Koja su to bila najtraženija zanimanja u Hrvatskoj 2025. i što nas čeka u 2026.
Na hrvatskom radnom tržištu 2025. godine događa se jedan, pomalo alarmantan paradoks: posao postoji i viče “uzmi me!”, ali radnika nema dovoljno da odgovore na taj poziv. Trendovi pokazuju da određene profesije postaju čvrst stup gospodarstva, dok manjak radne snage u ključnim sektorima generira pritiske, ali i prilike. Što ljudi danas traže? A što bi moglo postati još zrelija prilika u 2026.?
Prema podacima Europskog servisnog sustava za zapošljavanje (EURES), Hrvatska trenutačno ima velike potrebe u sektorima turizma i usluga – pozicije poput kuhara, konobara, čistača te pomoćnog osoblja u kuhinji spadaju među najtraženije.
Istovremeno, sektor građevine ne miruje – potražnja je za radnicima na gradilištima, zidare, tesare, bravare, strojarske radnike. Prema analizi stručnih zanimanja, upravo su te profesije među “kritičnim”: potražnja je dugoročna jer je manjak stručnih obrtnika značajan.
Ne treba zaboraviti ni logistiku i skladišta: rast e-commercea pojačava potrebu za skladištarima i radnicima u distribuciji. Plus, tu je i IT sektor – digitalna transformacija tvrtki znači da su specijalisti za razvoj softvera, analitiku ili cybersigurnost i dalje “željeni gost” na tržištu rada.
I, da, zdravstvo: medicinske sestre i vozači vozila (npr. kamiona), osobni skrbnici, ispoljavaju se kao vrlo tražena zanimanja prema EURES-u.
Razlozi za ovaj manjak radne snage u Hrvatskoj nisu trivijalni. Prema Svjetskoj banci, demografski trendovi dramatično kompliciraju sliku – stanovništvo stari, iseljavanje je značajno, a radna snaga postaje oskudnija. To znači da poslodavci ne mogu samo čekati domaće kandidate, mnogi su prisiljeni tražiti radnu snagu u inozemstvu.
I to ne samo za sezonske poslove: prema članku u The Dubrovnik Timesu, Hrvatska je 2025. postigla rekordne brojke zaposlenih, ali je u isto vrijeme znatno ovisna o uvozu radnika iz Azije i drugih regija.
OECD također potvrđuje: tržište rada je vrlo “zategnuto” u nekim regijama. Posebno je to vidljivo u gradovima i turističkim područjima, gdje su prazna radna mjesta učestalija nego nezaposleni radnici, što jasno signalizira strukturni problem ponude radne snage.
Nemamo kristalnu kuglu, ali ako bismo morali prognozirati – čini se da će sljedeća zanimanja nastaviti biti tražena i 2026. godine, a čak bi se mogla dodatno pojačati:
Obrtnička zanimanja (gradnja, elektro, tesari) – s obnavljanjem urbanih projekata, infrastrukturnim radovima i potrekom za popravcima, stručni radnici u tim sektorima ostaju esencijalni.
Turizam i ugostiteljstvo – sezonske potrebe neće nestati, ali povećani pritisak na plaće i uvjete rada mogao bi donijeti inovacije u zapošljavanju i organizaciji.
Logistika i skladišta – kako digitalna ekonomija raste, tako raste i potreba za učinkovitim sustavima skladištenja i distribucije.
IT i digitalne vještine – barem za sada, digitalna transformacija nije trend koji će brzo nestati; tvrtke trebaju pametne ljude koji mogu razvijati funkcionalna digitalna rješenja.
Zdravstveni sektor – s obzirom na starenje populacije i potrebu za kvalitetnom skrbi, medicinske sestre i pomoćno zdravstveno osoblje vjerojatno će ostati u fokusu potražnje.
Ipak, nije sve “ružičasto”: tvrtke moraju ozbiljno razmišljati o strategiji privlačenja radnika. Kako bi zadovoljile potražnju, već su u tijeku mjere poput poticanja obrazovanja u obrtničkim zanimanjima, ali i olakšavanja uvjeta za strane radnike.
S druge strane, radnici imaju priliku iskoristiti trenutnu situaciju. U sektorima s manjkom radne snage postoji prostor za pregovaranje o uvjetima, plaći i beneficijama. A za one koji razmišljaju o karijeri: obrtničke škole, tehnički smjerovi ili IT edukacije izgledaju kao dobar smjer.
Najtraženija zanimanja u Hrvatskoj 2025. više nisu samo konobari, kuhari i čistači (iako su oni i dalje visoko na listi), već se profil najpotrebnijih radnika širi: graditeljski obrtnici, vozači, skladištari, IT stručnjaci i medicinsko osoblje – svi su u igri i svi su važni. Gledajući prema 2026., trendovi sugeriraju da će se potražnja u ovim sektorima (barem na srednji rok) održati, a moguće je i dodatno ojačati.
To znači: ako razmišljate o promjeni karijere, možda je pravo vrijeme da razmislite o tim “klasičnim, ali zlatnim” zanimanjima. A za poslovne ljude, prilika je da razmisle strateški: ulaganje u ljude moglo bi biti vaša karta u stabilniji rast.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
