U petak, 24. siječnja 2025., Hrvatska je svjedočila neuobičajenom prizoru: trgovine su bile znatno praznije nego inače. Razlog? Građanski bojkot usmjeren protiv rastućih cijena osnovnih namirnica. Inicijativa, koja je započela kao poruka na društvenim mrežama, pozivala je građane da taj dan izbjegavaju kupovinu kako bi poslali jasnu poruku trgovcima i vlastima.
Reakcije građana: Podijeljena mišljenja
Na zagrebačkim ulicama mišljenja su bila podijeljena. Jedna čitateljica odlučila je sudjelovati u bojkotu, ističući: “Mi smo Hrvati tako dosta uljuljani i uvijek mislimo da će netko drugi riješiti sve za nas. Dok mi ne pokažemo nezadovoljstvo, ništa se neće dogoditi.” S druge strane, drugi čitatelj je bio skeptičan: “Neću sudjelovati jer nema ništa od bojkota koji traje jedan dan. Treba trajati barem 10 dana, a nemoguće je kupiti cijeli asortiman za toliko dana. Ne vidim smisao u tome.”
Podaci o padu prometa: Što kaže Porezna uprava?
Kako prenosi Index, 24. siječnja do 11 sati u odnosu na petak ranije u trgovini na malo izdano je 40 posto manje računa, a njihov iznos je manji za čak 47 posto. Kada se uspoređuje dan bojkota do 11 sati u odnosu na petak prošle godine (19.01. 2024.), imamo 29 posto manje računa, a njihov iznos je za 30 posto manji.
Kupovina izvan granica: Trend koji raste
Prema istraživanju, čak 83 posto hrvatskih građana najradije kupuje u supermarketima. Međutim, zbog rastućih cijena, sve više Hrvata odlučuje se na kupovinu u susjednim zemljama. Prema podacima, svaki treći Hrvat kupuje izvan zemlje, a očekuje se da će ta brojka i porasti posebno nakon što su građani na društvenim mrežama počeli objavljivati šokantne fotografije uspoređujući cijene istih proizvoda u Njemačkoj ili Sloveniji s proizvodima u Hrvatskoj.
Hoće li se bojkot nastaviti?
Na stranici Halo, inspektore potvrđeno je kako će se bojkot nastaviti i danas 31.01. i to strože nego prije tjedan dana. Neki građani spremni su na dugotrajnije akcije: “Pridružit ću se bojkotu i voljan sam produžiti ovu i sve buduće inicijative ako se pokaže da stvarno ima rezultata.”
Što o inflaciji kažu stručnjaci?
Male ekonomije uvijek imaju veću stopu inflacije. Nama je bilo prezentirano da postoji nešto što se zove Nacionalni plan oporavka i otpornosti – ideja je bila da će postojati “leteće”, nevidljive taksije koje će kreirati otpornu ekonomiju. Sada vidimo da je taj program potpuno promašen, jer da imamo otpornu ekonomiju ne bismo imali ovoliku stopu inflacije.
Građani moraju razumjeti da su cijene proizvoda u Hrvatskoj u usporedbi s cijenama ostalih zemalja EU narasle za 4,6 posto. Ta ista brojka u Italiji je 1,7 posto. To znači da svi naši proizvodi i usluge koji konkuriraju u Italiji, gube konkurentnost i to se počelo događati nakon uvođenja eura kao službene valute. Zato se male zemlje, kada uđu u euro, a nemaju pripremljenu ekonomiju, nužno moraju ostati siromašne.
Postoje 3 mjere koje bi trebalo uvesti na nacionalnoj razini: HNB mora kroz adekvatnost kapitala utjecati na to koji sektori u makroekonomiji da se kreditiraju ili ne kreditiraju, fiskalna politika i ministarstvo gospodarstva trebaju uzeti fondove EU i poreznu strukturu i onemogućiti razvoj pojedinim sektorima, a drugim sektorima (proizvodnja hrane) kroz poticaje i poreznu strukturu pomoći da se dignu, a ono što je jednako važno – koordinacija između ključna 3 čovjeka koja se, po svemu sudeći, neće dogoditi – komentirao je ekonomski analitičar, Neven Vidaković.
Zaključak: Glas naroda ili prolazni trend?
Iako je teško predvidjeti hoće li bojkot imati dugoročan učinak, jasno je da su građani nezadovoljni trenutnom situacijom. Hoće li ovaj potez biti početak većih promjena ili samo prolazni trend, pokazat će vrijeme.
Foto: Pexels