3ZGH2102,50-1,44%7BET31,45+0,64%7CRO40,80+0,49%7POL11,25-0,44%7SLO67,35-0,07%ADPL25,10-1,57%ADRS164,000,00%ADRS2106,50+0,47%ARNT39,40+2,07%ATGR50,00-0,99%AUHR260,000,00%BSQR29,400,00%CKML10,600,00%DDJH44,20+0,45%DLKV17,00+0,59%ERNT207,000,00%H273N99,600,00%HIMR120,00-5,51%HPB330,000,00%HT40,30+1,00%IG66,40+0,61%IGH10,20-5,56%ILRA25,00+6,84%INGR2,200,00%JDGT214,000,00%JDPL13,70+1,48%JDRN1,41-9,03%KODT4.450,00+0,23%KODT24.230,000,00%KOEI1.038,00+2,37%KOTR21.800,000,00%KRAS121,00-3,20%LKPC180,00-5,26%LKRI17,70-2,21%PLAG350,00+0,57%PODR156,00+1,63%RIVP8,60+0,23%SPAN50,800,00%T647N99,20+0,10%THNK17,30+1,76%TKPR390,000,00%TOK16,80+0,60%ZABA22,500,00%ZITO17,80+0,56%ADRPR3.778,39+0,15%C10TR3.402,86+0,93%CBS98,020,00%CBSTR186,92+0,01%CBX4.447,52+0,49%CBX102.878,59+0,94%CBXIN3.836,60+0,25%CBXKO1.494,08+0,40%CBXNU819,05+0,40%CBXPL2.875,10+0,27%CBXPR2.286,39+0,74%CBXTP1.686,95-0,24%CBXTR3.635,70+0,49%CBXTU6.000,08+0,58%3ZGH2102,50-1,44%7BET31,45+0,64%7CRO40,80+0,49%7POL11,25-0,44%7SLO67,35-0,07%ADPL25,10-1,57%ADRS164,000,00%ADRS2106,50+0,47%ARNT39,40+2,07%ATGR50,00-0,99%AUHR260,000,00%BSQR29,400,00%CKML10,600,00%DDJH44,20+0,45%DLKV17,00+0,59%ERNT207,000,00%H273N99,600,00%HIMR120,00-5,51%HPB330,000,00%HT40,30+1,00%IG66,40+0,61%IGH10,20-5,56%ILRA25,00+6,84%INGR2,200,00%JDGT214,000,00%JDPL13,70+1,48%JDRN1,41-9,03%KODT4.450,00+0,23%KODT24.230,000,00%KOEI1.038,00+2,37%KOTR21.800,000,00%KRAS121,00-3,20%LKPC180,00-5,26%LKRI17,70-2,21%PLAG350,00+0,57%PODR156,00+1,63%RIVP8,60+0,23%SPAN50,800,00%T647N99,20+0,10%THNK17,30+1,76%TKPR390,000,00%TOK16,80+0,60%ZABA22,500,00%ZITO17,80+0,56%ADRPR3.778,39+0,15%C10TR3.402,86+0,93%CBS98,020,00%CBSTR186,92+0,01%CBX4.447,52+0,49%CBX102.878,59+0,94%CBXIN3.836,60+0,25%CBXKO1.494,08+0,40%CBXNU819,05+0,40%CBXPL2.875,10+0,27%CBXPR2.286,39+0,74%CBXTP1.686,95-0,24%CBXTR3.635,70+0,49%CBXTU6.000,08+0,58%

Zdrav odnos
s novcem

Gdje se u Hrvatskoj najviše zarađuje? Jedna djelatnost otišla je iznad 2.000 eura neto

stock birken xiw1cchsvfe unsplash

Gdje se u Hrvatskoj najviše zarađuje? Jedna djelatnost otišla je iznad 2.000 eura neto

Prosječna mjesečna neto plaća kod hrvatskih poduzetnika u 2025. godini iznosila je 1.307 eura, što je 10,5 posto više nego godinu ranije, pokazala je analiza Financijske agencije.

Iza tog prosjeka, međutim, kriju se velike razlike među djelatnostima. Dok su zaposleni u nekim sektorima primali plaće znatno iznad državnog prosjeka, u drugima su prosječna primanja ostala osjetno niža.

Prema podacima Fine, analiza je obuhvatila 166.052 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija, te 1.078.579 zaposlenih prema satima rada.

Telekomunikacije na vrhu ljestvice

Najveća prosječna mjesečna neto plaća u 2025. godini obračunata je zaposlenima u djelatnosti telekomunikacija. Iznosila je 2.023 eura, što je 54,8 posto više od prosječne mjesečne neto plaće kod svih poduzetnika u Hrvatskoj.

U odnosu na 2024. godinu, prosječna plaća u telekomunikacijama porasla je 7,2 posto. U toj je djelatnosti lani bilo zaposleno 47.942 radnika kod 8.399 poduzetnika.

Na drugom mjestu po visini prosječne plaće bila je javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje, s prosječnom neto plaćom od 1.905 eura. To je 45,7 posto više od prosjeka Hrvatske i 17,3 posto više nego godinu ranije.

I energetika i financije iznad prosjeka

Zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji imali su prosječnu neto plaću od 1.704 eura. To je 30,4 posto više od ukupnog prosjeka kod poduzetnika.

Iznad prosjeka bile su i financijske djelatnosti te djelatnosti osiguranja, gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 1.659 eura, odnosno 26,9 posto više od prosjeka.

Ti podaci još jednom pokazuju koliko se visina plaće razlikuje ovisno o sektoru u kojem osoba radi. Djelatnosti povezane s tehnologijom, infrastrukturom, energijom i financijama i dalje su među onima u kojima se ostvaruju najviša prosječna primanja.

Tri velike djelatnosti zapošljavaju više od polovice radnika

Posebno je zanimljivo da tri djelatnosti, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo, zajedno zapošljavaju više od polovice svih zaposlenih kod poduzetnika. Prema podacima Fine, na njih se odnosilo 52,6 posto ukupnog broja zaposlenih.

U prerađivačkoj industriji lani je radilo 235.749 zaposlenih, a prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.349 eura. To je rast od 11,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U trgovini na veliko i malo bilo je zaposleno 197.253 radnika, uz prosječnu neto plaću od 1.320 eura. Plaće su u toj djelatnosti porasle 10,8 posto u odnosu na 2024. godinu.

Građevinarstvo je zapošljavalo 133.835 radnika, a prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.109 eura. Iako je i u građevini zabilježen rast plaća, i to od 8,7 posto, prosječna primanja u toj djelatnosti ostala su ispod ukupnog prosjeka poduzetnika u Hrvatskoj.

Najniže prosječne plaće u obrazovanju

Najniže prosječne neto plaće u 2025. godini zabilježene su u obrazovanju. U toj je djelatnosti 8.629 radnika kod 1.811 poslodavaca radilo za prosječnu mjesečnu neto plaću od 1.041 eura.

Ipak, i u obrazovanju je zabilježen snažan rast u odnosu na godinu ranije. Prosječna neto plaća porasla je 16,4 posto, što pokazuje da su i djelatnosti s nižim primanjima lani bilježile pomake.

Slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, u kojima je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 1.055 eura. To je deset posto više nego godinu prije. U toj je kategoriji radilo 52.612 zaposlenih kod 8.956 poslodavaca.

Plaće rastu, ali razlike među sektorima ostaju velike

Podaci Fine pokazuju da su plaće u 2025. rasle u gotovo svim promatranim djelatnostima. Prosječna neto plaća kod poduzetnika povećana je za 10,5 posto, s 1.182 eura u 2024. na 1.307 eura u 2025. godini.

No istovremeno je jasno da sektor u kojem osoba radi i dalje snažno određuje visinu primanja. Razlika između telekomunikacija, gdje je prosjek iznosio 2.023 eura, i obrazovanja, gdje je prosjek bio 1.041 euro, iznosila je gotovo 1.000 eura mjesečno.

Drugim riječima, plaće rastu, ali pitanje nije samo koliko raste prosjek. Za osobne financije svakog zaposlenika jednako je važno i gdje se taj rast događa, u kojim djelatnostima je najizraženiji i koliko se brzo smanjuje razlika između onih s najvišim i najnižim primanjima.

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi
investiranje graf wall street invest

Ulagači oprezni na Wall Streetu, energija i defenzivni sektori pružili podršku

marinkovrbic naslovnica vodoravno

Nasljedstvo nije uvijek dobitak: što ako uz imovinu dolaze i dugovi?

charlesdeluvio zgn2cg9qbvu unsplash

Prvi odlazak na fakultet znači i prve ozbiljne odluke o novcu

Pretraga

znn