Ministarstvo gospodarstva objavilo je da je u javnom savjetovanju nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o obrtu. Predložene promjene idu u dva smjera: s jedne strane uvode se rješenja koja bi trebala olakšati kontinuitet poslovanja u osjetljivim životnim situacijama, a s druge strane najavljuje se rasterećenje kroz niži komorski doprinos.
Savjetovanje je otvoreno do 13. ožujka 2026. godine.
Privremeni poslovođa: obrt bi mogao nastaviti raditi i nakon smrti obrtnika
Jedna od najvažnijih novosti je uvođenje instituta privremenog poslovođe. Ideja je jednostavna: ako obrtnik umre, obrt bi mogao nastaviti poslovati do završetka ostavinskog postupka, bez prekida koji često znači gubitak klijenata, prihoda i ugovora.
Prema prijedlogu, nastavak rada bio bi moguć bez obveze ispunjavanja posebnih uvjeta stručne osposobljenosti, stručne spreme ili majstorskog ispita. Ministarstvo naglašava da je cilj osigurati kontinuitet poslovanja i dati obitelji vrijeme da uredi nasljeđivanje i daljnje korake bez pritiska hitnog zatvaranja.
Obiteljski obrt: članovi kućanstva mogli bi pomagati bez zasnivanja radnog odnosa
Nacrt izmjena uvodi i institut obiteljskog obrta. Riječ je o modelu kojim bi se članovima obiteljskog kućanstva omogućilo sudjelovanje u radu obrta bez obveze zasnivanja radnog odnosa.
Svrha je potaknuti uključivanje obitelji u obavljanje obrtničke djelatnosti, olakšati svakodnevno funkcioniranje manjih obrta i sačuvati obrt kao obiteljsku tradiciju, osobito u djelatnostima gdje posao često prirodno ostaje unutar obitelji.
Majstorska škola dobiva jasniju ulogu u strukovnom obrazovanju
Predloženim izmjenama jača se i sustav strukovnog obrazovanja. Majstorska škola dobila bi jasnije definiranu ulogu te strukturiraniji institucionalni okvir za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta.
To je dio šireg cilja da se majstorska kvalifikacija i razvoj vještina dodatno učvrste kao standard kvalitete u obrtništvu.
Niži komorski doprinos: s 2 posto na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka
Važan dio prijedloga odnosi se na smanjenje opterećenja za obrtnike kroz jedinstvenu, nižu stopu komorskog doprinosa. Umjesto 2 posto osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, kako propisuje važeći zakon, predlaže se stopa od 1,5 posto.
Ministarstvo navodi da se time postiže traženo rasterećenje obrtnika, uz očekivanje da bi promjena trebala potaknuti veći angažman, proaktivnost i kvalitetu usluga Komore prema članovima.
Rad i nakon umirovljenja, bez obustave mirovine
Prijedlog izmjena predviđa i mogućnost nastavka obavljanja registrirane djelatnosti nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine, sukladno propisima iz područja mirovinskog osiguranja.
Za dio obrtnika to bi mogla biti važna promjena, posebno za one koji žele zadržati posao u manjem opsegu, postupno prenijeti obrt na mlađe članove obitelji ili nastaviti raditi zbog stabilnosti prihoda.
Budući da je riječ o nacrtu u javnom savjetovanju, konačna rješenja mogu se još mijenjati. Ipak, smjer je jasan: lakši prijenos i nastavak rada obrta u kriznim situacijama, fleksibilniji obiteljski model rada, jačanje strukovnog sustava i niže parafiskalno opterećenje kroz komorski doprinos.