Sve više ljudi pita AI za novac, a financijska pismenost i dalje zabrinjava
Samo 17 posto ispitanika pokazuje visoku razinu financijske pismenosti, dok svaki četvrti pripada skupini koja slabo razumije osnovne financijske pojmove poput kamata, inflacije, rizika i diversifikacije. Istodobno, gotovo polovica građana alate umjetne inteligencije koristi barem jednom tjedno, pa se mijenja i način na koji ljudi traže informacije o novcu, štednji i ulaganju.
Pokazuje to novo istraživanje Allianz Researcha provedeno među više od 8.000 ispitanika u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama.
Četvrto izdanje istraživanja upozorava na sve izraženiji nesrazmjer između odgovornosti koju građani preuzimaju za vlastitu financijsku budućnost i znanja kojim raspolažu. Odluke o štednji, ulaganju i planiranju mirovine sve se više prebacuju na pojedinca, dok financijski proizvodi i tržišta istodobno postaju složeniji.
Razlike su posebno vidljive među pojedinim demografskim skupinama. Visoku razinu financijske pismenosti ostvaruje samo 11 posto žena, u usporedbi s 24 posto muškaraca.
Taj je podatak posebno važan jer žene tijekom života u prosjeku raspolažu nižim prihodima, a često moraju financirati i dulje razdoblje provedeno u mirovini.
Slabije rezultate bilježe i mlađe generacije. Visoku razinu financijske pismenosti pokazuje 12 posto pripadnika generacije Z, dok je među baby boomerima taj udio 22 posto.
Najizraženiji problem istraživanje bilježi među ženama generacije Z. Samo deset posto njih ulazi u skupinu visoke financijske pismenosti, dok ih čak 40 posto pripada skupini s niskom razinom financijskog znanja.
Obrazovanje također snažno utječe na rezultate. Među ispitanicima s osnovnim obrazovanjem samo pet posto ostvaruje visoku razinu financijske pismenosti, dok taj udio među visokoobrazovanima raste na 24 posto.
Podaci pokazuju i da povećanje financijske sigurnosti kućanstava ne ovisi samo o tome koliko ljudi mogu izdvojiti sa strane. Jednako je važno što rade s novcem koji su već uštedjeli.
Među ispitanicima s niskom razinom financijske pismenosti njih 53 posto nije znalo odgovoriti kojem bi financijskom proizvodu u budućnosti dalo prednost. Kod financijski najpismenijih ispitanika taj je udio bio znatno niži i iznosio je 21 posto.
Razlike su vidljive i u načinu ulaganja. Ispitanici s više financijskog znanja češće razmatraju dionice, investicijske fondove i ETF-ove te su skloniji diversifikaciji imovine.
S druge strane, manjak znanja i samopouzdanja češće završava neaktivnošću, odnosno držanjem velikog dijela imovine u gotovini i bankovnim depozitima čak i kada takav pristup dugoročno nije optimalan.
Poseban dio istraživanja odnosi se na korištenje umjetne inteligencije. Gotovo polovica svih ispitanika koristi AI alate barem jednom tjedno, dok među pripadnicima generacije Z taj udio doseže čak 77 posto.
Umjetnu inteligenciju kao jedan od glavnih izvora financijskih savjeta već navodi 14 posto ispitanika, a među generacijom Z njih 26 posto.
No istraživanje pritom pokazuje zanimljiv problem. Korisnici umjetne inteligencije ne ostvaruju bolje rezultate na testovima financijske pismenosti od onih koji AI ne koriste, iako imaju osjetno više povjerenja u vlastito financijsko znanje.
To otvara pitanje može li jednostavan pristup velikoj količini informacija stvoriti osjećaj sigurnosti koji nije nužno praćen boljim razumijevanjem rizika, prinosa i dugoročnih posljedica financijskih odluka.
Umjetna inteligencija tako može olakšati pristup informacijama i pomoći pri objašnjavanju složenih pojmova, ali sama po sebi ne može zamijeniti temeljno financijsko znanje niti sposobnost procjene kvalitete dobivenog savjeta.
Rezultati istraživanja zato ponovno otvaraju pitanje kvalitete financijskog obrazovanja, ali i dostupnosti stručnog savjetovanja koje građanima može pomoći da informacije pretvore u razumne odluke.
Jednostavniji proizvodi, razumljivija komunikacija, digitalni alati i personalizirane projekcije mogu pritom pomoći ljudima da bolje sagledaju dugoročne posljedice odluka koje danas donose o štednji, ulaganju, osiguranju i mirovini.
Allianz Hrvatska financijsku pismenost promiče kroz podršku edukativnim inicijativama kojima se građanima približavaju osnovni financijski pojmovi i načela odgovornog upravljanja osobnim financijama. Poseban naglasak stavljen je na mlađe generacije, kojima se teme štednje, ulaganja, osiguranja i upravljanja rizikom nastoje približiti kroz jednostavniji jezik i formate prilagođene njihovim navikama.
Financijska edukacija uključena je i u Allianzov program MoveNow. U sklopu MoveNow parasportskih kampova za djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji, Allianzovi volonteri provode radionice financijske pismenosti na kojima sudionici, uz sportske aktivnosti, stječu praktična znanja o novcu, štednji i rizicima.
„Rezultati istraživanja jasno pokazuju da financijska sigurnost ne ovisi samo o visini prihoda ili iznosu štednje, već i o kvaliteti odluka koje donosimo. To je posebno važno u Hrvatskoj, gdje građani istodobno osjećaju pritisak životnih troškova i sve veću potrebu da samostalno planiraju svoju dugoročnu financijsku budućnost. Zato financijsku pismenost ne promatramo kao jednokratnu temu, već kao znanje koje treba graditi od najranije dobi i kroz različite životne faze“, izjavila je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.
Dodala je kako Allianz ulaže u financijsku pismenost pružajući građanima informacije, praktična znanja i stručnu podršku kako bi bolje razumjeli vlastite rizike i donosili odluke koje dugoročno štite njih i njihove obitelji.
Allianz financijsku edukaciju podupire i kroz globalnu inicijativu Allianz School for Life, besplatnu digitalnu platformu otvorenu svim korisnicima. Platforma donosi sadržaje o upravljanju osobnim proračunom, ulaganju i rizicima, prilagođene različitim životnim fazama, od djece i tinejdžera do mladih odraslih osoba.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
