Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog izmjena Zakona o obrtu koji donosi nekoliko promjena za gotovo 145 tisuća aktivnih obrta u Hrvatskoj. Najlakše je uočiti smanjenje komorskog doprinosa s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, no kada se izračuna stvarni iznos, jasno je da najveća promjena ipak nije financijska.
Osnovni osobni odbitak trenutačno iznosi 600 eura. Komorski doprinos od dva posto tako odgovara iznosu od 12 eura mjesečno, dok bi nakon izmjene iznosio devet eura. Za obrtnika koji plaća puni doprinos riječ je o tri eura manje mjesečno, odnosno 36 eura godišnje. Stopa se, dakle, smanjuje za četvrtinu, ali u kućnom ili poslovnom proračunu ta ušteda neće biti velika.
Znatno zanimljivija promjena za dio obrtnika moglo bi biti uvođenje obiteljskog obrta.
Predloženi institut obiteljskog obrta omogućio bi članovima obrtnikova kućanstva da sudjeluju u radu obrta bez zasnivanja radnog odnosa. Time se zakonski okvir pokušava približiti načinu na koji već funkcionira velik broj manjih obiteljskih poslova, od ugostiteljstva i trgovine do različitih uslužnih i tradicijskih obrta.
Promjena je važna i zbog prijenosa poslovanja na sljedeću generaciju. Nakon smrti obrtnika nasljednicima bi se olakšao nastavak rada, uz propisane uvjete i rokove u kojima mogu steći posebne kvalifikacije potrebne za određene djelatnosti.
U praksi to može biti znatno važnije od nekoliko eura nižeg mjesečnog doprinosa. Kod obrta je poslovanje često snažno povezano s jednom osobom, pa smrt vlasnika, odlazak u mirovinu ili nemogućnost nastavka rada mogu ugroziti posao koji je obitelj gradila desetljećima.
Izmjenama Zakona o obrtu uređuje se i položaj obrtnika koji ostvare pravo na mirovinu. Oni bi mogli nastaviti obavljati registriranu djelatnost uz istodobnu isplatu mirovine, ali prema pravilima Zakona o mirovinskom osiguranju.
Ovdje je važna razlika: to ne znači nužno istodobno primanje pune mirovine i nastavak obrta. Od početka 2026. korisnici starosne mirovine koji su navršili 65 godina mogu nastaviti obavljati obrt uz isplatu 50 posto mirovine. Izmjene Zakona o obrtu taj model sada jasnije ugrađuju i u propise koji uređuju obrtništvo.
Promjene dolaze u trenutku snažnog rasta obrtništva. Prema najnovijim podacima Ministarstva gospodarstva, Hrvatska je početkom rujna imala 144.807 aktivnih obrta, dok ih je krajem 2016. bilo 75.318.
To je gotovo 70 tisuća obrta više, odnosno rast od 92,3 posto u manje od deset godina. Samo od početka ove godine broj aktivnih obrta povećan je za gotovo 11.600, a u njima danas radi više od 268 tisuća ljudi.
Upravo zato izmjene koje olakšavaju prijenos obrta, uključivanje članova obitelji i dulji ostanak vlasnika u poslu mogu imati širi učinak od samog financijskog rasterećenja.
Promjene zahvaćaju i obrazovanje. Širi se krug mogućih osnivača majstorskih škola, dok će se naukovanje moći provoditi i u trgovačkim društvima, ustanovama, zadrugama i udrugama koje obavljaju gospodarsku djelatnost.
Za sada je, međutim, riječ o Konačnom prijedlogu zakona koji tek treba proći saborsku proceduru. Vlada ga je usvojila 4. rujna, nakon što je prvo čitanje provedeno u svibnju. Izmjenama se ne uređuje pitanje rada trgovina nedjeljom.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
