Britanski FTSE 100 pod povećalom: Sastav, prinosi, rizici i najbolji UCITS ETF-ovi
FTSE 100 jedan je od najpoznatijih europskih dioničkih indeksa i glavni pokazatelj kretanja najvećih kompanija na britanskom tržištu kapitala.
Indeks obuhvaća 100 najvećih blue-chip kompanija koje kotiraju na Londonskoj burzi i ispunjavaju uvjete FTSE Russella. Kratica FTSE izvorno označava Financial Times Stock Exchange, dok se indeks često naziva i Footsie.
Pokrenut je 3. siječnja 1984. godine kao zajednički projekt Financial Timesa i Londonske burze. Početna vrijednost određena je na 1.000 bodova prema stanju na dan 30. prosinca 1983. godine.
FTSE 250 prati srednje velike kompanije koje nisu dio FTSE-a 100, dok FTSE All-Share uključuje FTSE 100, FTSE 250 i FTSE Small Cap te pokriva približno 98% do 99% tržišne kapitalizacije britanskog tržišta.
Za ulazak u FTSE 100 kompanija mora imati britansku nacionalnost prema pravilima FTSE Russella, biti uvrštena u odgovarajuću kategoriju na Londonskoj burzi te zadovoljiti kriterije likvidnosti, udjela slobodno raspoloživih dionica i glasačkih prava.
Kompanija pritom ne mora biti pravno osnovana u Ujedinjenom Kraljevstvu. FTSE 100 ne prati kompanije koje posluju isključivo u toj zemlji, već najveće kompanije britanskog tržišta dionica koje ispunjavaju pravila indeksa.
Pri redovnoj reviziji kompanije se rangiraju prema ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji, prije prilagodbe za slobodno raspoložive dionice. Nova kompanija u pravilu ulazi u indeks ako se nalazi na 90. mjestu ili iznad njega, dok postojeća sastavnica ispada ako padne na 111. mjesto ili niže. Time se izbjegavaju česte promjene sastava zbog manjih pomaka u tržišnoj kapitalizaciji.
Revizija se provodi četiri puta godišnje, u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu. Do promjena može doći i između redovnih revizija, primjerice zbog spajanja, preuzimanja, povlačenja dionice s burze ili ubrzanog uključivanja velike kompanije nakon izlaska na burzu.
Udjeli sastavnica određuju se prema tržišnoj kapitalizaciji prilagođenoj za slobodno raspoložive dionice. Pritom se ne računaju dionice u dugoročnom vlasništvu države, osnivača, uprave ili drugih velikih dioničara. Zbog toga veći udio imaju kompanije s većom tržišnom kapitalizacijom i većim brojem dionica dostupnih ulagačima.
Kao što je vidljivo na slici, deset najvećih pozicija čini 48,97% portfelja. Od svakih €100 uloženih u ETF, približno €48,97 odnosi se na deset najvećih pozicija, a preostalih €51,03 na ostalih 90 sastavnica.
Tablica 1 – TOP 10 pozicija i sektorska struktura FTSE 100 indeksa
Izvor: OptimTrader platforma
Najveće pojedinačne pozicije bile su HSBC s udjelom od 10,41%, Shell sa 7,31% i AstraZeneca sa 7,29%. Promjene cijena njihovih dionica mogu znatno utjecati na kretanje cijelog indeksa.
Financijski sektor čini 28,60% portfelja, sektor osnovnih potrošačkih proizvoda 13,91%, industrija 13,59%, zdravstvo 12,04%, a energetika 10,84%. Tih pet sektora zajedno čini 78,98% portfelja.
U usporedbi sa S&P-om 500 i MSCI Worldom, FTSE 100 ima znatno manji udio informacijske tehnologije, a veću izloženost bankama, energetskim i rudarskim kompanijama, zdravstvu te proizvođačima osnovnih potrošačkih proizvoda.
Iako su sastavnice uvrštene na Londonskoj burzi, velik dio prihoda ostvaruju izvan Ujedinjenog Kraljevstva. Među njima su HSBC, Shell, AstraZeneca, Unilever, BP i Rio Tinto. Zbog toga FTSE 100 ne odražava samo stanje britanskog gospodarstva, već na njegovo kretanje znatno utječu i cijene sirovina te promjene vrijednosti funte, dolara i drugih valuta.
Povijesna serija cjenovnih prinosa FTSE-a 100 obuhvaća razdoblje od pokretanja indeksa 1984. do kraja 2025. godine. Budući da je riječ o cjenovnim prinosima, dividende nisu uključene.
FTSE 100 ostvario je pozitivan cjenovni prinos u 31 od ukupno 42 promatrane godine. Prosječan pojedinačni godišnji cjenovni prinos iznosio je 6,62%, ali riječ je o aritmetičkom prosjeku, a ne stopi po kojoj je vrijednost ulaganja rasla svake godine.
Najveći godišnji rast zabilježen je 1989. godine, kada je indeks porastao 35,11%. Najveći pad ostvaren je 2008. godine i iznosio je 31,33%.
Višegodišnji pad zabilježen je nakon pucanja dot-com balona. Indeks je izgubio 10,21% u 2000., 16,15% u 2001. i dodatnih 24,48% u 2002. godini.
Budući da kompanije iz FTSE-a 100 isplaćuju relativno visoke dividende, ukupni prinos može biti znatno veći od samog rasta indeksa. Kada se uključe dividende, prinos je iznosio 4,7% u 2022., 7,9% u 2023., 9,6% u 2024. i 25,8% u 2025. godini.
Tijekom deset godina zaključno s 31. srpnja 2026. kumulativni neto ukupni prinos u britanskim funtama iznosio je 134,94%, što odgovara složenoj godišnjoj stopi prinosa od 8,92%. Prema tome bi £100 uloženih deset godina ranije, uz reinvestiranje dividendi, naraslo na približno £234,94.
Od početka 2026. do 31. srpnja cjenovni indeks porastao je približno 9,43% i dosegnuo 10.868,05 bodova. Kada se uključe reinvestirane dividende, neto ukupni prinos u britanskim funtama iznosio je 11,47%.
U istom je razdoblju prinos najvećeg FTSE 100 ETF-a izračunat u eurima iznosio 13,36%. Razlika pokazuje da rezultat europskog ulagača ovisi i o promjeni tečaja između eura i britanske funte. Kupnja ETF-a na burzi u eurima sama po sebi ne uklanja valutnu izloženost.
Povijesni prinosi ne jamče buduće rezultate, a rezultat pojedinog ETF-a može se razlikovati od indeksa zbog troškova, poreza, načina replikacije i odstupanja u praćenju.
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država Europske unije mogu ulagati u FTSE 100 putem UCITS ETF-ova dostupnih na europskim burzama.
Prema veličini fonda u eurima, najveći su:
iShares Core FTSE 100 UCITS ETF GBP (Dist)
Vanguard FTSE 100 UCITS ETF (GBP) Distributing
iShares Core FTSE 100 UCITS ETF GBP (Acc)
iShares Core FTSE 100 UCITS ETF GBP (Dist), s ISIN-om IE0005042456, najveći je među njima, s približno €19,25 mlrd imovine. Riječ je o distribuirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom potpunom replikacijom, a dividende isplaćuje tromjesečno. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,07%.
Tickeri: Xetra: IUSZ (€), Euronext Amsterdam: ISFA (€), Borsa Italiana: ISF (€), London Stock Exchange: ISF (GBX), ISFU ($), SIX Swiss Exchange: ISF (CHF).
Vanguard FTSE 100 UCITS ETF (GBP) Distributing, s ISIN-om IE00B810Q511, upravlja imovinom od približno €5,49 mlrd. Riječ je o distribuirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom, a dividende isplaćuje tromjesečno. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,09%.
Tickeri: Xetra: VUKE (€), Borsa Italiana: VUKE (€), London Stock Exchange: VUKE (£), SIX Swiss Exchange: VUKE (CHF).
iShares Core FTSE 100 UCITS ETF GBP (Acc), s ISIN-om IE00B53HP851, upravlja imovinom od približno €3,78 mlrd. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom potpunom replikacijom. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,07%.
Tickeri: Xetra: SXRW (€), London Stock Exchange: CUKX (GBX), SIX Swiss Exchange: CSUKX (GBP).
Na europskom je tržištu dostupno deset ETF-ova koji prate FTSE 100, s godišnjim troškovima koji se trenutačno kreću između približno 0,07% i 0,20%.
Budući da se veličina fonda, troškovi, način replikacije, swap naknade i burzovna uvrštenja mogu mijenjati, ostale i najnovije informacije najbolje je provjeriti u Factsheetu pojedinog ETF-a, dostupnom na službenoj stranici izdavatelja.
FTSE 100 može odgovarati ulagaču koji želi jednostavnu i troškovno učinkovitu izloženost najvećim kompanijama britanskog tržišta. Ulaganjem u jedan ETF dobiva izloženost prema 100 kompanija iz financijskog, industrijskog, zdravstvenog, energetskog, potrošačkog i drugih sektora.
Ipak, FTSE 100 ne obuhvaća cijelo britansko tržište niti može zamijeniti široko diverzificirani globalni indeks. U njemu nema srednjih i malih kompanija, a na deset najvećih pozicija otpada 48,97% portfelja. Na rezultat indeksa u velikoj mjeri utječu financijski sektor, energetika, zdravstvo i proizvođači osnovnih potrošačkih proizvoda.
Najveće sastavnice velik dio prihoda ostvaruju u inozemstvu, pa FTSE 100 pruža određenu međunarodnu izloženost. To ipak nije isto što i izravno ulaganje u kompanije iz SAD-a, Japana, europodručja, tržišta u razvoju i drugih regija.
Za širu izloženost britanskom tržištu ulagač može odabrati FTSE All-Share, koji uz FTSE 100 uključuje i kompanije srednje i manje tržišne kapitalizacije.
Ako ulagač već ima ETF koji prati MSCI World, MSCI ACWI, MSCI Europe ili STOXX Europe 600, mnoge najveće sastavnice FTSE-a 100 već se nalaze u njegovu portfelju. Dodavanjem FTSE 100 ETF-a uglavnom povećava izloženost kompanijama kao što su HSBC, Shell, AstraZeneca, Unilever, BP i Rio Tinto, ali ne proširuje znatno geografsku diverzifikaciju.
FTSE 100 može biti samostalno ulaganje za ulagača koji želi veću izloženost najvećim kompanijama britanskog tržišta, ali i dodatak portfelju kojim se povećava udio Ujedinjenog Kraljevstva. Za ulagača kojem je cilj što šira izloženost svjetskom tržištu bolji izbor može biti globalni indeks s većim brojem kompanija i država.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, klasifikacija tržišta, ponderi, prinosi, veličina fondova, troškovi, swap naknade, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
