri eura radi se oko 26 i pol minuta.
Kuglica od pet eura predstavlja nešto više od 33 minute rada.
Velik broj zaposlenih zarađuje manje od prosjeka pa im je stvarni trošak, izražen u minutama rada, još veći.
Sladoled je jednostavan primjer šireg ekonomskog problema. Kada procjenjujemo koliko je neka država skupa, često gledamo samo iznose na cjenicima. Visoka cijena u zemlji s visokim plaćama može biti lakše podnošljiva od nešto niže cijene u državi s osjetno manjim primanjima.
Odnos cijene i vremena potrebnog da se ta cijena zaradi zato je koristan pokazatelj kupovne moći.
Kuglica sladoleda postaje mala, ali vrlo jasna mjera životnog standarda. Pokazuje koliko svakodnevna zadovoljstva opterećuju kućni budžet i koliko građanima ostaje nakon podmirenja stanovanja, hrane, režija i ostalih osnovnih troškova.
Za njemačkog radnika kuglica predstavlja nekoliko minuta rada. Za hrvatskog radnika na Jadranu može predstavljati više od pola sata.
Cijene sladoleda proteklih su godina snažno rasle zbog skuplje energije, povećanih troškova rada, viših najmova poslovnih prostora te poskupljenja mlijeka, šećera, voća i drugih sastojaka.
Predstavnici grčke industrije navode da su cijene od 2020. porasle oko 20 posto. Tijekom 2026. troškovi proizvodnje više nisu rasli jednakim intenzitetom, ali se prethodna poskupljenja i dalje vide na cjenicima.
Posebno su skupi kvalitetni sastojci. Kilogram pistacija može stajati između 40 i 80 eura, zbog čega su pojedini okusi skuplji od standardnih varijanti.
Na turističkim lokacijama cijenu dodatno podižu visoki najmovi, sezonsko poslovanje i veća spremnost posjetitelja da tijekom odmora plate više.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
