Glavni informatičar Goldman Sachsa savjetuje: upišite filozofiju. U doba umjetne inteligencije pravo pitanje vrijedi više od svakog odgovora.
Godinama je odgovor na pitanje „što da dijete upiše?“ bio jednostavan: informatiku. Brojke iz 2026. taj savjet okreću naglavačke. Prema podacima njujorškog Feda o svježim diplomantima, filozofija ima stopu nezaposlenosti od 3,2 %, što je niže od računarstva, koje stoji na 6,1 %. Računalno inženjerstvo je na čak 7,5 %.1 Studij koji je cijeloj generaciji prodan kao najsigurnija karta odjednom je rizičniji od „beskorisne“ filozofije.
|
I u Hrvatskoj: FER Ista se logika nazire i kod nas. Na zagrebačkom FER-u, matici hrvatskoga računarstva, prag za upis pada treću godinu zaredom, s 827 bodova (2022./2023.) na 739 (2025./2026.), dok je broj prijava u samo godinu dana pao s 2158 na 1730, uz stabilnu kvotu od oko 650 mjesta. Interes se hladi i ondje gdje se informatika dugo činila najsigurnijom kartom.2 |
I to nije izolirani podatak. Glavni informatičar Goldman Sachsa Marco Argenti javno je poručio da standardna inženjerska diploma više nije dovoljna i da bi je trebalo upariti s diplomom iz filozofije.3 U međuvremenu, Satya Nadella kaže da umjetna inteligencija piše 20 do 30 % Microsoftova koda, Sundar Pichai da Google premašuje 30 % novog koda, a Sam Altman da bi nam moglo trebati manje softverskih inženjera.4 Posao koji nestaje je repetitivno kodiranje. Posao koji ostaje je prosudba.
|
Nova logika vrijednosti Već je 2018. Mark Cuban predvidio da će diploma iz filozofije uskoro vrijediti više od programerske, jer su uske tehničke vještine ranjivije na automatizaciju. Danas to potvrđuju brojke: filozofija ima nižu stopu nezaposlenosti od računarstva. Razlog je jednostavan: kad strojevi daju odgovore jeftino i u izobilju, raste cijena onoga tko zna postaviti pravo pitanje.5 |
Logika je jednostavna kad se izgovori. Umjetna inteligencija pretvara izvedbu (pisanje koda, sastavljanje dokumenata, analizu) u robu, jeftinu i dostupnu svima. A kad izvedba prestane biti prednost, vrijednost se seli kat više: na odluku koji problem uopće rješavati, koje pitanje postaviti i kako provjeriti odgovor. Model ima odgovor na sve; jedino što još vrijedi jest kvaliteta pitanja i sposobnost da se loš odgovor prepozna. Upravo to i jest jezgra filozofske naobrazbe.
|
Tko upravlja, a tko nestaje Tko zna uokviriti problem i prepoznati pogrešan odgovor, taj upravlja. Tko samo izvršava, biva zamijenjen. |
Sve to nije nova pomodnost, nego primjena vrlo stare discipline. Platonova prispodoba o špilji opisuje zatvorenike koji gledaju sjene na zidu i drže ih za stvarnost.6 Točno to čini i tekst koji nam ispiše umjetna inteligencija: uvjerljiv, gladak, naizgled istinit. Filozofov je posao ne zaljubiti se u sjenu, nego se okrenuti prema izvoru i pitati je li ono što vidimo doista istina.
Za to služe oruđa, stara i nova. Sokratova metoda, uporno propitivanje koje razotkriva skrivene pretpostavke, danas opisuje sam način na koji se razgovara s modelom: ne prihvati prvi odgovor, nego ga natjeraj da se brani. Wittgenstein je upozorio da su granice našega jezika granice našega svijeta: kakvo pitanje postaviš, takav ćeš odgovor i dobiti. Karl Popper dodaje pravilo: vrijednost tvrdnje nije u tome koliko je potvrđujemo, nego koliko izdrži pokušaja da je oborimo. Dobar korisnik umjetne inteligencije zato ne traži potvrdu, nego pokušava slomiti odgovor. A Hannah Arendt podsjeća na ulog: zlo, pisala je, najčešće niče ondje gdje su ljudi prestali misliti i počeli tek izvršavati. U dobu kad stroj nudi gotova rješenja, odbijanje da mu se misao prepusti postaje i poslovna i moralna dužnost.7
Da filozofi vode posao nije ni nova ni rubna pojava. Na vrhu globalnih tvrtki i fondova odavno sjede ljudi školovani u filozofiji. Carly Fiorina, koja je vodila Hewlett-Packard, studirala je filozofiju i medievistiku; Peter Thiel, suosnivač PayPala i predsjednik Palantira, diplomirao je filozofiju na Stanfordu; aktivistički ulagač Carl Icahn diplomirao ju je na Princetonu, a investitor George Soros doktorirao je filozofiju kod Karla Poppera, čije je načelo opovrgavanja poslije pretvorio u prepoznatljiv stil ulaganja.8 U tehnologiji su tu Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna s diplomom filozofije s Oxforda, i Stewart Butterfield, tvorac Flickra i Slacka, magistar filozofije uma.9
Najizravniji suvremeni primjer je Palantir, jedna od najvrjednijih tehnoloških tvrtki na svijetu: njezin izvršni direktor Alex Karp doktorirao je društvenu teoriju i mediji ga redovito opisuju kao jednog od rijetkih „filozofa na čelu tvrtke“.10 Svi oni potvrđuju istu stvar: filozofija, kao vještina raščlambe ideja i postavljanja pravih pitanja, uči mišljenju, a ne tek izvršavanju. A kad izvršavanje preuzme stroj, mišljenje postaje cijeli posao.
Najjači dokaz dolazi odande gdje se umjetna inteligencija gradi. Vodeći laboratoriji, uključujući Anthropic i Google DeepMind, zapošljavaju filozofe na unutarnjim ulogama, a OpenAI je, prema Samu Altmanu, pri oblikovanju pravila ponašanja modela konzultirao stotine moralnih filozofa.11 Jedan savjetnik startupima umjetne inteligencije to je sažeo riječima da nije bilo bolje vrijeme biti filozof još od Aristotela.12
Iskusan će čitatelj ovdje s pravom zastati. Ne zapošljavaju li tvrtke filozofe tek kao ukras, da pred javnošću djeluju odgovorno dok zapravo rade po svome? Taj prigovor ima i ime: „etičko pranje“ (ethics-washing)13, po uzoru na „zeleno pranje“. I nije izmišljen: na njega upozoravaju i ugledni filozofi.
No tko god pobliže pogleda, vidi da to nisu dekorativna radna mjesta. Amanda Askell, doktorica filozofije, vodi tim za usklađivanje osobnosti modela u Anthropicu i izravno odlučuje kako Claude rasuđuje o osjetljivim, moralno nabijenim pitanjima. Joe Carlsmith piše Claudeov „ustav“, koji se u prosudbama poziva na mislioce poput Kanta; Ben Levinstein napustio je stalnu profesuru (rijetkost u akademskom svijetu) da bi prešao u Anthropic; Iason Gabriel viši je istraživač za etiku umjetne inteligencije u Google DeepMindu, a Chloé Bakalar vodi etiku umjetne inteligencije u OpenAI-u.14 Riječ je o ljudima koji oblikuju kako sustav rasuđuje, a ne o ukrasu na web-stranici.
Potražnja se vidi i u otvorenim natječajima. Sveučilište Florida raspisalo je mjesto poslijedoktoranda za filozofiju i etiku umjetne inteligencije, a tržište vrvi oglasima za „etičare umjetne inteligencije“ i posve novim nazivima poput savjetnika za upravljanje umjetnom inteligencijom.15 Filozofska diploma odjednom je tražena roba.
A i kad bi dio toga doista bio marketing, brojke se ne mogu lažirati. Odnosi s javnošću ne objašnjavaju zašto filozofi imaju nižu nezaposlenost od programera, zašto glavni informatičar Goldman Sachsa savjetuje upis filozofije, ni zašto netko napušta sigurnu profesuru za laboratorij. Čak i ako je dio priče hype, struktura ispod njega posve je stvarna.
Najbolji dokaz da tržište misli ozbiljno jest platni listić. Ono što je nekoć bila „neunovčiva“ diploma danas otvara šesteroznamenkaste plaće u najmoćnijim AI tvrtkama.16 U Anthropicu medijalna ukupna naknada iznosi oko 420.000 dolara godišnje.17
Najrječitiji je primjer to što je Anthropic raspisao posve netehničku poziciju, voditelja teksta i sadržaja (Head of Copy and Content), s plaćom od 320.000 do 400.000 dolara, za koju ne treba nijedna linija koda. Zadatak je oblikovati ljudski glas i prosudbu koji vode ono što Claude piše.18 Logika je ista kao kroz cijeli tekst: što model bolje proizvodi, to vrjednije postaje znati što i kako tražiti od njega, pa se plaća seli s proizvodnje na prosudbu.
Tu se otvara neugodno pitanje za europsko gospodarstvo. Najmoćniji modeli, pogonski mozak ove tehnologije, grade se u SAD-u i Kini, dok je Europa uglavnom korisnik, a ne vlasnik temeljne tehnologije. Ta ovisnost nije teoretska: u lipnju 2026. američka je vlada izvozno-kontrolnom odlukom natjerala Anthropic da preko noći isključi svoje najjače modele za sve strane državljane, uključujući strance unutar SAD-a i vlastite ne-američke zaposlenike. Prekidač povučen u Washingtonu u trenu je dosegnuo korisnike diljem svijeta.19
Pritom se i sama izvedba softvera u Europi sve više unajmljuje izvana. Indijski IT divovi na europske projekte raspoređuju tisuće svojih programera: Tata Consultancy Services zapošljava oko 600.000 ljudi, Infosys preko 300.000, uz Wipro i HCL.20 Kapacitet za „kako“ globalno je dostupan i jeftin. Spojimo li to dvoje, slika je neugodna: Europa unajmljuje i „pamet“ (američke modele) i „ruke“ (programere izvana).
Europa ipak ima svog kandidata. Francuski Mistral AI, koji su 2023. osnovali istraživači školovani u Google DeepMindu i Meti, danas je najvrjednija europska AI tvrtka, u rundi financiranja krajem 2025. procijenjena na oko 14 milijardi dolara (11,7 milijardi eura).21 Razvija otvorene jezične modele i asistent Le Chat (sada Vibe), gradi vlastite podatkovne centre u Francuskoj i nudi se kao europsko rješenje usklađeno s GDPR-om, a gradi i poseban sigurnosni model za europske banke kojima je pristup američkim modelima ograničen. No mjerilo otrežnjuje: najvrjedniji američki čisti AI igrač, Anthropic, procijenjen je na oko 965 milijardi dolara22. To je gotovo 70 puta više. Ista se razlika vidi i u godišnjem prihodu i u broju korisnika:
Mistral naspram američkih predvodnika: prihod i korisnici (2026.).23
Ipak, jedan adut Europa ima koji nitko drugi nema: pravila. Unija je 2024. donijela Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni zakon te vrste na svijetu, koji sustave dijeli po razini rizika i predviđa kazne do 35 milijuna eura ili 7 % svjetskoga godišnjeg prihoda.24 Lako je to otpisati kao još jednu briselsku regulativu, no rokovi pokazuju da nije riječ samo o papiru. Zabrane najspornijih praksi vrijede od veljače 2025., pravila za modele opće namjene od kolovoza 2025., a od 2. kolovoza 2026. Komisijin Ured za umjetnu inteligenciju dobiva stvarne ovlasti: tražiti dokumentaciju, provoditi evaluacije, naložiti povlačenje modela i izricati kazne.25 Štoviše, proizvođači izvan EU-a moraju imenovati ovlaštenog predstavnika u Uniji prije nego što svoj model uopće smiju ponuditi europskom tržištu.26
Uz to, regulativu sve više prati i industrijski zaokret: u lipnju 2026. Komisija je predstavila paket mjera za tehnološku suverenost i prijedlog akta o razvoju oblaka i umjetne inteligencije (CADA), a izgradnju pograničnoga modela povjerila konzorciju EUROPA, europskom modelu otvorenoga koda na svih 24 službena jezika Unije.27 Ono što se, dakle, može očekivati nije tek papir: Europa pokušava prijeći iz pukog korisnika u suvlasnika. A oba ta smjera, i nadzor rizika i gradnja vlastitih modela, traže upravo ono što stroj ne daje: ljude koji znaju vagati vrijednosti, postavljati prava pitanja i prosuđivati što je prihvatljivo. Upravo je to onaj filozofski sloj koji se ne može ni uvesti ni isključiti prekidačem; štoviše, sada ga i vlastiti zakon izrijekom traži. Za gospodarstvo poput hrvatskog, naslonjeno na IT, to nije akademsko pitanje nego strateški zaokret.
Ulozi su visoki. CEO Anthropica Dario Amodei upozorio je da bi umjetna inteligencija u pet godina mogla izbrisati do polovice početničkih uredskih poslova i podići nezaposlenost na 10 do 20 %.28 Tu je predikciju poslije i sam ublažio, no smjer je jasan: prvo nestaje dno piramide, odnosno repetitivni „izvedbeni“ poslovi. Udio diplomanata elitnih programa zaposlenih kao inženjeri u velikim tehnološkim tvrtkama pao je s 25 % u 2022. na 11– 12 %.29
Četiri konkretna poteza za menadžment:
Vrednujte pitanje jednako koliko i izvedbu, i u opisima poslova i pri zapošljavanju.
Ne gasite početničke pozicije do nule; bez juniora 2026. nema srednjeg menadžmenta 2031.
Namjerno spajajte profile: onoga tko zna pitati s onim tko zna izvesti.
Ne zapošljavajte ljude koji znaju isto što i vi ili manje od vas, nego one koji donose znanje kojeg u organizaciji nema, čime raste ukupno znanje organizacije. Kako je oglašivač David Ogilvy savjetovao svoje menadžere: zaposlite li ljude manje od sebe, postat ćete tvrtka patuljaka; zaposlite li veće od sebe, tvrtka divova.30
Da budemo pošteni: računarstvo i dalje nosi jedne od najviših početničkih plaća, a dugoročna potražnja za razvojem softvera ostaje jaka.31 Ali ulaz u struku se suzio i pomaknuo prema iskusnima.
Ovo nije priča o tome da filozofi zamjenjuju inženjere; inženjerstvo ostaje nužno. Riječ je o tome tko drži kormilo: tko bira smjer i prosuđuje rezultat. Kad izvedba postane roba, poslovanje dobiva nov tip upravitelja, onoga koji ne zna sve odgovore, ali zna postaviti pravo pitanje.
Tko pita, taj upravlja.
Izvori: Federal Reserve Bank of New York (College Labor Market); CNBC i Entrepreneur (prikaz Fed podataka; izjava M. Argentija, Goldman Sachs; izjave Nadelle, Pichaija i Altmana; M. Cuban); Fakultet elektrotehnike i računarstva i studiraj.com (upisni trend FER-a, 2022.–2026.); Wired i The Week (zapošljavanje filozofa u AI laboratorijima; Amanda Askell i Claudeov „ustav“; ethics-washing, E. Harcourt, Oxford); Daily Nous i OfficeChai (imenovani filozofi u AI tvrtkama i njihove pozicije); Indeed i ZipRecruiter (otvoreni natječaji za filozofe i etičare umjetne inteligencije); The Week i Business Insider (šesteroznamenkaste plaće filozofa); Levels.fyi (naknade u Anthropicu); Inc. (netehnička pozicija u Anthropicu); Axios / Fortune / CNN (D. Amodei, svibanj 2025. i 2026.); SignalFire (zapošljavanje svježih diplomanata); Time i Al Jazeera (izvozna zabrana, lipanj 2026.); Europska komisija (digital-strategy.ec.europa.eu) i artificialintelligenceact.eu (EU AI Act: rokovi, ovlasti, tehnološka suverenost); Covington / Inside Global Tech (Digital Omnibus); Congress.gov i NPR (obustava Claudea u američkim agencijama); službena izvješća TCS-a i Infosysa; Bloomberg, Sacra i Wikipedia (Mistral AI); Epoch AI, Sacra i The Information (annualizirani prihodi AI tvrtki); OpenAI i Jefferies (broj korisnika ChatGPT-a); procjene korisnika Le Chata (2026.); Business Insider i Academic Influence (direktori i ulagači s diplomom filozofije: Thiel, Fiorina, Icahn, Soros); medijski profili (A. Karp, Palantir); Wired i HuffPost (R. Hoffman, S. Butterfield). Filozofske postavke: Platon (Država), L. Wittgenstein (Tractatus), K. R. Popper, H. Arendt.
Napomena: i ovaj je tekst nastao u suradnji s umjetnom inteligencijom: autor ga je osmislio, usmjeravao i prosuđivao, a Claude (Anthropic) pomogao je u istraživanju i pisanju. Drugim riječima, napisan je upravo na način koji i opisuje.
1Federal Reserve Bank of New York, „The Labor Market for Recent College Graduates“; prikaz podataka: CNBC i Entrepreneur, 2026.
2Fakultet elektrotehnike i računarstva (službeni podaci o pragu razredbenog postupka, 2022./2023.–2025./2026.) i analiza upisa studiraj.com, 2025. FER upisuje jedinstvenim razredbenim postupkom: jedan prag za cijeli fakultet, koji uključuje i Računarstvo.
3Izjava Marca Argentija, glavnog informatičara Goldman Sachsa; prenosi Entrepreneur, 2026.
4Javne izjave Satye Nadelle (Microsoft), Sundara Pichaija (Google) i Sama Altmana (OpenAI), 2025.–2026.
5Mark Cuban, izjava iz 2018.; prenose Entrepreneur i sveučilišni izvori.
6Platon, Država, VII. knjiga (alegorija o špilji).
7Sokratova metoda (Platonovi rani dijalozi); L. Wittgenstein, Tractatus Logico-Philosophicus, 5.6; K. R. Popper, Logika znanstvenog otkrića; H. Arendt, Eichmann u Jeruzalemu („banalnost zla“).
8Peter Thiel (filozofija, Stanford), Carly Fiorina (filozofija i medievistika, Stanford; predsjednica i izvršna direktorica HP-a), Carl Icahn (filozofija, Princeton) i George Soros (doktorat filozofije, LSE; student Karla Poppera). Izvori: Business Insider i Academic Influence, 2024.–2025.
9Biografski podaci o Reidu Hoffmanu i Stewartu Butterfieldu; Wired i HuffPost.
10Alex Karp, izvršni direktor Palantira, doktorirao je na Sveučilištu u Frankfurtu; u medijskim profilima opisuje se kao „filozof CEO“. Izvori: medijski profili, 2024.–2026.
11Wired i The Week, „Why AI firms are turning to philosophers“, 2026.
12Henry Ajder za Wired, 2026.
13„Etičko pranje“ (engl. ethics-washing), po uzoru na „zeleno pranje“ (greenwashing): prigovor da tvrtke angažiraju etičare i filozofe kako bi djelovale društveno odgovorno, a da to bitno ne mijenja njihovo poslovanje. Na rizik upozorava Edward Harcourt, ravnatelj Instituta za etiku u umjetnoj inteligenciji Sveučilišta u Oxfordu, za Wired, 2026.
14Amanda Askell (doktorat iz filozofije, NYU) vodi tim za usklađivanje osobnosti modela u Anthropicu; Joe Carlsmith (DPhil, Oxford) radi na Claudeovu „ustavu“; Ben Levinstein napustio je stalnu profesuru na Sveučilištu Illinois i krajem 2025. prešao u Anthropic; Iason Gabriel je Senior Staff Research Scientist u Google DeepMindu; Chloé Bakalar je AI Ethics Lead u OpenAI-u. Izvori: Daily Nous, 17. ožujka 2026.; OfficeChai, lipanj 2026.
15Primjeri otvorenih natječaja: Sveučilište Florida, poslijedoktorand za filozofiju i etiku umjetne inteligencije (uvjet: doktorat iz filozofije, računarstva ili srodnog područja), prijave od 1. lipnja 2026. (Indeed / Odjel za filozofiju Sveučilišta Florida, pristupljeno u lipnju 2026.); oglasi za „AI ethicist“ s rasponom plaće oko 79.000–189.000 USD (ZipRecruiter, pristupljeno u lipnju 2026.).
16O šesteroznamenkastim plaćama filozofa u vodećim AI tvrtkama izvještavaju Business Insider i The Week, 2026.
17Levels.fyi, podaci za Anthropic, lipanj 2026.
18Inc.; prenosi Metaintro, 2026. (Anthropic, „Head of Copy and Content“, 320.000–400.000 USD).
19Time i Al Jazeera, 13. lipnja 2026. (izvozno-kontrolna zabrana pristupa za strane državljane).
20Službena financijska izvješća Tata Consultancy Servicesa i Infosysa, 2025.
21Mistral AI: vrijednost ~11,7 mlrd EUR (Series C, rujan 2025.); modeli, asistent Le Chat (sada Vibe) i podatkovni centri u Francuskoj; enterprise sloj koriste i banke poput HSBC-a i BNP Paribasa. Izvori: Wikipedia, Bloomberg i Sacra, 2025.–2026.
22Procjena vrijednosti Anthropica, svibanj 2026. (Series H, ~965 mlrd USD); financijski izvještaji (Bloomberg, Crunchbase).
23Prihod (annualizirani run-rate, 2026.): Anthropic ~45 mlrd USD i OpenAI ~33 mlrd USD (Sacra, svibanj 2026.; metodologija usporedbe se osporava), Mistral ~0,4 mlrd USD na početku 2026. (vodstvo cilja preko 1 mlrd USD do kraja 2026.). Korisnici: ChatGPT ~700–900 mil. tjednih aktivnih (OpenAI / Jefferies, 2026.), Le Chat ispod 45 mil. mjesečno aktivnih u EU (procjena, 2026.). Osnove se razlikuju (tjedno/mjesečno, EU/globalno), pa graf prikazuje red veličine, a ne izravan omjer.
24Uredba (EU) 2024/1689 (EU AI Act); najviše kazne prema članku 99. Izvori: digital-strategy.ec.europa.eu i artificialintelligenceact.eu, 2026.
25Pune nadzorne i izvršne ovlasti Ureda za umjetnu inteligenciju (AI Office) na snazi su od 2. kolovoza 2026.; obveze za visokorizične sustave iz Priloga III. odgođene su do 2. prosinca 2027. („Digital Omnibus“, načelni dogovor 7. svibnja 2026.). Izvori: artificialintelligenceact.eu; Covington / Inside Global Tech, svibanj 2026.
26Obveza imenovanja ovlaštenog predstavnika za proizvođače modela opće namjene iz trećih zemalja (članak 54. EU AI Act-a).
27Europska komisija: paket za tehnološku suverenost i prijedlog Cloud and AI Development Act (CADA), 3. lipnja 2026.; konzorcij EUROPA kao pobjednik natjecanja „Frontier AI Grand Challenge“, 19. lipnja 2026. Izvor: digital-strategy.ec.europa.eu.
28Dario Amodei za Axios, svibanj 2025. (prenose Fortune i CNN); ublažavanje stava: Fortune, svibanj 2026.
29Podaci SignalFirea o zapošljavanju svježih diplomanata, 2025.–2026.
30David Ogilvy, poznata izreka o zapošljavanju („tvrtka divova“).
31Federal Reserve Bank of New York, College Labor Market (medijalne početničke plaće po studijima): računarstvo i inženjerstvo i dalje su među najbolje plaćenima, 2026.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
