Kad bi trebali napisati memoare o 2025., glavni naslov bi mogao glasiti: „Kada su svjetske burze plesale po rubu, a Hrvati bojkotirali trgovine petkom kao da je to nova nacionalna sport-disciplinа“. Nije baš nacionalni sport, ali godina je bila puna zanimljivih preokreta, pritisaka i financijskih šokova koje vrijedi sagledati.
Jedna od prvih velikih vijesti u 2025. bila je neočekivani obrat iz Bijele kuće. Donald Trump objavio je da uvodi recipročne carine na uvoz iz stotina zemalja, ali samo je na Kinu išao punom snagom. Dok je drugima „darovao“ pauzu od 10 %, Kini je digao carinu na 125 %.
Naravno, Peking je odgovorio velikim protumjerama: carine su poletjele na američku robu, čak i do 84 %. Rezultat? Među investitorima zavladala je panika, burze su se zatresle, a pregovori su ponovno postali glavna tema svjetske ekonomije.
Da stvar bude zanimljivija, Trump je objavio da pauzira nove carine na 90 dana, ali samo za ostale zemlje, ne za Kinu. Taj „potez mira“ doveo je do nesigurnosti: je li to diplomatski manever ili samo predah prije novog vala carinskih udara?
U isto vrijeme, EU nije mirovala. Europska je komisija signalizirala spremnost na protumjere, a prijetnja carinama od 50 % prema američkom uvozu nekoliko je puta prijetila destabilizacijom odnosa između SAD-a i Europe.
Dok su se svjetski mediji bavili carinskim ratovima, kod nas je jedan od glavnih financijskih tereta bila inflacija. Potrošačke cijene u Hrvatskoj u 2025. su ponovno zabilježile porast, a prosječna godišnja stopa inflacije bila je značajna.
To nije samo broj – osjeća se u džepu. Potrošači su odjednom morali razmišljati dvaput prije nego što pune košaricu, dok su trgovci i tvrtke balansirali između povećanih troškova i slabije kupovne moći.
Možda najznačajniji „ekonomski prosvjed“ godine u Hrvatskoj bio je bojkot trgovina petkom. Pokrenula ga je platforma „Halo, inspektore“, nezadovoljna stalnim rastom cijena osnovnih proizvoda. U petak, 24. siječnja 2025., broj računa u trgovinama dramatično je pao – prema podacima Porezne uprave, iznos računa bio je čak upola manji nego u usporedivom petku.
Slike praznih trgovina obišle su društvene mreže, a dan nakon bojkota, mnogi su krenuli kupovati – ali ne u Hrvatskoj. Autobusi i automobili punili su se putovanjem preko granice: Slovenci i Talijani su zasuli svoje police, a kartica nije bila bitna kad je vani “vladao raj“.
No, ovaj bunt potrošača nije trajao vječno. Analize pokazuju da je bojkot imao privremen učinak, a promet u maloprodaji se relativno brzo vratio, ponegdje čak i uz porast.
Foto: Unsplash
Usprkos inflacijskim pritiscima i globalnim neizvjesnostima, Hrvatska je doživjela izuzetno jak turistički val u 2025. Prema izvješćima, broj dolazaka turista bio je rekordan, a potrošnja turista značajno je porasla. To je vjetar u leđa državnim prihodima – turizam je ponovno pokazao da može biti „spasitelj“ u nepredvidivim vremenima.
Takav rast turističkih prihoda bio je ključan i za BDP, ali i za likvidnost u sektorima koji su osjetljivi na globalne šokove. S turističkim novcem dolazi i prilika da se kompenzira dio pritisaka od drugih dijelova ekonomije.
Kako sezona u turizmu cvjeta i troškovi života rastu, najave povećanja minimalne plaće u 2026. postale su dio javne rasprave. Iako konkretni zakonski prijedlozi još nisu svi definirani, ekonomski analitičari upozoravaju: veći minimalac je dvosjekli mač. S jedne strane, pomoći će radnicima da prate rast troškova, no s druge može povećati trošak rada za poslodavce i stvoriti dodatni pritisak na inflaciju.
Taj balans između zaštite radnika i održivosti poslovanja bit će jedna od ključnih tema iduće godine.
2025. nije bila mirna godina. Bila je to godina koju ćemo pamtiti – i lokalno i globalno i godina koja je još jednom potvrdila da svijet financija nije samo rezerviran za stručnjake.
A što čini razliku? Rezilijentnost, onaj nevidljivi motivator koji tjera tvrtke, vlade i pojedince da ne odustanu, nego da se pripreme na sve to tek dolazi. Ove godine možemo izvući važnu poruku; ne možemo ignorirati financijski puls svijeta, jer on ponekad kuca prebrzo.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
