Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pokrenuo je javno savjetovanje o prijedlogu odluke prema kojoj bi godišnja cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja porasla s 111,49 eura na 180 eura, što predstavlja poskupljenje od više od 60 posto.
O razlozima i opravdanosti ovako velikog povećanja na N1 je govorio Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu. Prema njegovim riječima, poskupljenje nije neočekivano, no i dalje ostaje nejasno na što se točno troši novac u zdravstvenom sustavu.
„S jedne strane, poskupljenja su očekivana jer je sve u društvu skuplje. S druge strane, nemamo uvid u raspodjelu sredstava unutar sustava… Ne znamo kako će novac biti usmjeren i koje konkretne promjene u zdravstvu će poskupljenje donijeti“, rekao je Belina, ističući da se kao glavni razlog navodi inflacija.
Naglasio je da će veći mjesečni iznos – s približno 9,30 eura na 15 eura – najviše pogoditi ranjive skupine stanovništva. „Najosjetljiviji će biti umirovljenici i osobe s nižim primanjima. Za njih će mjesečno izdvajanje ove sume biti naporno.“
Ipak, prema njegovoj procjeni, većina građana vjerojatno neće odustati od dopunskog osiguranja.
„Dopunsko osiguranje pokriva dio troškova lijekova i bolničkog liječenja. Iako 62 posto zvuči kao značajno povećanje, u praksi je riječ o dodatnih šest eura mjesečno, što većina ljudi može podnijeti. Oni koji paze na svaku kunu mogli bi imati problema, ali ipak neće odustati od osiguranja.“
Na pitanje što bi značilo potpuno odustajanje, Belina odgovara: „To bi značilo da bi osoba morala sama plaćati sve bolničke troškove, što za nikoga nije praktično.“
Dodao je i da javni zdravstveni sustav sve više koristi privatne pružatelje usluga kako bi se smanjile liste čekanja. „Kako bi se liste čekanja skratile, HZZO plaća privatnim klinikama i pružateljima usluga, što je dovelo do toga da se sve više dijagnostičkih postupaka obavlja u privatnom sektoru, a ne u javnom.“