Prijevara danas rijetko počinje dramatično. Ne počinje uvijek s očitim lažnim obećanjem, čudnom porukom punom pravopisnih grešaka ili osobom koja odmah traži tisuće eura. Često počinje uljudnim pozivom. Oglasom koji izgleda profesionalno. Porukom na društvenoj mreži. Videom u kojem poznata osoba navodno govori o platformi koja joj je promijenila život. Ili rečenicom koju je teško ignorirati: “Ovo je prilika koju ne smijete propustiti.”
Upravo zato financijske i investicijske prijevare postaju sve veći problem. Hanfa upozorava na primjetno povećanje broja slučajeva u kojima sumnjivi subjekti i prevaranti pokušavaju doći do novca građana, često koristeći vrlo uvjerljive metode komunikacije. Neki se predstavljaju kao brokeri, neki kao investicijski savjetnici, neki kao platforme za trgovanje, a neki kao osobe koje vam žele “pomoći” da počnete ulagati.
Problem je u tome što prijevare više ne izgledaju nužno amaterski. Internetske stranice mogu izgledati moderno. Dokumentacija može imati logotipe institucija. Telefonski agent može zvučati stručno. Na platformi se mogu prikazivati navodni dobici. Sve može djelovati dovoljno uvjerljivo da osoba pomisli kako je riječ o pravoj investicijskoj prilici.
A onda, kada poželite povući svoj novac, počinju izgovori.
Ulaganje nikada nije bez rizika. To je najjednostavnija rečenica koju vrijedi zapamtiti prije svake uplate. Ako vam netko obećava visoku, brzu i sigurnu zaradu, problem nije u tome što ste skeptični. Problem je najčešće u ponudi.
Prevaranti vrlo često igraju na ljudsku želju da novac konačno “radi za nas”. Nude ulaganje u dionice, zlato, kriptoimovinu, sirovine, zemljišta, obveznice ili nove tehnologije. Priča se može mijenjati, ali obrazac je sličan. Prvo se stvara osjećaj hitnosti. Zatim se nudi mali početni ulog. Nakon toga dolaze česti pozivi, uvjeravanja i pritisak da se uplati još.
Tipična rečenica glasi: “Krenite s manjim iznosom pa ćete vidjeti kako funkcionira.” U početku se na ekranu često pojavi navodna dobit. Osoba dobije osjećaj da je pronašla nešto što drugi još ne znaju. Upravo tada prevaranti počinju tražiti veće uplate.
To nije investiranje. To je psihološka manipulacija.
Sumnjivi subjekti građanima se najčešće obraćaju telefonski, preko online oglasa, društvenih mreža, internetskih stranica, e pošte, privatnih poruka i zatvorenih grupa. Sve češće koriste i umjetnu inteligenciju, uključujući deepfake videozapise u kojima se simuliraju izjave poznatih javnih osoba ili se oponašaju formati popularnih portala.
Jedan od najvažnijih znakova za oprez jest činjenica da subjekt nije upisan u registre Hanfe. Hanfa redovito objavljuje i ažurira popis sumnjivih subjekata za koje ima saznanja da se obraćaju hrvatskim građanima, a ne nalaze se u njezinim registrima. Važno je pritom razumjeti da taj popis ne može obuhvatiti baš sve prijevare. Ako nekoga nema na popisu sumnjivih subjekata, to ne znači automatski da je siguran.
Zato se prije bilo kakve uplate treba provjeriti nalazi li se društvo u odgovarajućim registrima ovlaštenih pružatelja investicijskih usluga, društava za upravljanje fondovima ili pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.
Ako vam se netko predstavlja kao broker, investicijski savjetnik ili platforma za trgovanje, a ne možete jasno utvrditi puni naziv društva, sjedište, regulatora i dozvolu za rad, to je ozbiljan znak za oprez.
Kod stvarnih financijskih institucija postupak nije tajnovit. Postoje dokumenti, provjere, jasni kontakti, regulator, službeni kanali komunikacije i obveze prema klijentu.
Kod prijevara je drukčije. Komunikacija se često odvija preko privatnih brojeva, WhatsAppa, Telegrama ili poziva iz inozemstva. Osoba s druge strane može se predstavljati kao “mentor” ili “osobni analitičar”. Često zove više puta dnevno, govori što trebate napraviti, uvjerava vas da ne čekate i ne prihvaća odbijanje.
Posebno je opasno kada se komunikacija odvija bez pisanog traga. Ako vas netko nagovara da uplaćujete novac, ali izbjegava službeni mail, jasnu dokumentaciju i provjerljive podatke o društvu, to nije sitan detalj. To je upozorenje.
Još jedan čest obrazac pojavljuje se kada osoba želi isplatu. Tada se odjednom traže dodatne uplate. Navodno treba platiti porez, naknadu, proviziju, sigurnosnu provjeru ili trošak otključavanja računa. To je jedna od najopasnijih faza prijevare jer žrtva često uplaćuje dodatni novac u nadi da će spasiti ono što je već izgubila.
Ako vam netko kaže da morate uplatiti još novca kako biste dobili vlastiti novac natrag, gotovo sigurno imate problem.
Mnoge investicijske prijevare danas koriste lažne internetske stranice koje izgledaju kao profesionalne platforme za trgovanje. Na njima se mogu prikazivati grafovi, rast portfelja, stanje računa i navodne transakcije. No to ne znači da se stvarno trguje.
U nekim slučajevima prevaranti koriste i lažne članke, lažne intervjue i lažne izjave poznatih osoba. Cilj je jednostavan: stvoriti osjećaj povjerenja. Ako osoba vidi poznato lice, logotip institucije ili tekst koji izgleda kao novinarski sadržaj, manja je vjerojatnost da će stati i provjeriti.
Upravo tu treba biti najoprezniji. Poznata osoba u oglasu nije dokaz. Lijepa stranica nije dokaz. Navodni certifikat nije dokaz. Ni osoba koja govori samouvjereno nije dokaz.
Dokaz je regulatorna dozvola, provjerljiv identitet društva i činjenica da subjekt smije pružati usluge na području Republike Hrvatske.
Kriptoimovina je mnogima privlačna jer zvuči kao prostor brzih prilika. No upravo zbog toga privlači i velik broj prevaranata. Lažne kriptomjenjačnice, lažni novčanici, lažni projekti, lažni menadžeri i lažne aplikacije samo su dio problema.
Kod kriptoprijevara često se koristi nekoliko poznatih obrazaca. Jedan je lažno predstavljanje, kada se osoba javlja putem društvenih mreža, mobitela ili aplikacija za dopisivanje i tvrdi da zna kako ostvariti velike prinose. Drugi je takozvani pig butchering, u kojem se žrtvu dugo uvjerava, hrani lažnim informacijama i prikazanim dobicima, a zatim se iz nje izvlači sve više novca. Treći je pump and dump, u kojem se cijena nekog digitalnog projekta umjetno podiže promocijom, a zatim oni koji su ga gurali prodaju svoje udjele i ostavljaju druge s gubitkom.
Kod kriptoimovine dodatni je problem i čuvanje privatnih ključeva. Ako osoba izgubi pristup vlastitom kriptonovčaniku ili svoje podatke preda prevarantima, povrat imovine može biti gotovo nemoguć.
Regulacija kriptotržišta u Europskoj uniji postaje stroža kroz MiCA okvir, ali to ne znači da nestaju tržišni rizici. Regulacija može smanjiti dio zlouporaba i povećati odgovornost pružatelja usluga, ali ne može zaštititi osobu od pada vrijednosti imovine niti od vlastite odluke da novac pošalje nepoznatom subjektu.
Prije nego što bilo kome uplatite novac, treba napraviti nekoliko jednostavnih, ali važnih koraka.
Provjerite nalazi li se društvo u Hanfinim registrima. Provjerite puni naziv društva, sjedište, regulatora i službene kontakte. Usporedite naziv internetske stranice s nazivom društva koje navodno stoji iza platforme. Budite posebno oprezni ako je društvo registrirano u udaljenim ili egzotičnim jurisdikcijama sa slabijom regulacijom.
Obratite pozornost i na to traži li subjekt od vas podatke koji su uobičajeni kod ozbiljnih financijskih institucija. Pružatelji financijskih usluga moraju provoditi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Ako vas nitko ništa ne pita, ako nema provjere identiteta, izvora sredstava i osnovnih informacija o klijentu, to nije znak jednostavnosti. To može biti znak da s druge strane uopće nije ovlaštena financijska institucija.
Ne treba žuriti. Ozbiljna investicijska prilika neće nestati zato što ste uzeli dan ili dva za provjeru.
Ako sumnjate da ste postali žrtva prijevare, najvažnije je ne uplaćivati dodatni novac. Prevaranti često upravo tada pojačavaju pritisak. Govore da je potrebno platiti porez, naknadu, trošak isplate ili provjeru računa. To je najčešće samo nastavak iste prijevare.
Treba sačuvati svu komunikaciju: poruke, mailove, telefonske brojeve, nazive platformi, potvrde uplata, podatke o računima, snimke zaslona i dokumente koje ste dobili. Slučaj treba prijaviti policiji jer je riječ o mogućem kaznenom djelu. O svemu se može obavijestiti i Hanfa, kako bi regulator mogao upozoriti druge građane.
Važno je znati i nešto neugodno: ako je novac završio kod subjekta koji nije pod nadzorom regulatora u Europskoj uniji, povrat sredstava može biti vrlo težak. Zato je prevencija puno važnija od naknadnog pokušaja spašavanja novca.
Financijske prijevare ne pogađaju samo neinformirane, naivne ili starije osobe. Žrtva može postati svatko. Dovoljna je dobra priča, pravi trenutak, malo povjerenja i osjećaj da se pruža prilika koju ne treba propustiti.
Upravo zato prvo pravilo nije nepovjerenje prema svemu, nego zdrava provjera. Tko vas zove? Kako je došao do vaših podataka? Gdje je društvo registrirano? Ima li dozvolu? Može li se provjeriti u registrima? Zašto se traži hitna uplata? Zašto se obećava sigurna zarada? Zašto vas netko nagovara da uplatite još?
Novac se najlakše izgubi onda kada prestanemo postavljati pitanja.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
