Koji su benefiti škole programiranja, robotike i drugih inženjerskih vještina za djecu od 5 do 18 godina?
Znate li da vam jedan petnaestogodišnjak svaki dan uštedi barem nekoliko minuta dnevno? Mislite li da devetogodišnjaci mogu rješavati probleme autizma i respiratornih bolesti? A mogu li prije 18 rođendana zaraditi svoj prvi milijun? Mogu!
Na prvu ste možda pomislili kako se radi o iznadprosječno nadarenoj djeci, ali znate li što je zajedničko svima njima osim što su maloljetni? Ako zaronimo malo dublje u analizu njihovog razmišljanja i djelovanja, može se uočiti nekoliko zajedničkih osobina koje su dovele njihove ideje do realizacije te im osigurale siguran financijski život prije nego li su uopće zakoračili u svijet odraslih.
Da nije bilo inovatora među djecom, danas ne bismo imali božićne lampice, peraje niti trampolin, a definitivno jedna od najznačajnijih dječjih inovacija je Braillovo pismo koje je sa svojih 15 godina razvio Louis Braille.
Dobro je poznato da devet od deset ideja propadne, a svatko od nas je barem jednom u životu pomislio kako ima ideju vrijednu milijune, ali do tog milijuna nikada nije došao. Možda nisu tako rijetke ideje koje su nastale spontano, ali one koje su nastale i opstale spontano, daleko su rjeđe.
Ideja je samo mali dio sante leda, a da bi ona isplivala iznad površine, potrebno je imati i određene vještine koje se sustavnim pristupom mogu razvijati već od rane dobi. Za razliku od klasičnog školskog obrazovnog sistema u kojem još uvijek nije stavljen dovoljan naglasak na razvoj poduzetničkih i kreativnih vještina, na tržištu se sve češće pojavljuju kvalitetni programi koji agilnije pristupaju razvoju proaktivnog i inovativnog mindseta. Jedna od aktivnosti koja u najširem spektru obuhvaća razvoj takvih sposobnosti je programiranje, a u nastavku ćemo objasniti zašto je baš programiranje u ranoj dobi katalizator inovacija i bitan stup u razvoju vještina potrebnih za budućnost.
Često nesvjesni procesa, tijekom programiranja, djeca primjenjuju različite svjetski priznate metodologije, poput Lean metodologije i Design Thinkinga. Mnogi od njih nisu ni svjesni koliko puta naprave pivotiranje svojih projekata dok stvaraju zabavne igre ili animacije, a na kraju jednog nastavnog sata već imaju i svoj MVP. Ovo ne samo da im pruža tehnička znanja, nego ujedno čine i temelj za uspješnu poslovnu karijeru, bilo da se odluče biti poduzetnici ili članovi velikih organizacija.
Na hrvatskom tržištu trenutno možemo pronaći nekolicinu programa koji podržavaju ovakav pristup razvoju dječjih kompetencija, a nedavno je na naše tržište došao i dugo očekivani Kliker IT centar koji je već duži niz godina regionalni lider u ovom segmentu.
Programiranje često uključuje rješavanje problema i otklanjanje pogrešaka, što može biti frustrirajuće za početnike. Suočavajući se s tim izazovima, djeca uče koliko je važno biti uporan. Shvaćaju da je neuspjeh samo dio procesa učenja, a svaka pogreška daje vrijednu povratnu informaciju za buduće pokušaje.
Za mladog Krtin Nithiyanandam nužno je bilo razumjeti uzročno-posljedične veze kako bi uopće došao na ideju o razvoju alata za ranu dijagnostiku Alzheimerove bolesti. Njegova upornost i otpornost na neuspjeh bile su ključne, s obzirom da su prije samog uspjeha brojni istraživači odbacili njegova rješenja i nisu pokazivali nikakav interes prema njegovim idejama.
Djeca programiranjem pristupaju svakom zadatku na strukturiran način i svjesni su da u svakom trenu moraju znati zašto nešto funkcionira, a ako ne funkcionira, zašto ne funkcionira. Uče kako kompleksne probleme razdvojiti na jednostavnije dijelove, a kada naiđu na problem za koji ne mogu pronaći rješenje, mijenjaju svoj obrazac i pokušavaju ponovo, baš kao što to rade prilikom programiranja kada se suoče s kodom koji ne funkcionira.
Aranv Sharma je već sa svojih 9 godina razvio računalnu logiku razmišljanja koja mu je omogućila osmišljavanje senzorne dijagnostike koja pomaže otkriti uzroke napada astme. Njegov doprinos razumijevanju astme i razvoju proizvoda za pomoć onima koji pate od njezinih posljedica iznimno je vrijedna, a još veću vrijednost ima kada znamo da se radi o rješenju koje dolazi od devetogodišnjaka.
Programiranjem se također potiče i poduzetnički duh kod djece. Primjerice, na AppInventor platformi koju koriste učenici petog razreda Kliker centra, djeca već u prvim koracima pri izradi aplikacije razmišljaju o potencijalnim korisnicima i razvoju rješenja za probleme iz realnog okruženja. Kao što poduzetnici trebaju prepoznati jedinstvene prilike, razviti nove proizvode ili usluge i istaknuti se na konkurentskim tržištima tako i djeca na ovakvim programima razvijaju svoje poduzetničke vještine i pretvaraju se iz potrošača u kreatore rješenja.
Nick D’Aloisio je bio dječak od samo petnaest godina kada je razvio aplikaciju za sažimanje članaka i vijesti na temelju čijeg algoritma danas funkcioniraju brojni svjetski portali za prenošenje vijesti. Zahvaljujući njemu, svakodnevno upijamo znatno više informacija u znatno kraćem vremenu. Ključ za prodaju njegove aplikacije Yahoou za 30 milijuna dolara leži u njegovom strateškom pristupu prikupljanju i obradi velike količine podataka, razumijevanju stvarnih potreba korisnika, opsežnom istraživanju tržišta i poznavanju logike novih tehnologija, a sve to je uspio realizirati kroz igru i zabavu.
Svi oni su započeli svoju programersku karijeru vrlo rano što im je dalo dovoljno vremena da, neopterećeni ozbiljnijim obavezama, uživaju u procesu i testiraju svoje ideje dovodeći ih do savršeno funkcionalnih proizvoda. Sudeći po njima, trebamo li se uopće dvoumiti oko upisa djeteta na tečaj programiranja?
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
