Zdrav odnos
s novcem

Koji su benefiti škole programiranja, robotike i drugih inženjerskih vještina za djecu od 5 do 18 godina?

Koji su benefiti škole programiranja, robotike i drugih inženjerskih vještina za djecu od 5 do 18 godina?

Znate li da vam jedan petnaestogodišnjak svaki dan uštedi barem nekoliko minuta dnevno? Mislite li da devetogodišnjaci mogu rješavati probleme autizma i respiratornih bolesti? A mogu li prije 18 rođendana zaraditi svoj prvi milijun? Mogu!

Na prvu ste možda pomislili kako se radi o iznadprosječno nadarenoj djeci, ali znate li što je zajedničko svima njima osim što su maloljetni? Ako zaronimo malo dublje u analizu njihovog razmišljanja i djelovanja, može se uočiti nekoliko zajedničkih osobina koje su dovele njihove ideje do realizacije te im osigurale siguran financijski život prije nego li su uopće zakoračili u svijet odraslih.

Da nije bilo inovatora među djecom, danas ne bismo imali božićne lampice, peraje niti trampolin, a definitivno jedna od najznačajnijih dječjih inovacija je Braillovo pismo koje je sa svojih 15 godina razvio Louis Braille.

Jesu li mladi inovatori samo iznadprosječno inteligentna djeca ili je za inovacije potrebno nešto drugo?

Dobro je poznato da devet od deset ideja propadne, a svatko od nas je barem jednom u životu pomislio kako ima ideju vrijednu milijune, ali do tog milijuna nikada nije došao. Možda nisu tako rijetke ideje koje su nastale spontano, ali one koje su nastale i opstale spontano, daleko su rjeđe.

Ideja je samo mali dio sante leda, a da bi ona isplivala iznad površine, potrebno je imati i određene vještine koje se sustavnim pristupom mogu razvijati već od rane dobi. Za razliku od klasičnog školskog obrazovnog sistema u kojem još uvijek nije stavljen dovoljan naglasak na razvoj poduzetničkih i kreativnih vještina, na tržištu se sve češće pojavljuju kvalitetni programi koji agilnije pristupaju razvoju proaktivnog i inovativnog mindseta. Jedna od aktivnosti koja u najširem spektru obuhvaća razvoj takvih sposobnosti je programiranje, a u nastavku ćemo objasniti zašto je baš programiranje u ranoj dobi katalizator inovacija i bitan stup u razvoju vještina potrebnih za budućnost.

Često nesvjesni procesa, tijekom programiranja, djeca primjenjuju različite svjetski priznate metodologije, poput Lean metodologije i Design Thinkinga. Mnogi od njih nisu ni svjesni koliko puta naprave pivotiranje svojih projekata dok stvaraju zabavne igre ili animacije, a na kraju jednog nastavnog sata već imaju i svoj MVP. Ovo ne samo da im pruža tehnička znanja, nego ujedno čine i temelj za uspješnu poslovnu karijeru, bilo da se odluče biti poduzetnici ili članovi velikih organizacija.

Na hrvatskom tržištu trenutno možemo pronaći nekolicinu programa koji podržavaju ovakav pristup razvoju dječjih kompetencija, a nedavno je na naše tržište došao i dugo očekivani Kliker IT centar koji je već duži niz godina regionalni lider u ovom segmentu.

Što je to tako čarobno u tim malim glavama?

Programiranje često uključuje rješavanje problema i otklanjanje pogrešaka, što može biti frustrirajuće za početnike. Suočavajući se s tim izazovima, djeca uče koliko je važno biti uporan. Shvaćaju da je neuspjeh samo dio procesa učenja, a svaka pogreška daje vrijednu povratnu informaciju za buduće pokušaje.

Za mladog Krtin Nithiyanandam nužno je bilo razumjeti uzročno-posljedične veze kako bi uopće došao na ideju o razvoju alata za ranu dijagnostiku Alzheimerove bolesti. Njegova upornost i otpornost na neuspjeh bile su ključne, s obzirom da su prije samog uspjeha brojni istraživači odbacili njegova rješenja i nisu pokazivali nikakav interes prema njegovim idejama.

Djeca programiranjem pristupaju svakom zadatku na strukturiran način i svjesni su da u svakom trenu moraju znati zašto nešto funkcionira, a ako ne funkcionira, zašto ne funkcionira. Uče kako kompleksne probleme razdvojiti na jednostavnije dijelove, a kada naiđu na problem za koji ne mogu pronaći rješenje, mijenjaju svoj obrazac i pokušavaju ponovo, baš kao što to rade prilikom programiranja kada se suoče s kodom koji ne funkcionira.

Aranv Sharma je već sa svojih 9 godina razvio računalnu logiku razmišljanja koja mu je omogućila osmišljavanje senzorne dijagnostike koja pomaže otkriti uzroke napada astme. Njegov doprinos razumijevanju astme i razvoju proizvoda za pomoć onima koji pate od njezinih posljedica iznimno je vrijedna, a još veću vrijednost ima kada znamo da se radi o rješenju koje dolazi od devetogodišnjaka.

Programiranjem se također potiče i poduzetnički duh kod djece. Primjerice, na AppInventor platformi koju koriste učenici petog razreda Kliker centra, djeca već u prvim koracima pri izradi aplikacije razmišljaju o potencijalnim korisnicima i razvoju rješenja za probleme iz realnog okruženja. Kao što poduzetnici trebaju prepoznati jedinstvene prilike, razviti nove proizvode ili usluge i istaknuti se na konkurentskim tržištima tako i djeca na ovakvim programima razvijaju svoje poduzetničke vještine i pretvaraju se iz potrošača u kreatore rješenja.

Nick D’Aloisio je bio dječak od samo petnaest godina kada je razvio aplikaciju za sažimanje članaka i vijesti na temelju čijeg algoritma danas funkcioniraju brojni svjetski portali za prenošenje vijesti. Zahvaljujući njemu, svakodnevno upijamo znatno više informacija u znatno kraćem vremenu. Ključ za prodaju njegove aplikacije Yahoou za 30 milijuna dolara leži u njegovom strateškom pristupu prikupljanju i obradi velike količine podataka, razumijevanju stvarnih potreba korisnika, opsežnom istraživanju tržišta i poznavanju logike novih tehnologija, a sve to je uspio realizirati kroz igru i zabavu.

Svi oni su započeli svoju programersku karijeru vrlo rano što im je dalo dovoljno vremena da, neopterećeni ozbiljnijim obavezama, uživaju u procesu i testiraju svoje ideje dovodeći ih do savršeno funkcionalnih proizvoda. Sudeći po njima, trebamo li se uopće dvoumiti oko upisa djeteta na tečaj programiranja?

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Fokus na kvalitetu i društveno odgovorno poslovanje okosnica su strategije Sane – petu godinu zaredom donirali su najviše hrane u kategoriji malih i srednjih poduzeća

Boris Vukić: Cilj generacijske tranzicije jest da tvrtka bude bolja nego što je bila dok je bila u rukama osnivača

Božić pod opsadom konzumerizma

Božić pod opsadom konzumerizma: Jesmo li zaboravili pravo značenje blagdana?

Prijava za članice

Pretraga

znn