IPC je glavni indeks Meksičke burze i mjerilo drugog najvećeg tržišta kapitala u Latinskoj Americi. Otkad se izračunava, Meksiko je prošao dužničku krizu 1982. godine, razdoblje izrazito visoke inflacije i Tequila krizu 1994., kada je nagla devalvacija pesa izazvala financijske potrese koji su se proširili i na druga tržišta Latinske Amerike. Tijekom tih desetljeća Meksiko se uključio i u sjevernoamerički trgovinski blok te postao najveći izvor američkog uvoza robe. Meksička burza danas je manja i slabije likvidna od brazilske, ali spada među razvijenija tržišta kapitala u Latinskoj Americi.
Sastav indeksa ne odražava u potpunosti strukturu meksičkog gospodarstva. Naftna industrija nije zastupljena jer državna naftna kompanija nije izlistana na burzi, a nema ni velikih proizvođača automobila čije su tvornice u vlasništvu stranih kompanija. Među najvećim sastavnicama IPC-a nalaze se proizvođači bakra i srebra, Walmartova meksička podružnica, najveći lanac malih trgovina u Latinskoj Americi, telekomunikacijska kompanija Carlosa Slima, proizvođači cementa, banke i operateri zračnih luka.
Početkom 2026. godine IPC je nizao rekorde, no rat na Bliskom istoku, ponovni rast američkih kamatnih stopa i neizvjesnost oko carina i trgovinskog sporazuma sa SAD-om nepovoljno su utjecali na meksički peso i dionice. U listopadu se indeks vratio na proljetne razine, nakon čega su se na njegovo kretanje odrazili i brazilski izbori, ponajprije preko kompanija koje posluju u Brazilu. Unatoč oscilacijama, prinos izražen u eurima ostao je pozitivan jer je peso zadržao relativno stabilnu vrijednost prema euru.
U nastavku donosimo pregled povijesti IPC-a, od njegova nastanka i kriza osamdesetih i devedesetih godina do današnjeg sastava i načina određivanja udjela pojedinih kompanija. Analiziramo i povijesne prinose u pesima i eurima te mogućnosti ulaganja za europske ulagače, s obzirom na to da ne postoji UCITS ETF koji izravno prati ovaj indeks.
Što je IPC i kada je nastao?
Meksička burza počela je izračunavati IPC 1978., a današnji naziv S&P/BMV IPC nosi od 2017., kada je njegovo održavanje preuzeo S&P Dow Jones Indices. Danas obuhvaća 35 dionica, čiji se udjeli određuju prema tržišnoj kapitalizaciji prilagođenoj za slobodni promet. Uz cjenovni indeks postoji i verzija s reinvestiranim dividendama, S&P/BMV IRT.
Prve godine obilježila je dužnička kriza: Meksiko je 1982. obustavio otplatu vanjskog duga, nacionalizirao banke i ušao u desetljeće inflacije i stagnacije. Privatizacije i ulazak u NAFTA-u vratili su strani kapital, ali je već krajem 1994. devalvacija pesa pokrenula tequila krizu. Peso je izgubio polovicu vrijednosti, gospodarstvo je potonulo, a Sjedinjene Države i MMF organizirali su paket pomoći. Indeks je u dolarima izgubio više od polovice vrijednosti i na razinu prije krize vratio se tek desetljeće poslije.
Rast kineske potražnje za sirovinama i domaće potrošnje donio je snažan oporavak. Od kraja 2002. do kraja 2006. indeks se učetverostručio, uz širenje América Móvila po Latinskoj Americi, Cemexa po svijetu i Walmexa po Meksiku. Pad tijekom financijske krize 2008. nadoknađen je već iduće godine.
Od 2013. do 2024. indeks je u pesima stagnirao, dok je slabljenje valute dodatno smanjivalo prinose stranih ulagača. Tržište su pritiskali strah od američkih carina i političke odluke poput otkazivanja gradnje nove zračne luke. Izborna pobjeda Morene i promjene u pravosuđu, uz Trumpov povratak, ponovno su oborili dionice i peso 2024., kada je ulagač u eurima izgubio četvrtinu vrijednosti ulaganja.
Godine 2025. IPC je ostvario najbolji rezultat od 2009., uz rast od 30% u pesima i 50% u dolarima, unatoč američkim carinama na čelik, aluminij i automobile. Rast su poduprle rudarske kompanije zahvaljujući rekordnim cijenama zlata, srebra i bakra, niže kamatne stope i oporavak pesa. Pomogla su i niska vrednovanja: nakon dvije loše godine meksičke su dionice bile među najjeftinijima na tržištima u razvoju.
Kako se biraju kompanije i određuju njihovi udjeli?
U IPC mogu ući dionice uvrštene na Meksičku burzu, osim nekretninskih i infrastrukturnih fondova (FIBRA), koji imaju vlastite indekse. Za ulazak je potrebno najmanje 10% kapitala u slobodnom prometu i tri mjeseca trgovanja. Dionica mora ostvariti promet u najmanje 95% trgovinskih dana tijekom prethodnih šest mjeseci, uz medijan dnevnog prometa od najmanje dva milijuna pesa. Kandidati se rangiraju prema prometu i tržišnoj kapitalizaciji u slobodnom prometu, a bira se 35 najbolje rangiranih, uz jednu klasu dionica po kompaniji. Sastav se revidira u ožujku i rujnu, a udjeli dodatno usklađuju u lipnju i prosincu.
Udjeli ovise o tržišnoj kapitalizaciji u slobodnom prometu, ali pojedina dionica ne smije činiti više od 15% indeksa, a pet najvećih zajedno više od 45%. Za slabije likvidne dionice postoje i ograničenja vezana uz njihov promet. Pravila su postrožena 2024., no indeks je i dalje koncentriran: krajem 2025. deset najvećih pozicija činilo je 70% njegove vrijednosti.
Izvan indeksa ostaju neke od najvažnijih djelatnosti meksičkog gospodarstva. Pemex je u državnom vlasništvu, automobilske tvornice pripadaju američkim, japanskim i njemačkim koncernima, a dvije od tri najveće banke, BBVA México i Santander México, španjolskim matičnim kompanijama.
U indeksu su rudarske kompanije Grupo México, vlasnik Southern Coppera, i Peñoles, zatim Walmex, najveća Walmartova podružnica izvan SAD-a, te FEMSA, vlasnik lanca OXXO i najveće punionice Coca-Cole na svijetu. Među važnijim sastavnicama su i América Móvil, Cemex, Banorte kao najveća banka u domaćem vlasništvu te operateri zračnih luka GAP, ASUR i OMA. Kompanije iz indeksa oko dvije trećine prihoda ostvaruju u Meksiku, a desetinu u SAD-u. Ukupna tržišna kapitalizacija indeksa prilagođena za slobodni promet iznosi oko $210 mlrd.
Tablica 1 – TOP 10 pozicija i sektorska struktura IPC indeksa

Izvor: OptimTrader platforma
Što govore povijesni prinosi?
Od kraja 2015. do kraja 2025. IPC je u pesima porastao 50%, odnosno 4,1% godišnje bez dividendi. S dividendama bi godišnji prinos iznosio oko 7%. Zbog slabljenja pesa prema euru, ulagač u eurima ostvario je niži cjenovni prinos: ukupno 34%, odnosno 3% godišnje. Gotovo sav taj rast ostvaren je 2025., jer je do kraja 2024. indeks u prethodnih devet godina u eurima donio samo 1%.
Dugoročni rezultati znatno su bolji. Od kraja 1991. do kraja 2025. vrijednost indeksa u pesima povećala se 45 puta, uz prosječan godišnji rast od 11,8%. Meksiko je, međutim, tijekom devedesetih imao dvoznamenkastu inflaciju, a peso je u promatranom razdoblju prema dolaru izgubio više od 80% vrijednosti. Rast indeksa u domaćoj valuti stoga nije u cijelosti ostao stranom ulagaču.
Utjecaj tečaja dobro se vidi na rezultatima iz 2016. i 2017., kada je IPC u pesima porastao 15%, ali je ulagač u eurima izgubio 8%. Trumpov izbor i strah za budućnost NAFTA-e pritisnuli su peso, čije je slabljenje poništilo rast dionica. Obrnuto se dogodilo 2023., kada su val nearshoringa i jačanje pesa prema euru pridonijeli prinosu od 32% u eurima.
Godine 2024. pad dionica i slabljenje valute ponovno su se zbrojili: indeks je izgubio 14% u pesima, a ulagač u eurima 25%, najviše u tom desetljeću. Sljedeća godina donijela je oporavak i najbolji rezultat od 2009. IPC je 2025. porastao 30% u pesima i 33% u eurima, dok je ukupni prinos s dividendama u pesima iznosio 35%.
Tablica 2 – Prinosi S&P/BMV IPC-a po razdobljima (do 31. 12. 2025.)
| Razdoblje | S&P/BMV IPC (MXN, cjenovni) | Peso prema EUR | S&P/BMV IPC u EUR |
|---|---|---|---|
| 2026. (do 26. 10.) | +8,0% | +1,4% | +9,5% |
| 1 godina (2025.) | +29,9% | +2,0% | +32,5% |
| 3 godine (godišnje) | +9,9% | −0,4% | +9,4% |
| 5 godina (godišnje) | +7,8% | +2,9% | +11,0% |
| 10 godina (godišnje) | +4,1% | −1,1% | +3,0% |
| Od kraja 1991. (godišnje) | +11,8% | – | – |
Izvor: izračun – OptimTrader platforma
U promatranih deset godina IPC je u pesima imao sedam pozitivnih i tri negativne godine, dok je u eurima omjer bio pet prema pet. Godišnji prinosi u eurima kretali su se od −25% do +33%. Slabljenje pesa 2016. i 2020. pretvorilo je rast indeksa u gubitak za ulagača u eurima, a 2024. gotovo udvostručilo gubitak. U 2022. jačanje pesa od 11% imalo je suprotan učinak: unatoč padu indeksa, prinos u eurima bio je blago pozitivan.
Tablica 3 – Godišnji prinosi S&P/BMV IPC-a, 2016.–2026.
| Godina | S&P/BMV IPC (MXN) | EUR/MXN, kraj godine | Peso prema EUR | S&P/BMV IPC u EUR |
|---|---|---|---|---|
| 2016. | +6,2% | 21,7719 | −13,1% | −7,7% |
| 2017. | +8,1% | 23,6612 | −8,0% | −0,5% |
| 2018. | −15,6% | 22,4921 | +5,2% | −11,2% |
| 2019. | +4,6% | 21,2202 | +6,0% | +10,8% |
| 2020. | +1,2% | 24,4160 | −13,1% | −12,0% |
| 2021. | +20,9% | 23,1438 | +5,5% | +27,5% |
| 2022. | −9,0% | 20,8560 | +11,0% | +1,0% |
| 2023. | +18,4% | 18,7231 | +11,4% | +31,9% |
| 2024. | −13,7% | 21,5504 | −13,1% | −25,0% |
| 2025. | +29,9% | 21,1180 | +2,0% | +32,5% |
| 2026. (do 26. 10.) | +8,0% | 20,8271 | +1,4% | +9,5% |
| Kumulativno 2016.–2025. | +50% | −10% | +34% | |
| Godišnje (CAGR) 2016.–2025. | +4,1% | −1,1% | +3,0% |
Izvor: izračun – OptimTrader platforma
U siječnju i veljači 2026. IPC je porastao 11%, uz 14 rekordnih zatvaranja. Posljednji rekord dosegnuo je 11. veljače, na 71.601 bodu, dok je peso ojačao na 17,2 za dolar, najviše od 2024.
Rat na Bliskom istoku i skok cijene nafte preokrenuli su kretanje tržišta. Indeks je u ožujku izgubio 4%, a u travnju, uz napetosti između SAD-a i Irana, još 1%. Prvo polugodište završio je s rastom od 4%, premda je meksičko gospodarstvo u prvom tromjesečju palo, a središnja banka zadržala kamatnu stopu na 6,5%.
U srpnju je SAD odbio automatski produljiti trgovinski sporazum na šesnaest godina i otvorio zasebne pregovore sa svakom zemljom, uz carine od 50% na čelik i aluminij te 25% na automobile. Tijekom ljeta i rujna indeks je pao na 65.000 bodova, oko 9% ispod rekorda. Fed je 16. rujna prvi put od 2023. podigao kamate, a peso je uz spore pregovore o carinama slabio sedam tjedana zaredom.
U listopadu se IPC oporavljao tri tjedna zaredom. Nakon objave rezultata América Móvila, 21. listopada ponovno je prešao 70.000 bodova, prvi put od svibnja. No 26. listopada, dan nakon Lulina reizbora u Brazilu, pao je 0,6%, na 69.473 boda. Coca-Cola FEMSA, koja trećinu prodaje ostvaruje u Brazilu, izgubila je 5%, a FEMSA 3%.
Indeks je tako 26. listopada bio 8% iznad početka godine i oko 3% ispod rekorda. Prinos u eurima iznosio je 9,5%, zahvaljujući jačanju pesa prema euru od 1,4%, iako je meksička valuta prema dolaru oslabila na 18,6.
Koji UCITS ETF-ovi prate IPC?
Nijedan UCITS ETF ne prati IPC. Indeks prati NAFTRAC, najstariji ETF u Latinskoj Americi, pokrenut u travnju 2002. na Meksičkoj burzi. Danas njime upravlja iShares, a ima oko $5 mlrd imovine. Kotira samo u Meksiku, gdje se trguje i terminskim ugovorima na indeks. U SAD-u postoji iShares MSCI Mexico ETF (EWW), ali malim ulagateljima iz Hrvatske i drugih država EU-a nije dostupan jer nema dokument s ključnim informacijama (KID).
Europskim ulagačima dostupni su UCITS ETF-ovi koji prate MSCI Mexico. Taj indeks obuhvaća 21 veliku i srednju kompaniju, a dugoročno se kreće slično kao IPC jer najveće udjele imaju iste kompanije: Grupo México, Banorte, FEMSA, América Móvil, Cemex i Walmex. Razlika je u ograničenjima udjela. MSCI Mexico nema IPC-ovu gornju granicu od 15% po dionici, pa Grupo México u njemu čini gotovo petinu indeksa, u usporedbi s oko 12% u IPC-u.
Dva UCITS ETF-a koja prate MSCI Mexico, poredana prema veličini imovine izraženoj u eurima, jesu:
- Xtrackers MSCI Mexico UCITS ETF 1C
- iShares MSCI Mexico Capped UCITS ETF (Acc)
Xtrackers MSCI Mexico UCITS ETF 1C, s ISIN-om LU0476289466, najveći je europski fond na Meksiko, s približno €282 mil imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks MSCI Mexico prati potpunom fizičkom replikacijom; Grupo México čini 19,0% fonda, Banorte 12,9%, FEMSA 9,8%, América Móvil 8,4%, Cemex 8,0%, a Walmex 7,1%, dok deset najvećih pozicija čini 80%. Fond je domiciliran u Luksemburgu, pokrenut je u ožujku 2010., a godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,65%.
Tickeri: Xetra: D5BI (EUR), Borsa Italiana: XMEX (EUR), London: XMEX (GBX) i XMES (USD), SIX: XMEX (CHF).
iShares MSCI Mexico Capped UCITS ETF (Acc), s ISIN-om IE00B5WHFQ43, s približno €105 mil imovine prati verziju istog indeksa s ograničenjem udjela, koje pri današnjem sastavu nije aktivno, pa je portfelj gotovo istovjetan. Riječ je o akumulirajućem ETF-u s potpunom fizičkom replikacijom, domiciliranom u Irskoj i pokrenutom u kolovozu 2010., a TER iznosi 0,65%.
Tickeri: Xetra: CEBG (EUR), Euronext Amsterdam: CMEX (EUR), London: CMX1 (GBX) i CMXC (USD), SIX: CSMXCP (USD).
Oba su fonda u 2026. u eurima porasla oko 16%, više od IPC-a, što dolazi od dividendi, koje cjenovni indeks ne uključuje, i od većeg udjela Grupo Méxica uz rekordnu cijenu bakra. Tko želi Meksiko kao dio regije, ima iShares MSCI EM Latin America UCITS ETF (IE00B27YCK28, €2,0 mlrd, TER 0,20%), u kojem Meksiko čini četvrtinu, iza Brazila sa gotovo tri petine.
Tablica 4 – UCITS ETF-ovi na meksičke dionice: troškovi i prinosi u EUR
| ETF | ISIN | Indeks | Imovina | TER | Dividende | 2026. YTD | 3 g. | 5 g. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Xtrackers MSCI Mexico UCITS ETF 1C | LU0476289466 | MSCI Mexico | €282 mil | 0,65% | reinvestira | +16,5% | +49,4% | +81,8% |
| iShares MSCI Mexico Capped UCITS ETF (Acc) | IE00B5WHFQ43 | MSCI Mexico Capped | €105 mil | 0,65% | reinvestira | +15,8% | +52,6% | +82,5% |
| S&P/BMV IPC (u EUR)* | +9,5% | – | – |
Izvor: izračun – OptimTrader platforma
Što IPC donosi pasivnom ulagaču?
IPC može biti zanimljiv dodatak portfelju za one koji žele više ulagati u meksičko tržište, ali teško može biti njegov temelj. Ulaganje u jednu zemlju znači i veću ovisnost o njezinu gospodarstvu, političkim odlukama i drugim rizicima koji se ulaganjem u više tržišta mogu ublažiti.
Meksiko je već zastupljen u indeksima MSCI Emerging Markets i MSCI ACWI, pa ulagači koji imaju ETF-ove na te indekse već posredno ulažu i u meksičke kompanije. Zaseban ETF na Meksiko ima smisla prvenstveno ako se želi povećati njegov udio u portfelju.
Za dugoročnog pasivnog ulagača koji ne želi posebno birati zemlje i procjenjivati njihov potencijal, globalni ETF ostaje jednostavnije i bolje diverzificirano rješenje.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, klasifikacija tržišta, ponderi, prinosi, veličina fondova, troškovi, swap naknade, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.