Ivica Skočić: Na marketing se gleda kao trošak kad se ne razumije njegov učinak
Je li marketing trošak ili investicija, može li dobra ideja preživjeti bez velikog budžeta i gdje je granica između profita i odgovornosti? U intervjuu za Mojnovac.hr – Ivica Skočić, izvršni direktor McCANN Zagreba, otkriva kako izgleda financijska strana kreativnosti te zašto strategija, fokus i dosljednost često vrijede više od samog iznosa na budžetu.
Novac mi nije najvažnija stvar u životu, ali mi utječe na sve što nam je važno u životu. Moj odnos prema novcu se jako mijenjao tijekom godina, a taj odnos je bio povezan sa mojim privatnim i poslovnim razvojem.
Nekad davno, kada sam bio mlađi, bez obitelji, bio sam osoba koja nije sistematično i strukturirano vodila brigu o financijama. Danas sam osoba koja osobno vodi financije kućanstva i ima kućni budžet. Imam i dugoročne financijske ciljeve uz plan za upravljanje svojim dohotkom i izdatcima.
Trudim se to prenijeti i na svoju djecu, pa zadnjih nekoliko mjeseci imamo zajedničku excel tablicu u kojoj vodimo evidenciju troškova. Pokazalo se to kao odlična edukacija financijske pismenosti za članove moje obitelji.
Ideja može živjeti, oživjeti i preživjeti bez budžeta. Ali budžet je potreban da se materijalizira u kampanju. Dobra ideja može preživjeti bez velikog budžeta. Ideje su svakodnevica u agenciji, za ideje živimo i od ideja živimo. Ideja koja može uspješno riješiti klijentov izazov s poslovanjem je ona od koje živimo.
Uživamo kada se ideja materijalizira i probudi emociju kod ciljane publike te kada ja klijent zadovoljan. Kada klijent dobije i ono što nije tražio ili očekivao.
Ono što je izazov kod ideja je činjenica da zapravo većina ideja nikad ne ugleda svjetlo dana. To su one ideje koje nisu našle svog partnera u nekom klijentovom izazovu. McCANN Zagreb kreativno inspirira i uslužuje klijente na našem tržištu već 35 godina i ponosni je vlasnik više od 250 kreativnih nagrada. Neke su realizirane s malim budžetima.
Većina klijenata s kojima surađujemo smatra marketing investicijom. Posebno kada se pokaže da kampanje zaista pozitivno utječu na rezultat i da su efikasne u odnosu na uložena sredstva. Da pomažu klijentu u diferencijaciji na tržištu, prepoznatljivosti i da privlače nove potrošače koji postaju lojalni potrošači. Da bude emociju i pamtljivost. Da ih ljudi prepričavaju. Da ih pamte.
Marketing je shvaćen kao trošak često kod onog dijela tržišta koje ga nedovoljno razumije ili ne vjeruje u njegov učinak. Marketing je trošak i u kriznim vremenima i kada su rezultati lošiji od očekivanih. Tada je marketing budžet prvi na redu za rezanje i optimizaciju.
Svatko može imati uspješan marketing. Uspješan marketing mora uvijek početi sa razumijevanje izazova koji želimo rješavati. Nakon toga slijedi strategija, koja ne mora nužno biti kompleksna, ali nam govori koje i kako se obraćamo. Bitno je da znamo šta komuniciramo i kome i upravo to definira budžet koji ćemo potrošiti. Da su marketinške i prodajne aktivnosti integrirane. Da budžet trošimo na kanale komunikacije koji targetiraju našu ciljnu skupinu željenih potrošača.
I da ponavljaju strpljivo istu poruku. Strategija, fokus i dosljednost je čarobna formula.
Marketing može imati značajan utjecaj na društvene promjene, jer djeluje oblikovanje javnog mijenja, socijalnih normi i kulture. Društveno odgovoran marketing podrazumijeva integraciju društvenih i ekoloških aspekata u poslovne strategije te aktivno sudjelovanje u rješavanju društvenih problema. Takav pristup omogućuje brendovima da se povežu s potrošačima na dubljoj razini, stvarajući emocionalnu vezu koja nadilazi komercijalne interese.
Granica između profitabilnog i odgovornog marketinga leži u ravnoteži između ostvarenja poslovnih ciljeva i doprinosa društvenim dobrobitima. Idealno bi bilo stalno praćenje i prilagodba strategija kako bi se osiguralo da marketing ne služi samo profitu, već i široj društvenoj koristi. Preporuka je da marketing teži autentičnosti, transparentnosti i stvaranju vrijednosti za sve dionike, jer to omogućuje održiv rast i pozitivan društveni utjecaj.
Mladima bih savjetovao da prvo shvate što zaista žele raditi. Da svoju praksu iskoriste maksimalno, da istraže kako marketing zaista funkcionira i je li to područje u kojem žele provesti svoju karijeru. Iz svojih cipela savjetovao bih im da provedu dio karijere na strani klijenta, a dio na strani agencije.
Mladi koji danas ulaze u marketing trebaju shvatiti perspektivu da marketing nije posao u kojem se samo snimaju reklame, nego kombinacija strategije, podataka, tehnologije i empatije prema ljudima. Smatram da je vrijeme za ulazak u svijet marketinga i dalje vrlo perspektivno za sve koji su prema marketingu strastveni.
Na svjetskom nivou to je zasigurno Steve Jobs. Lider, odličan govornik, motivator koji je uvijek tražio rješenja za nerješive probleme. Čovjek koji je napravio revoluciju u tehnologiji, inovaciji i promijenio način kako kupujemo tehnološke proizvode. Imao je svojih mana, ali puno više inspirativnih vrlina.
Na našem teritoriju to je svaki poduzetnik, da ne navodim sada imena. Divim se tom neustrašivom poduzetničkom duhu koji nikad ne odustaje. Imao sam u zadnjih godinu i 6 mjeseci u McCANN privilegiju da sam si proaktivno izabrao dva-tri mentora iz industrije. Svi su redom poduzetnici i odlikuje ih taj duh koji me inspirira. I nesebično su podijelili znanja i iskustva.
U mojoj karijeri promijenio sam jako puno šefova, ali najveći utjecaj na mene je ostavila jedna šefica. Danas je ona napredovala i bavi se nekim većim tržištima i vjerujem da će još više karijerno narasti u budućnosti. Jedno od većih učenja koje sam dobio od nje je da vođe ne stvaraju sljedbenike, nego stvaraju nove vođe. Što je u praksi i demonstrirala.
Najbolji poslovni savjet oko pogrešaka u poslu je: “Priznaj ih brzo, preuzmi punu odgovornost, popravi što možeš i nauči lekciju da se ne ponovi.” Iz pogrešaka se jako puno uči, ako si otvoren za učenje i imaš podršku nadređenog. Ali jako je bitno ne ponavljati istu pogrešku više puta.
Bitno je i ne skrivati pogrešku niti tražiti izgovore, nego jasno reći pogriješio sam – ovo se dogodilo i ovo ću napraviti da ispravim. Takav pristup gradi povjerenje jer pokazuje integritet, zrelost i fokus na rješenje, a ne na spašavanje ega. Gradi razvojni način razmišljanja.
Bilo je dosta pogrešaka koje sam napravio, ali srećom nisu uzorkovale neke milijunske gubitke. Pogreške su odličan poligon za učenje. Zapravo je najveća pogreška u mojoj ranijoj životnoj dobi bila loša organizacija vremena. Kasnio sam na sve živo i neživo. Zakasnio sam čak i na vlastito vjenčanje. Sa ženom naravno.
Bio sam multitasker i perfekcionist koji voli odgađati rad na zadatku dok nisu idealni uvjeti. Bio sam optimist oko rokova koji ne zna podijeliti zadatak na više manjih dijelova. Bio sam osoba kojoj je sve bitno i koji ne prioritizira dobro zadatke.
Zadnjih desetak godina sam puno radio na promjenama na tom području, pa mogu ponosno utvrditi da sam poprilično točan, prioritiziram i pregovaram opseg posla i rok. I da ne prigovaram nikome tko kasni, jer imam dosta razumijevanja i puno dugova iz prošlosti. Osjećam veliko olakšanje, jer kašnjenje je veliki stres.
Poručio bih mu da bude još znatiželjniji, da postavlja bezbroj pitanja. Da postavlja pitanja i kada zna odgovor i onda kada ga ne zna. Da se ne boji griješiti. Da bolje shvati perspektivu i opseg očekivanja od sugovornika. Da empatično razumije potrebe drugi ljudi. Da uvijek sluša duplo više nego što priča. Da više čita.
Da još više putuje i istražuje. Da volontira. Da bezuvjetno pomaže ljudima oko sebe. Da ne kasni. Da bude proaktivniji i da si što prije u životu definira neku svoju svrhu.
Poručio bih mu i da poduzetništvo može biti odličan poligon za rast i razvoj i da ne treba strepiti od poduzetništva. I da još pametnije upravlja novcem.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
