Hang Seng: što stoji iza najpoznatijeg hongkonškog indeksa
Hang Seng jedan je od najpoznatijih azijskih burzovnih indeksa i glavno mjerilo hongkonškog tržišta. Nakon snažnog rasta od 27,8% u 2025., indeks je početkom veljače 2026. dosegnuo gotovo 28.000 bodova, najvišu razinu od 2021., a do 25. rujna spustio se na 24.510,09 bodova.
Iako se Hang Seng uglavnom doživljava kao indeks hongkonškog tržišta, danas najveći dio njegovih sastavnica čine kompanije iz kontinentalne Kine. Od ukupno 95 kompanija, njih 72 dolaze iz Kine i zajedno čine 74% indeksa. Među njima su velike državne banke, internetske platforme te proizvođači automobila i čipova. Na kompanije sa sjedištem u Hong Kongu, poput HSBC-a, osiguravatelja AIA i burze HKEX, otpada preostalih 26%, prema rezultatima kvartalne revizije iz kolovoza 2026.
Za razliku od Nikkeija 225, koji je ponderiran cijenom dionice, Hang Seng je ponderiran tržišnom kapitalizacijom prilagođenom za slobodni promet (free float), uz gornju granicu udjela od 8% po kompaniji. Od svakih €100 uloženih u indeks oko €9 odnosi se na HSBC, €7,7 na Tencent, €7,1 na Alibabu, €5,5 na China Construction Bank i €4,8 na AIA-u. Deset najvećih kompanija čini 49% indeksa, a financijski sektor 34%.
U nastavku objašnjavamo kako je indeks nastao, prema kojim se kriterijima biraju kompanije, kakve je prinose ostvario u posljednjih deset godina i zašto ulagači iz Hrvatske u njega trenutačno ne mogu ulagati izravno, nego samo kroz srodne UCITS ETF-ove.
Hang Seng Index najstariji je i najpoznatiji indeks hongkonške burze. Sastavila ga je Hang Seng Bank, po kojoj je i dobio ime, a autor mu je Stanley Kwan, tadašnji voditelj istraživanja u banci. Indeks je javno objavljen 24. studenoga 1969., s vrijednostima retroaktivno izračunatima do 31. srpnja 1964., kada je postavljena bazna vrijednost od 100 bodova. Na početku je obuhvaćao 33 kompanije, a HSBC i CLP Holdings u njemu su neprekidno od 1964. Od 1984. indeks vodi Hang Seng Indexes Company, društvo u stopostotnom vlasništvu Hang Seng Banka, koji je dio grupe HSBC.
Povijest indeksa obilježile su ekstremne oscilacije. Od vrhunca od 1.774,96 bodova u ožujku 1973. do prosinca 1974. indeks je izgubio 91,5% vrijednosti. Na crni ponedjeljak 26. listopada 1987., nakon što je burza četiri dana bila zatvorena, u jednom je danu pao 33,3%. Tijekom azijske financijske krize u kolovozu 1998. spustio se na 6.660 bodova, nakon čega je vlada Hong Konga za obranu tečaja i tržišta kupila dionice za HK$118 mlrd, iz kojih je 1999. nastao Tracker Fund of Hong Kong, prvi ETF na indeks.
Razinu od 10.000 bodova indeks je prvi put prešao u prosincu 1993., 20.000 u prosincu 2006., a 30.000 u listopadu 2007., neposredno prije pada od 65% do listopada 2008. Rekordnu zaključnu vrijednost od 33.154,12 bodova postigao je 26. siječnja 2018. Uslijedile su tri uzastopne negativne godine, 2021., 2022. i 2023., tijekom kojih je indeks izgubio 37%, a 31. listopada 2022. zatvorio je na 14.687 bodova, najniže od 2009. Oporavak je počeo s kineskim paketom mjera u rujnu 2024.: u 2024. i 2025. indeks je porastao ukupno 50%, ali je i nakon toga ostao gotovo četvrtinu ispod rekorda iz 2018.
Ključna strukturna promjena dogodila se 2006., kada su u indeks prvi put uvrštene H-dionice, dionice kompanija iz kontinentalne Kine kojima se trguje u Hong Kongu. Prva je bila China Construction Bank. Otad se broj sastavnica postupno povećavao: 2012. na 50, a nakon reforme iz 2021., kojom je kao konačni cilj postavljeno 100 kompanija, na 95 od 7. rujna 2026. Uz osnovni, cjenovni indeks, Hang Seng Indexes objavljuje i verzije s reinvestiranim dividendama: bruto (HSI Total Return Index) i neto (HSI Net Total Return Index), u kojoj su dividende umanjene za porez po odbitku i koju kao referentni indeks koriste ETF-ovi.
Hang Seng Indexes bira kompanije iz skupa velikih i srednjih kompanija indeksa Hang Seng Composite, koji obuhvaća najveće dionice s glavnog segmenta hongkonške burze. Kandidati moraju biti listani najmanje tri mjeseca i zadovoljiti test likvidnosti, mjesečni promet od najmanje 0,1% dionica u slobodnom prometu, a pri odabiru se uz veličinu i promet gleda i financijska uspješnost, uključujući profitabilnost.
Ravnoteža se održava po sedam industrijskih skupina: financije; informacijska tehnologija; diskrecijska i osnovna potrošnja; nekretnine i građevinarstvo; telekomunikacije i komunalne usluge; zdravstvo; energija, materijali, industrija i konglomerati. U svakoj skupini indeks nastoji pokriti najmanje 50% tržišne kapitalizacije, a najmanje 20 sastavnica moraju biti hongkonške kompanije, definirane kao one koje više od polovice prihoda ostvaruju izvan kontinentalne Kine. Sastav se revidira kvartalno, na temelju podataka s kraja ožujka, lipnja, rujna i prosinca, a promjene stupaju na snagu u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu.
Udjeli se određuju prema tržišnoj kapitalizaciji prilagođenoj za slobodni promet, što znači da se u obzir uzima samo dio dionica koji je stvarno dostupan ulagačima, bez paketa u rukama države, osnivača i strateških vlasnika. To je posebno važno kod kineskih državnih banaka, u kojima je većina dionica u državnom vlasništvu. Udio pojedine kompanije ograničen je na 8% pri svakoj kvartalnoj rebalansi, a za strane kompanije sa sekundarnim listanjem na 4% pojedinačno i 10% ukupno.
Reforma iz 2021. odgovor je na promjenu strukture hongkonškog tržišta: kompanije iz kontinentalne Kine 2020. činile su 79% njegove kapitalizacije, a val listanja tehnoloških kompanija ostajao je izvan indeksa zbog zahtjeva o dvogodišnjoj povijesti listanja. Broj sastavnica tada je s 52 podignut prema cilju od 100, zahtjev o listanju skraćen je na tri mjeseca, a gornja granica udjela spuštena je s 10% na 8%. U kolovozu 2026. u indeks su uvršteni proizvođač čipova Hua Hong Grace Semiconductor i Weichai Power, čime je udio informacijske tehnologije podignut s 15,9% na 17,1%.
Rezultat je indeks u kojem dominiraju financije s 34%, slijede diskrecijska i osnovna potrošnja s 21%, u koju Hang Seng svrstava Alibabu, Meituan i JD.com, informacijska tehnologija sa 15%, energija, materijali i industrija s 10%, telekomunikacije i komunalne usluge sa 6%, zdravstvo sa 5% te nekretnine s 4%.
Tablica 1 – TOP 10 pozicija i sektorska struktura Hang Seng indeksa
Izvor: OptimTrader platforma
Od bazne vrijednosti 100 bodova u srpnju 1964. do 24.510,09 bodova 25. rujna 2026. Hang Seng je narastao 245 puta, što odgovara prosječnom godišnjem rastu od 9,3% kroz 62 godine, bez dividendi. Gotovo sav taj rast ostvaren je do 2007.: od vrhunca u listopadu 2007. (31.638 bodova) indeks je danas 23% niži, a od rekorda iz siječnja 2018. 26% niži.
Za dugoročnog ulagača u Hang Seng dividende su važnije nego kod većine indeksa. Prema analizi S&P Dow Jones Indicesa, od siječnja 2011. do studenoga 2024. cjenovni indeks donosio je u prosjeku −0,7% godišnje, a s reinvestiranim dividendama +3,0% godišnje. Od rujna 2004., otkad ga prati hongkonški Hang Seng Index ETF, neto ukupni prinos indeksa iznosio je 304%, odnosno 6,6% godišnje, dok je sam cjenovni indeks od kraja 2004. porastao 80%, odnosno 2,7% godišnje. Dividendni prinos indeksa krajem kolovoza 2026. iznosio je 2,93%, a P/E 14,2.
Ulagaču iz eurozone bitan je i tečaj, ali u ovom slučaju to nije tečaj hongkonškog dolara nego američkog: hongkonški dolar od 1983. vezan je uz američki, od 2005. u rasponu od 7,75 do 7,85, pa se prinos u eurima kreće s tečajem EUR/USD. U 2025. je euro prema hongkonškom dolaru ojačao 13%, s 8,07 na 9,15, i od neto ukupnog prinosa od 32,3% u hongkonškim dolarima ulagaču iz eurozone ostavio 16,7%. Tablica u nastavku donosi prinose po razdobljima do 31. kolovoza 2026., posljednjeg datuma za koji Hang Seng Indexes i iShares objavljuju usporedive podatke, preračunate u eure po referentnim tečajevima ECB-a.
Tablica 2 – Prinosi Hang Seng indeksa po razdobljima (do 31. 8. 2026.)
| Razdoblje | Cjenovni indeks (HKD) | Neto ukupni prinos (HKD) | Neto ukupni prinos u EUR |
| 2026. (od početka godine) | −0,2% | +1,9% | +2,5% |
| 1 godina | +2,0% | +5,1% | +5,1% |
| 3 godine (godišnje) | +11,6% | +15,7% | +13,2% |
| 5 godina (godišnje) | −0,2% | +3,2% | +3,5% |
| Od rujna 2004. (godišnje) | +2,7%* | +6,6% | +6,8% |
| Od 31. 7. 1964. (godišnje) | +9,3% | – | – |
Izvor: izračun – OptimTrader platforma
Godišnji prinosi pokazuju koliko je Hang Seng u zadnjem desetljeću zaostajao za ostatkom svijeta. U deset kalendarskih godina od 2016. do 2025. cjenovni indeks porastao je ukupno 17%, odnosno 1,6% godišnje, uz pet negativnih godina, od kojih tri uzastopne. Od vrhunca u siječnju 2018. do dna u listopadu 2022. izgubio je 56%, a u 2024. i 2025. vratio je 50%, ali ne i razinu iz 2018. U 2026. je s gotovo 28.000 bodova početkom veljače do 26. lipnja pao na 22.672 boda, oko 19% niže, nakon čega se do kraja kolovoza oporavio na 25.567 bodova.
Tablica 3 – Godišnji prinosi Hang Seng indeksa, 2016.–2026.
| Godina | Cjenovni indeks (HKD) | Neto ukupni prinos (HKD) | EUR/HKD, kraj godine | Neto ukupni prinos u EUR |
| 2016. | +0,4% | n. p. | 8,1751 | n. p. |
| 2017. | +36,0% | +41,0% | 9,3720 | +23,0% |
| 2018. | −13,6% | −10,7% | 8,9675 | −6,7% |
| 2019. | +9,1% | +12,9% | 8,7473 | +15,7% |
| 2020. | −3,4% | −0,5% | 9,5142 | −8,5% |
| 2021. | −14,1% | −11,9% | 8,8333 | −5,2% |
| 2022. | −15,5% | −12,7% | 8,3163 | −7,3% |
| 2023. | −13,8% | −10,6% | 8,6314 | −13,9% |
| 2024. | +17,7% | +22,7% | 8,0686 | +31,3% |
| 2025. | +27,8% | +32,3% | 9,1464 | +16,7% |
| 2026. (do 31. 8.) | −0,2% | +1,9% | 9,0888 | +2,5% |
| Kumulativno 2017.–2025. | +16,5% | +57,8% | +41,1% | |
| Godišnje (CAGR) 2017.–2025. | +1,7% | +5,2% | +3,9% |
Izvor: izračun – OptimTrader platforma
Razlika između cjenovnog i neto ukupnog prinosa u devet godina iznosi više od 40 postotnih bodova, 16,5% naspram 57,8%, jer je indeks u tom razdoblju nosio dividendni prinos od 3 do 4% godišnje. Tečaj je u istom razdoblju oduzeo oko 11 postotnih bodova, ali je iz godine u godinu dodavao ili oduzimao znatno više: 2024. je prinosu u eurima dodao 8,6 bodova, a 2025. oduzeo 15,6.
Godina 2026. za Hang Seng je godina zaostajanja. Dok je Nikkei 225 sredinom rujna bio 29% iznad razine s kraja 2025., Hang Seng je bio 4% ispod nje, a Hang Seng TECH, indeks 30 najvećih tehnoloških kompanija listanih u Hong Kongu, do kraja kolovoza izgubio je 16%. Nakon početnog rasta na valu kineskih mjera za poticanje potrošnje i optimizma oko Alibabina AI poslovanja, tržište su u lipnju pogodili rasprodaja tehnoloških dionica i zaoštravanje retorike Feda, a u rujnu rast prinosa na desetogodišnje američke obveznice na 5,2%, najviše od 2007., i cijena nafte iznad $100 nakon napada na saudijska postrojenja. Uz P/E od 14 i dividendni prinos od gotovo 3%, Hang Seng se trguje uz znatno niže vrednovanje od Nikkeija (P/E 17) i američkih indeksa.
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država EU Hang Seng trenutačno ne mogu kupiti kroz UCITS ETF, jer takav fond na europskim burzama više ne postoji. Posljednji, Lyxor Hong Kong (HSI) UCITS ETF, Amundi je 11. srpnja 2023. pripojio fondu koji prati indeks MSCI China ESG Leaders, a manji Lyxor HSI UCITS ETF, naslijeđen od ComStagea, također je ugašen. Fondovi koji prate indeks postoje na hongkonškoj burzi, Tracker Fund of Hong Kong (oznaka 2800), Hang Seng Index ETF (2833) i iShares Core Hang Seng Index ETF (3115) s naknadom od svega 0,09%, ali nisu UCITS fondovi i europski brokeri ih malim ulagateljima u pravilu ne nude, jer nemaju dokument s ključnim informacijama propisan uredbom PRIIPs.
Najbliže zamjene su UCITS ETF-ovi na kineske dionice listane u Hong Kongu, koje čine tri četvrtine Hang Senga, te na indeks Hang Seng TECH. Prema veličini fonda u eurima, najveći su:
iShares MSCI China UCITS ETF USD (Acc), s ISIN-om IE00BJ5JPG56, najveći je europski ETF na kineske dionice s približno €2,26 mlrd imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks MSCI China prati fizičkom replikacijom i drži 577 dionica, uključujući hongkonške H-dionice, kineske A-dionice i američke ADR-ove. Preklapanje s Hang Sengom veliko je kod najvećih pozicija, Tencent čini 14,5%, a Alibaba 9,3% fonda, ali fond ne sadrži hongkonške kompanije poput HSBC-a, AIA-e i HKEX-a. Fond je domiciliran u Irskoj, pokrenut je u lipnju 2019., a godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,28%.
Tickeri: Xetra: ICGA (EUR), gettex: ICGA (EUR), Euronext Amsterdam: ICHN (USD), SIX: ICHN (USD).
HSBC Hang Seng TECH UCITS ETF, s ISIN-om IE00BMWXKN31, jedini je europski ETF na neki od indeksa iz obitelji Hang Seng, s približno €1,01 mlrd imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji fizičkom replikacijom prati Hang Seng TECH, indeks 30 najvećih tehnoloških kompanija listanih u Hong Kongu, s gornjom granicom udjela od 8%: NetEase, Tencent, Xiaomi, Meituan, BYD, Alibaba i SMIC svaki čine oko 8% indeksa. Fond je pokrenut u prosincu 2020. i domiciliran je u Irskoj, a godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,50%. Za razliku od Hang Senga, u njemu nema banaka ni osiguravatelja, pa je znatno volatilniji: u 2026. je do sredine rujna u eurima izgubio 18,6%. Hang Seng Indexes je u kolovozu 2026. predložio proširenje indeksa s 30 na 50 kompanija od prosinca 2026.
Tickeri: Xetra: H4ZX (EUR), Euronext Paris: HSTE (EUR), Borsa Italiana: HSTE (EUR), London: HSTE (USD) i HSTC (GBP), SIX: HSTE (USD).
iShares China Large Cap UCITS ETF, s ISIN-om IE00B02KXK85, prati FTSE China 50, indeks 50 najvećih kineskih kompanija listanih u Hong Kongu, i po sastavu je najbliži kineskom dijelu Hang Senga: China Construction Bank, Tencent, Alibaba, ICBC, Xiaomi i Meituan zajedno čine 43% fonda. Riječ je o distribuirajućem ETF-u s približno €717 mil imovine koji indeks prati fizičkom replikacijom, a dividende isplaćuje kvartalno. Fond je pokrenut u listopadu 2004. i domiciliran je u Irskoj, a godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,74%, najviše u ovoj skupini.
Tickeri: Xetra: IQQC (EUR), London: FXC (GBP) i IDFX (USD), Borsa Italiana: FXC (EUR), Euronext Amsterdam: FXC (EUR), SIX: FXC (USD).
Jeftinija široka alternativa je Franklin FTSE China UCITS ETF (IE00BHZRR147), s €1,49 mlrd imovine i TER-om od 0,19%, koji prati indeks FTSE China 30/18 Capped, sličan MSCI Chini, a MSCI China prate još i Xtrackers i HSBC.
Tablica 4 – UCITS ETF-ovi kao zamjena za Hang Seng: troškovi i prinosi u EUR
| ETF | ISIN | Indeks | Imovina | TER | Dividende | 2026. YTD | 3 g. | 5 g. |
| iShares MSCI China UCITS ETF (Acc) | IE00BJ5JPG56 | MSCI China | €2,26 mlrd | 0,28% | reinvestira | −8,8% | +21,6% | −7,5% |
| Franklin FTSE China UCITS ETF | IE00BHZRR147 | FTSE China 30/18 Capped | €1,49 mlrd | 0,19% | reinvestira | −8,9% | +22,0% | −8,0% |
| HSBC Hang Seng TECH UCITS ETF | IE00BMWXKN31 | Hang Seng TECH | €1,01 mlrd | 0,50% | reinvestira | −18,6% | +3,5% | −28,0% |
| Xtrackers MSCI China UCITS ETF 1C | LU0514695690 | MSCI China | €960 mil | 0,65% | reinvestira | −9,1% | +20,4% | −9,3% |
| HSBC MSCI China UCITS ETF | IE00B44T3H88 | MSCI China | €847 mil | 0,28% | isplaćuje | −8,0% | +22,7% | −8,2% |
| iShares China Large Cap UCITS ETF | IE00B02KXK85 | FTSE China 50 | €717 mil | 0,74% | isplaćuje | −7,3% | +26,9% | +3,2% |
Izvor: izračun – OptimTrader platforma
Nijedan od tih fondova ne replicira Hang Seng. MSCI China i FTSE China ne sadrže hongkonške kompanije, koje čine četvrtinu indeksa, a Hang Seng TECH ne sadrži banke i osiguravatelje, koji čine njegovu trećinu. Kombinacija ETF-a na FTSE China 50 ili MSCI China s globalnim ili azijskim ETF-om koji uključuje Hong Kong najbliže je što ulagač iz EU-a trenutačno može doći do izloženosti kakvu daje Hang Seng.
Hang Seng pasivnom ulagaču ne može biti dovoljan sam po sebi, iz dva razloga. Prvi je praktičan: u Europi ga trenutačno ne prati nijedan UCITS ETF. Drugi je strukturni: riječ je o indeksu jednog tržišta na kojem tri četvrtine težine nose kompanije iz kontinentalne Kine, pa ulagač zapravo kupuje kinesko gospodarstvo kroz hongkonški prozor, uz koncentraciju u bankama i internetskim platformama.
Ono što indeks daje jest pristup najvećim kineskim kompanijama u pravnom i regulatornom okviru Hong Konga, s trgovanjem u valuti vezanoj uz dolar i bez ograničenja koja vrijede za kineske A-dionice. Tencent, Alibaba, Xiaomi, Meituan i BYD vodeće su svjetske kompanije u svojim industrijama, a kineske državne banke i naftne kompanije nose visoke dividende. Uz P/E od 14 i dividendni prinos od 2,9%, indeks je među najjeftinijima na svijetu i to je već godinama glavni argument za ulaganje u njega.
Isti argument vrijedi već desetljeće, a indeks je u tom razdoblju u eurima donosio manje od 1% godišnje bez dividendi. Kineske regulatorne intervencije protiv tehnoloških kompanija 2021., kriza nekretnina, slaba domaća potrošnja i napetosti sa SAD-om razlozi su zbog kojih nisko vrednovanje nije postalo prinos. Tri uzastopne negativne godine i pad od 56% od vrha do dna pokazuju kakve oscilacije ulagač u ovaj indeks mora prihvatiti.
Je li Hang Seng dovoljan, ovisi o tome kakvu izloženost ulagač želi. Ako želi kineske dionice, praktičniji je izbor široki ETF na MSCI China ili FTSE China, koji uz hongkonška listanja pokrivaju A-dionice i ADR-ove. Ako želi kinesku tehnologiju, postoji ETF na Hang Seng TECH, a hongkonške kompanije dobiva samo kroz azijske ili globalne indekse. Ulagač koji drži ETF na MSCI World ima Hong Kong, ali ne i Kinu, jer je MSCI svrstava među tržišta u razvoju: u indeksu MSCI ACWI Kina čini manje od 3%, a u MSCI Emerging Markets 21%, manje od Tajvana i Južne Koreje.
Za ulagača iz Hrvatske važan je i tečaj, iako hongkonški dolar sam po sebi ne oscilira: vezan je uz američki dolar, pa prinos u eurima ovisi o tečaju EUR/USD, jednako kao kod američkih dionica. U 2024. je slabljenje eura prinosu dodalo 8,6 postotnih bodova, a u 2025. njegovo jačanje oduzelo 15,6. U devet godina od 2017. do 2025. neto ukupni prinos indeksa iznosio je 5,2% godišnje u hongkonškim dolarima i 3,9% u eurima.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, klasifikacija tržišta, ponderi, prinosi, veličina fondova, troškovi, swap naknade, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
