Financijska imovina hrvatskih kućanstava nastavila je snažno rasti i tijekom 2025. godine te je dosegnula 118,8 milijardi eura, 9,2 posto više nego godinu prije. Istodobno su obveze rasle još brže, za 12,4 posto, na 31,4 milijarde eura, pa je neto financijska imovina povećana osam posto, na 87,4 milijarde eura.
Pokazuju to podaci Allianzova Izvješća o globalnom bogatstvu za 2026. godinu, prema kojem je Hrvatska s neto financijskom imovinom od 22.710 eura po stanovniku zauzela 30. mjesto među gotovo 60 analiziranih zemalja. U odnosu na prethodnu godinu napredovala je za jedno mjesto.
Brži rast zaduženosti ipak je povećao omjer obveza i financijske imovine s 25,7 na 26,4 posto. To zasad ne mijenja ukupnu sliku snažnog povećanja imovine hrvatskih kućanstava, ali pokazuje da dio rasta prati i veće oslanjanje na zaduživanje.
Nakon uračunavanja inflacije, financijska imovina u Hrvatskoj tijekom prošle godine realno je porasla 4,6 posto. Dugoročniji podaci još su povoljniji. Od 2019. realna vrijednost financijske imovine hrvatskih kućanstava povećana je 29,8 posto, što je treći najveći rast među članicama Europske unije u istočnoj Europi, iza Litve i Slovenije. Regionalni prosjek u istom razdoblju iznosio je 24,5 posto.
Struktura imovine pritom se mijenja sporije od njezine ukupne vrijednosti. Najveći rast u 2025. zabilježen je kod osiguranja i mirovinske štednje, gdje je vrijednost povećana 12 posto. Vrijednosni papiri porasli su 9,9 posto, dok su depoziti povećani 7,8 posto.
Vrijednosni papiri činili su 28,9 posto ukupne financijske imovine hrvatskih kućanstava. To je manje od prosjeka istočne Europe od 35,9 posto, a još izraženija razlika postoji u odnosu na svjetski prosjek od 46,9 posto.
S druge strane, osiguranje i mirovine čine 26,3 posto financijske imovine, što je najveći udio među zemljama EU-a u istočnoj Europi i nešto više od globalnog prosjeka od 24,8 posto. Na hrvatsku strukturu imovine snažno utječe i obvezna mirovinska štednja, dok je izravna izloženost kućanstava tržištima kapitala i dalje manja nego u razvijenijim tržištima.
Hrvatska kućanstva tijekom 2025. izdvojila su 7,9 milijardi eura nove štednje, 0,9 posto manje nego godinu prije, ali i dalje na drugoj najvišoj zabilježenoj razini. Gotovo polovica tog iznosa, odnosno 47,2 posto, otišla je u depozite. Na osiguranje i mirovine odnosilo se 27,8 posto, a na vrijednosne papire 23,7 posto.
Upravo je struktura imovine bila jedan od glavnih razloga velikih razlika u rastu bogatstva među regijama. Globalna financijska imovina kućanstava tijekom 2025. porasla je 8,6 posto i dosegnula rekordnih 268,4 bilijuna eura, ali najveći dio povećanja došao je od rasta vrijednosti postojeće imovine, a ne od nove štednje.
Procjenjuje se da je rast cijena imovine bio zaslužan za približno četiri od pet eura novostvorenog financijskog bogatstva. Vrijednost vrijednosnih papira globalno je porasla 12,4 posto, dok su depoziti povećani 5,7 posto, a osiguranje i mirovine pet posto.
Najveću korist od takvog kretanja imala su kućanstva koja već imaju velik dio imovine uložen na tržištima kapitala. U Sjevernoj Americi vrijednosni papiri čine 60,7 posto financijskog portfelja kućanstava, a ta je regija ostvarila više od polovice ukupnog prošlogodišnjeg povećanja globalne financijske imovine.
Inflacija, međutim, značajno mijenja dugoročnu sliku. Od 2019. globalna financijska imovina nominalno je porasla oko 50 posto, dok je njezin realni rast iznosio približno 23 posto. Razlike među regijama pritom su velike: realna financijska imovina u zapadnoj Europi u tom je razdoblju porasla samo 0,5 posto, u Sjevernoj Americi 21 posto, a u Kini 70 posto.
Za 2026. očekuje se nastavak rasta globalne financijske imovine, približno devet posto, premda su izgledi opterećeni sporijim gospodarskim rastom, inflacijom, geopolitičkim napetostima i visokim javnim dugovima.
Dodatni faktor postala je umjetna inteligencija, koja je posljednjih godina snažno utjecala na tržišna očekivanja i vrednovanja kompanija. S&P 500 od kraja 2022. porastao je oko 95 posto, pa bi eventualna veća korekcija posebno pogodila kućanstva s velikom izloženošću dionicama. U stresnom scenariju pada indeksa od 25 posto procjenjuje se da bi američka kućanstva izgubila oko 27 bilijuna dolara financijskog bogatstva.
Hrvatska u takvom okruženju ulazi s relativno snažnim rastom imovine i visokom razinom nove štednje, ali i portfeljem koji je još uvijek znatno konzervativniji od svjetskog prosjeka. Istodobno, rast obveza iznad 12 posto pokazuje da rekordne brojke o imovini treba promatrati zajedno s kretanjem zaduženosti kućanstava.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
