Zdrav odnos
s novcem

Kako je Dijana Dražetić izgradila ReStyloh – održivu alternativu u modi

Kako je Dijana Dražetić izgradila ReStyloh – održivu alternativu u modi

Upoznajte Dijanu Dražetić – konzultanticu, inovatoricu i osnivačicu platforme ReStyloh, koja održivost ne vidi kao trend, već kao temeljnu vrijednost. Nakon bogate karijere u svijetu inovacija i platformske ekonomije, Dijana je pokrenula ReStyloh iz dubokog uvjerenja da moda može – i mora – biti održiva. U ovom intervjuu govori o svojoj inspiraciji, izazovima poduzetništva, osobnom odnosu prema novcu i misiji da promijeni percepciju vrijednosti u suvremenom društvu.

restyloh mockup iphone

  • Možeš li nam ukratko predstaviti sebe i kako je nastala ideja za pokretanje ReStyloh?

Prije osnivanja ReStyloha bila sam konzultantica u području inovacija te platformske i digitalne ekonomije, s iskustvom na međunarodnim tržištima. Platformska ekonomija me fascinirala kao ekonomski fenomen i poslovni model – posebno način na koji omogućuje efikasnu distribuciju resursa među velikim brojem korisnika. U ReStyloh slučaju, najbolje bih to opisala kao savršenu distribuciju jednog od temeljnih ljudskih resursa – odjeće – koji uz hranu i sklonište čini osnovne potrebe čovjeka prema Maslowljevoj piramidi.

Interes za održivost potječe još iz djetinjstva i kućnog odgoja. Kao dijete sa sela, odrasla sam uz poljoprivrednike i jako rano postala svjesna međuovisnosti čovjeka i prirode. Svjedočila sam trudu koji stoji iza uzgoja hrane. U toj svakodnevnici naučiš cijeniti resurse, razumjeti sezonalnost, klimu, tlo, bioraznolikost i borbu s nepredvidivim. Smatram da je proizvesti ekološku, organsku hranu najteži i najvažniji posao na svijetu.

Upravo iz tog korijena nastala je ideja za ReStyloh. Htjela sam adresirati problem na njegovom izvoru – potrošačkim odlukama i načinu na koji raspoređujemo resurse koje imamo. Moda je, po mom mišljenju, savršena ulazna točka za širu temu održivosti jer kombinira svakodnevnu potrebu, emociju, identitet i ogroman sustav koji trenutno ima razoran ekološki otisak. ReStyloh je tako postao prostor u kojem spajamo tehnologiju, sadržaj i zajednicu kako bismo omogućili pametnije, svjesnije i odgovornije izbore. Cilj nije samo mijenjati ponašanje pojedinca, već i preoblikovati cijelu percepciju onoga što “vrijedi” – bilo da se radi o odjevnom predmetu, brendu ili samom načinu života.

  • Održivost je danas sve važnija tema – kako ReStyloh doprinosi održivoj potrošnji?

Naša misija je demistificirati održivost i pokazati da ona ne znači odricanje od stila ili kvalitete života, već upravo suprotno – promišljene, kvalitetne i dugoročne izbore. Kroz sadržaj koji proizvodimo – od članaka i intervjua, do kampanja i evenata – informiramo, educiramo i inspiriramo zajednicu da kupuje manje, bira bolje i produži životni vijek onome što već posjeduje. Posebnu pažnju dajemo malim brendovima, kružnim modelima i inovacijama koje pomiču granice industrije.

  • Smatraš li da se promijenila svijest potrošača kada je u pitanju obnova umjesto bacanja?

Apsolutno, svijest potrošača o održivosti značajno se promijenila, no i dalje postoji razlika između namjera i stvarnog ponašanja. Prema istraživanju objavljenom u Harvard Business Review, 65% potrošača izjavilo je da žele kupovati od brendova koji promiču održivost, ali samo 26% njih zapravo to i čini. (Izvor: Harvard Business Review).

S druge strane, istraživanje MIT Sloan Management Review ističe da je održivost među pet najvažnijih faktora pri kupovini za 94% potrošača koji se identificiraju kao “planet savers”. To pokazuje da, iako postoji snažna namjera, mnogi potrošači još uvijek ne prevode tu namjeru u konkretne akcije.(Izvor: MIT Sloan Management Review).

Upravo tu vidim ključnu ulogu ReStyloh. Naša misija je smanjiti taj jaz između svijesti i djelovanja, pružajući potrošačima alate, informacije i inspiraciju za održivije izbore. Kroz edukaciju, storytelling i promociju kružnih modela, nastojimo učiniti obnovu i ponovnu upotrebu ne samo prihvatljivima, već i poželjnima.

restyloh intervju

Foto: ReStyloh

  • Kakav je tvoj odnos s novcem i je li se mijenjao s godinama?

Radim od svoje 18. godine, i na prvom radnom mjestu bila sam prvi zaposlenik i desna ruka uz osnivača, gdje sam naučila investiranje, viziju i “value of the buck”. Drugo je bilo u banci, gdje sam naučila novac kroz analize i papire, i treće kao konzultant, gdje sam naučila kako sistemi gledaju na novac kroz različite discipline: financije, prodaja, marketing, investiranje.

Nakon ovakvog radnog iskustva razvila sam vrlo racionalan pristup novcu. Novac vidim kao alat i odgovornost. Tako da je ReStyloh moj najveći trošak, iznimka iz pravila u mom životu. Kao bivša konzultantica koje je ekspertizu razvijala na principima kako pronaći profitabilne biznis modele, da se moja investicija zasniva samo na odluci o isplativosti  sigurno se ne bi bavila održivošću. Održivost je za odvažne, za bezkompromisne, za one koje prioritet stavljaju na izvrsnost, kvalitetu, život po ljudskoj mjeri. ReStyloh je moja prva financijska “emocija”.

Prve tri godine financirala sam ga iz svojih free lance konzalting projekata.

U mom raspolaganju novcem naglašena je i štednja. Uvijek sam racionalno raspolagala novcem, a hobiji su mi pragmatični. Volim kuhati, čitati, baviti se sportom i biti s obitelji i prijateljima. Čak me i vlastita mama nekad zna zezati: “Daj si priušti nešto”. Volim japanski minimalizam u svojim lifestyle troškovima. Kupujem vrlo rijetko, planirano i najviše kvalitete. Sve mi traje jako dugo. Što se mode tiče, kupujem održivo.

  • Imaš li kakvu poruku za one koji žele pokrenuti vlastiti posao, ali ih brine financijska neizvjesnost?

Financijska neizvjesnost je realna – i sasvim očekivana – ali ne mora biti prepreka, ako se adresira strateški. Prvi korak bi bio jasno razumijevanje poslovnog modela i financijskog plana: što točno gradim, kome to treba, i kako to postaje održivo? Ako nemate vlastiti kapital, tada se trebate osloniti na neki drugi resurs, npr. odnosi i reputacija. Napravite mapu: što vam treba da se ideja realizira – znanje, kapital, distribucija, tehnološka podrška – i zatim razmislite tko to u vašem networku već ima.

Složite win-win prijedloge suradnje, bilo da tražite co-foundera, investitora ili partnera. Također, prvi projekt unutar tvrtke trebao bi biti financijski najpristupačniji, a tržišno najefikasniji. Taj projekt nije cilj, nego odskočna daska – on financira ostale faze. Time izbjegavate nepotrebno zaduživanje i stvarate realan cash flow.

U početku računajte na osobne žrtve, vremenski, financijski. Prvo ulažete, tek kasnije krenu rezultati. Zato je misija bitna, jer motivacija oscilira.

Strah i stres u biznisu dolaze od neizvjesnosti, minimizira ga precizno definiranje predvidljivih rizika. A oni nepredvidivi su dio teritorija, to je ok. Iz mog iskustva, ja se s njima nosim kao sa strujama s kojima naučiš plivati. Npr. ReStyloh je pokrenut u studenom 2019. godine, par mjeseci prije prve karantene. Nitko to nije mogao predvidjeti. Sve live projekte smo morali obustaviti. Ali smo zato pokrenuli online projekte. I bili su dosta uspješni.

  • I za kraj – imaš li neku poslovnu ili životnu filozofiju kojom se vodiš?

Ovo su neke misli i stavovi koje sam ja prisvojila u svom radu:

Znajte svoj escape velocity. To vidim kao sposobnost da prepoznate točku u kojoj projekt ostvaruje minimalnu razinu svog potencijala, ostvaruje očekivanja uključenih u projekt, i nakon toga sve je samo plus. U fizici, to je brzina potrebna da se tijelo odvoji od gravitacije. U biznisu, to je kombinacija resursa, fokusa i momentuma koji omogućuju da prestanete optimizirati, i počnete graditi strateški. Ako ne znate gdje je ta točka – bilo financijski, mentalno ili operativno – vrlo lako ćete ostati zarobljeni u petlji izgaranja i stagnacije i izazvati nezadovoljstvo uključenih. Zato ovo morate znati za sve uključene strane u projektu. Njihova  očekivanja iz projekta također trebaju biti ostvarena.

Drugo – never self-cancel. Pitajte sve što vam treba. Pri tome vaš  prijedlog suradnje mora nekom nešto olakšati, ubrzati, pojednostaviti ili se duboko poklapati s njihovim vrijednostima. Nakon vašeg prijedloga, ako vas odbiju – ništa strašno. Ako prihvate – upravo ste dobili suradnika, partnera ili novu priliku. Što će vaš brand biti jači to će stopa potvrđivanja suradnji biti veća. Ali do toga treba graditi, konzistentno, ustrajno.

Treće – dijelite znanje i resurse. Ako vas netko traži pomoć, a znate i možete – pomozite. Iz takvih projekata često nastane sljedeći – onaj koji ti vrati investiciju vremena, truda i reputacije.

I zadnje – prihvaćajte izazove – jer za komfor nam ne treba strast, ljubav i hrabrost. Najljepše emocije nalaze se upravo izvan komfor zone, kada se odlučimo iz sramežljive čahurice iskoračiti na svjetlo svijeta i pokazati svoje talente, strasti, što nas pokreće i s time pokretati svijet oko sebe, inspirirati i stvarati.

Foto: Dijana Dražetić

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

11 najvećih zabluda o investiranju

Blaga inflacija pogurala Wall Street bliže rekordima, Oracle skočio preko 13 posto

Rodna nejednakost u plaćama: Žene zarađuju i do 32% manje u financijskom sektoru

Pretraga

znn