U posljednjih nekoliko godina otvoren je veliki broj jednostavnih društava s ograničenom odgovornosti. Koliko ono košta i kakva je razlika između j.d.o.o. i d.o.o. pokušat ćemo ukratko objasniti u ovom tekstu.
Razlike između j.d.o.o. i d.o.o
Tablica: Androlić konzalting
Registracija društva može ići preko javnog bilježnika, zatim odvjetnika ili preko aplikacije START koja će tada smanjiti ukupne troškove otvaranja poduzeća. No, za e-komunikaciju potrebno je posjedovati vjerodajnicu više razine, npr. FINA certifikat, čije aktiviranje također ima svoj početni trošak, no kasnije u poslovanju olakšava provjeru, ovjeru i povlačenje različitih dokumenata.
Često se ističe da je j.d.o.o. zbog svoje jednostavnosti osnivanja odličan za poduzetnike početnike, no rijetko se spominje problem prelaska j.d.o.o. u d.o.o. i koje troškove taj postupak nosi.
Zbog velikog broja otvorenih poduzeća s predznakom “j.” je na brzinu otvoreno, a mnogo puta i zatvoreno s dugovima, “j.” je počeo biti predznak za nešto loše. Iako je zamišljen s namjerom da pojednostavi ulazak u poduzetništvo i smanji trošak, ovo “j.“ s vremenom postaje sve veći teret i često se u žargonu prevodi kao „Jadni d.o.o.“).
Topla preporuka je da u startu krenete s otvaranjem d.o.o. Uplaćeni temeljni kapital se ionako odmah može koristiti u poslovanju. Ako ste pak ipak krenuli kao j.d.o.o. i želite u nekom trenutku prijeći u d.o.o., interesirat će Vas i kako to učiniti.
Važno je naglasiti da povećanjem temeljnog kapitala na iznos koji je propisan za d.o.o. ne znači da je j.d.o.o. automatski preoblikovano u d.o.o., već da samo više nema obavezu izdvajati ¼ dobiti u rezerve društva. Na članu/članovima društva je odluka kreće li se u proceduru. Isto tako važno je istaknuti da taj postupak povlači dodatne troškove i angažman (vrijeme).
2 načina kako j.d.o.o. pretvoriti u d.o.o.
Prva mogućnost
Društvo se dokapitalizira iz kapitalnih rezervi. Ako tvrtka ima novca, potreban iznos se isplaćuje iz kapitalnih rezervi i uplaćuje u temeljni kapital. Kod ovog postupka potrebno je angažirati revizora. Trošak revizora može iznositi od 700,00 EUR-a do 2.000,00 EUR-a, a možda i više. Trgovački sud na temelju izvješća revizora i dodatnih troškova suda upisuje društvo u registar kao d.o.o.
Druga mogućnost
Ukoliko društvo nema dovoljno sredstava u zakonskim rezervama, tada se osnivač/i mogu dogovoriti da ulože privatan novac, onoliko koliko nedostaje do minimalnog iznosa temeljnog kapitala. To se naziva dokapitalizacijom društva. Postupak dokapitalizacije se pokreće preko javnog bilježnika. Trošak javnog bilježnika iznosi oko 500,00 EUR (može varirati).
Nakon što se provede upis u sudski registar, posuđeni novac se može podići u vidu pozajmice ili isplatom dobiti vratiti onom od koga je posuđeno.
U oba načina potrebno je pribaviti iduće:
- obavijest o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku u kojoj će biti uz naziv društva i odgovarajući pravni oblik, u ovom slučaju d.o.o.,
- dojaviti promjenu u Poreznoj ispostavi i banci.
Ukoliko ste se odlučili za proceduru j.d.o.o. u d.o.o., preporuka je da se postupak dokapitalizacije pokrene i dovrši do kraja godine, prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, jer u tom slučaju ne treba izdvojiti u rezerve 25% dobiti iz tekuće godine.
Možemo zaključiti da, iako se nešto na početku čini brže, jednostavnije i povoljnije, u konačnici to može biti i bitno skuplje. U tu računicu treba uključiti i vrijeme koje vlasnik poduzeća mora investirati da se svi ti postupci odrade.
Foto: Unsplash