7CRO41,70+1,96%7POL11,92+0,08%7SLO63,30+1,28%ADPL21,30+2,40%ADRS189,00+8,00%ADRS2111,50+1,36%AUHR308,00+2,67%BSQR28,400,00%CIAK12,000,00%DDJH38,00-1,04%DLKV15,00+3,09%ERNT219,00+1,86%H273N99,650,00%HEFA1,150,00%HPB356,00+4,71%HT38,60+0,26%IGH6,80+13,33%IKBA615,00+2,50%INGR2,460,00%JDPL11,50+0,88%KODT4.820,00+2,55%KODT24.570,00+3,86%KOEI1.178,00+4,25%KOTR21.830,00+2,81%KRAS126,000,00%LKPC180,000,00%LKRI11,00+0,92%LRH530,000,00%MONP8,200,00%PLAG350,000,00%PODR148,00+0,68%RIVP8,32+1,46%SNBA21,80+7,92%SPAN49,90-0,20%T651N99,000,00%THNK53,500,00%TKPR430,00+1,42%TOK16,20+0,62%ULPL6,85+10,48%VIS0,86-4,44%VLEN3,710,00%ZABA22,900,00%ZITO17,900,00%ADRPR3.578,32+0,67%C10TR3.493,30+1,82%CBS98,150,00%CBSTR188,30+0,01%CBX4.469,39+1,52%CBX102.954,79+1,82%CBXIN3.930,02+2,21%CBXKO1.462,42+1,03%CBXNU820,48+0,17%CBXPL2.816,52+1,61%CBXPR2.227,10+0,66%CBXTP1.382,96+2,46%CBXTR3.654,32+1,52%CBXTU5.894,39+0,49%7CRO41,70+1,96%7POL11,92+0,08%7SLO63,30+1,28%ADPL21,30+2,40%ADRS189,00+8,00%ADRS2111,50+1,36%AUHR308,00+2,67%BSQR28,400,00%CIAK12,000,00%DDJH38,00-1,04%DLKV15,00+3,09%ERNT219,00+1,86%H273N99,650,00%HEFA1,150,00%HPB356,00+4,71%HT38,60+0,26%IGH6,80+13,33%IKBA615,00+2,50%INGR2,460,00%JDPL11,50+0,88%KODT4.820,00+2,55%KODT24.570,00+3,86%KOEI1.178,00+4,25%KOTR21.830,00+2,81%KRAS126,000,00%LKPC180,000,00%LKRI11,00+0,92%LRH530,000,00%MONP8,200,00%PLAG350,000,00%PODR148,00+0,68%RIVP8,32+1,46%SNBA21,80+7,92%SPAN49,90-0,20%T651N99,000,00%THNK53,500,00%TKPR430,00+1,42%TOK16,20+0,62%ULPL6,85+10,48%VIS0,86-4,44%VLEN3,710,00%ZABA22,900,00%ZITO17,900,00%ADRPR3.578,32+0,67%C10TR3.493,30+1,82%CBS98,150,00%CBSTR188,30+0,01%CBX4.469,39+1,52%CBX102.954,79+1,82%CBXIN3.930,02+2,21%CBXKO1.462,42+1,03%CBXNU820,48+0,17%CBXPL2.816,52+1,61%CBXPR2.227,10+0,66%CBXTP1.382,96+2,46%CBXTR3.654,32+1,52%CBXTU5.894,39+0,49%

Internet je pun rupa. Evo nekoliko savjeta kako zaštititi svoje podatke i novac

towfiqu barbhuiya fna5pazqhmm unsplash

Internet je pun rupa. Evo nekoliko savjeta kako zaštititi svoje podatke i novac

Nekoliko europskih vlada ovih je dana privremeno ugasilo svoje internetske stranice zbog ozbiljnih sigurnosnih propusta. Istodobno američke banke pokušavaju ograničiti pristup umjetne inteligencije računima svojih klijenata. Ako ni velike institucije ne mogu uvijek jamčiti sigurnost, što možemo napraviti sami? Više nego što mislimo, i to bez posebnog tehničkog znanja.

Ovoga tjedna neke europske državne stranice su privremeno prestale raditi. Ne zbog nestanka struje ili redovitog održavanja, nego zato što je otkriven ozbiljan sigurnosni propust u PHP-u, programskom jeziku koji koristi otprilike 70 posto internetskih stranica. Među državama koje su preventivno isključivale pojedine servise bile su Nizozemska, Francuska, Finska i Češka. Otkrivene ranjivosti mogle su napadačima, pod određenim uvjetima, omogućiti pristup poslužiteljima i osjetljivim podacima. Zakrpe su objavljene 21. listopada, a vlasnici internetskih stranica morali su ih primijeniti.

U otkrivanju propusta sudjelovali su i istraživači koji su koristili umjetnu inteligenciju. Dakle, ista tehnologija zbog koje se sve više brinemo za sigurnost naših podataka je pomogla otkriti problem prije nego što je izazvao još veću štetu. Nije loše imati na umu i tu stranu priče.

Da odmah razjasnimo, to ne znači da je 70 posto interneta hakirano niti da nam je netko upravo ispraznio bankovni račun. Ali podsjeća nas na jednu neugodnu činjenicu: možemo biti izuzetno oprezni, nikada ne otvoriti sumnjivu poruku i redovito ažurirati mobitel, a da naši podaci ipak budu ugroženi zbog propusta na stranici kojoj smo ih jednom povjerili. Sjetite se samo koliko ste puta otvorili račun u nekoj internetskoj trgovini kako biste kupili jednu stvar. I koliko ste puta za registraciju upotrijebili istu lozinku.

Istodobno se pojavljuje i drugi sigurnosni problem. Neke američke banke su počele ograničavati pristup vanjskim AI agentima koji mogu ulaziti u korisničke račune i obavljati zadatke u ime klijenata. AI agent nije samo program kojem postavite pitanje. On može otvarati stranice, popunjavati obrasce, prikupljati podatke i, ako mu dopustite, pokretati određene radnje. Zamislite da aplikaciji dopustite analizirati svoje mjesečne troškove. Zašto bi joj za to trebalo i pravo prebacivanja novca? Upravo oko takvih ovlasti banke pokušavaju postaviti jasnije granice.

U Europskoj uniji pristup financijskih aplikacija bankovnim računima već je uređen pravilima PSD2. Ovlaštene aplikacije, uz odgovarajuću potvrdu i vaš pristanak, mogu pristupiti određenim podacima ili pokrenuti plaćanje. To ne znači da trebate bilo kojem programu dati svoju bankovnu lozinku. Naprotiv, ako vam nepoznata aplikacija ili AI alat traži da mu izravno upišete korisničko ime i lozinku internetskog bankarstva, imate dobar razlog odustati.

Sve to možda zvuči kao problem za informatičare, ali nije. Razlika između osobe kojoj jedan ukradeni podatak može ugroziti više računa i one koja će proći s puno manje štete često je u nekoliko sasvim jednostavnih navika.

Što konkretno možete napraviti već danas?

Za početak, ne morate kupovati skupe sigurnosne programe. Većina potrebnih mogućnosti se već nalaze na vašem mobitelu, pregledniku i banci. Samo ih treba uključiti.

  • Prestanite koristiti istu lozinku na više mjesta. Ako imate jednu lozinku za Gmail, Facebook i nekoliko internetskih trgovina, promijenite to. Besplatni Google Password Manager, Apple Passwords ili Bitwarden mogu stvarati i pamtiti različite lozinke. Posebno zaštitite e-mail jer se preko njega mogu resetirati lozinke drugih računa.
  • Uključite dodatnu potvrdu prijave. Primjerice, na myaccount.google.com/security možete uključiti potvrdu u dva koraka i pregledati uređaje na kojima ste prijavljeni. Isto napravite na društvenim mrežama. Ako vam servis nudi pristupni ključ (passkey), koristite ga. To je prijava pomoću sigurnosne zaštite vašeg uređaja, primjerice otiska prsta ili prepoznavanja lica.
  • Provjerite jesu li vaše lozinke već kompromitirane. Na stranici haveibeenpwned.com možete upisati e-mail adresu i vidjeti pojavljuje li se u poznatim curenjima podataka. Ako se pojavljuje, provjerite pogođene servise i promijenite ugrožene lozinke, osobito ako ste ih koristili na više mjesta. Sama pojava adrese na popisu ne znači da vam je trenutačno netko u računu.
  • Uključite obavijesti banke o plaćanjima. Želite znati ako netko vašom karticom potroši 20 eura, a ne tek kada pregledavate mjesečni izvod. U mobilnom bankarstvu uključite obavijesti o transakcijama i provjerite možete li postaviti dnevni limit za internetsku potrošnju. Neke banke nude i virtualne kartice koje su praktične za kupnju preko interneta.
  • Provjerite koje aplikacije imaju pristup vašim podacima. Ako koristite Google, otvorite myaccount.google.com/connections. Ondje možete vidjeti s kojim ste vanjskim aplikacijama povezali račun. Maknite one koje više ne koristite. Isto vrijedi za financijske aplikacije kojima ste dopustili pristup bankovnim podacima. Provjerite što smiju raditi i kako možete ukinuti pristup.
  • Uključite automatska ažuriranja. Na iPhoneu otvorite Postavke → Općenito → Ažuriranje softvera. Na Androidu potražite ažuriranja sustava u postavkama. Ažurirajte i aplikacije te internetski preglednik. Dosadno? Da. Korisno? Itekako. Mnoga ažuriranja popravljaju upravo one sigurnosne propuste koje kriminalci pokušavaju iskoristiti.
  • Provjerite sigurnost svojeg telefonskog broja. Nazovite mobilnog operatera i pitajte kakve sigurnosne provjere primjenjuje prije izdavanja zamjenske SIM kartice ili prijenosa broja. Ako prevarant uspije preuzeti vaš broj, može pokušati primati SMS kodove za prijavu na vaše račune.

A sada prijevare koje nam se događaju gotovo pred nosom

Za većinu svakodnevnih prijevara haker uopće ne mora provaliti u računalo. Puno je jednostavnije uvjeriti nekoga da sam preda podatke. Pritom prevaranti sve bolje oponašaju banke, dostavne službe, državne institucije i osobe koje poznajemo.

Evo nekoliko situacija koje vrijedi zapamtiti:

  • „Vaš paket nije moguće dostaviti. Platite 1,95 €.” Ako čekate paket, otvorite službenu stranicu dostavne službe i sami provjerite broj pošiljke. Nemojte plaćati preko poveznice iz neočekivanog SMS-a.
  • „Vaš račun bit će blokiran za 30 minuta.” Ako poruka navodno dolazi iz banke, nemojte paničariti. Otvorite svoju bankovnu aplikaciju ili nazovite službeni broj banke. Prevaranti računaju upravo na to da ćete zbog straha reagirati bez provjere.
  • „Mama, pokvario mi se mobitel. Ovo je moj novi broj.” Nakon nekoliko poruka obično stiže molba za hitnu uplatu. Nazovite dijete na stari broj ili provjerite zahtjev preko drugog člana obitelji. Možete čak dogovoriti obiteljsku sigurnosnu riječ, za situacije kada niste sigurni s kim razgovarate.
  • Prodajete nešto na Njuškalu i kupac vam šalje poveznicu za preuzimanje novca. Za običnu uplatu na račun kupcu ne trebaju CVV vaše kartice, PIN ni jednokratni kod. Ako traži da te podatke unesete na poslanu stranicu, prekinite komunikaciju.
  • Prijateljica traži da joj pošaljete šesteroznamenkasti WhatsApp kod. Nemojte, čak ni ako poruka dolazi s njezina broja. Moguće je da joj je račun već preuzet i da prevarant sada pokušava preuzeti vaš.
  • Na Facebooku vidite poznato lice koje preporučuje ulaganje sa zajamčenom zaradom. Video može biti lažan, uključujući glas i lice osobe. Prije ulaganja provjerite tvrtku i njezina ovlaštenja u registrima HANFA-e. Velika zarada bez rizika nije poslovna prilika na koju se možete osloniti.
  • Stigne vam poruka od Porezne uprave, policije ili sustava e-Građani. Traže hitnu uplatu ili potvrdu osobnih podataka. Nemojte otvarati poslanu poveznicu. Sami upišite gov.hr ili otvorite službenu stranicu institucije.
  • Booking ili hotel traže da ponovno potvrdite karticu. Čak i ako poruka spominje vašu stvarnu rezervaciju, provjerite zahtjev kroz službenu aplikaciju ili prethodno potvrđeni kontakt smještaja. Podaci rezervacije mogu završiti i u rukama prevaranata.
  • Netko vas zove i nudi pomoć oko zaštite bankovnog računa. Traži da instalirate AnyDesk, TeamViewer ili sličan program. Nemojte. Takvi programi legitimno služe za udaljeni pristup, ali u pogrešnim rukama mogu omogućiti drugoj osobi kontrolu nad vašim uređajem.

Većina ovih prijevara funkcionira na isti način. Netko vas pokušava uvjeriti da morate odmah reagirati. Paket će biti vraćen, račun blokiran, uplata izgubljena ili dijete hitno treba novac. Sve je hitno i baš zato nemate vremena zastati i provjeriti o čemu je riječ. A upravo na to prevaranti i računaju.

Što ako ste već nasjeli?

Ako ste otkrili podatke kartice, odmah nazovite banku i zatražite odgovarajuću blokadu. Ako ste odobrili sumnjivu uplatu, odmah prijavite transakciju i tražite pokušaj njezina zaustavljanja ili povrata. Ako ste negdje upisali lozinku, promijenite je preko službene stranice i provjerite ostale račune na kojima ste je koristili. Sačuvajte poruke, brojeve telefona i potvrde uplata. Prijevaru prijavite policiji, a računalni incident možete prijaviti Nacionalnom CERT-u na cert.hr.

Ako imate vlastitu internetsku stranicu ili web-trgovinu, provjerite i s pružateljem hostinga je li PHP ažuriran, te jesu li primijenjene najnovije sigurnosne zakrpe. Ažuriranje WordPressa samo po sebi nije isto što i ažuriranje PHP-a na poslužitelju.

Za kraj, još nešto što nema veze s tehnologijom, ali može biti jednako korisno. Nazovite roditelje ili nekoga iz obitelji tko se slabije snalazi na internetu. Pomozite im uključiti bankovne obavijesti, provjerite koriste li istu lozinku već deset godina i objasnite zašto sigurnosni kodovi nisu nešto što se šalje drugima, čak ni kada vas netko uvjerava da zove iz banke.

Ne možemo znati koliko dobro svaka internetska trgovina, banka ili aplikacija čuva naše podatke. Taj dio moramo prepustiti onima kojima smo ih povjerili. Ali ono što možemo je bolje zaštititi vlastite račune i malo pažljivije birati kome dajemo pristup svojim podacima. I ne bi bilo loše usvojiti još jednu naviku: kad nas netko požuruje da nešto kliknemo, potvrdimo ili platimo, uzmimo si vremena za provjeru. Ako je nešto zaista važno, bit će važno i pet minuta kasnije.

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi
vedran soric prodajni mindset vodoravna

Vaše „da“ ima cijenu. Čak i kada na računu piše nula

tommy preko 1 1

Tommy kreće u javnu ponudu dionica, planira prikupiti do 200 milijuna eura

euro umjesto dolara

Mirovinski fond A, B ili C? Razlike su velike, a većina građana ne bira sama

Pretraga

znn