FED-ovo snižavanje kamatnih stopa i posrtaj tržišta rada: Što investitori trebaju znati?
Američke Federalne rezerve ponovno su se našle u središtu pozornosti nakon što su u srijedu snizile kamatne stope za 25 baznih bodova, treći put ove godine. Odluka je donesena u trenutku kada sve dublje podjele među članovima Fed-a zamagljuju smjer buduće monetarne politike, a gospodarski podaci ukazuju na moguće probleme na tržišta rada.
Predsjednik Fed-a, Jerome Powell, tijekom konferencije za medije nekoliko je puta napomenuo kako je vrlo vjerojatno da je u posljednjim mjesecima zabilježen negativan neto rast zaposlenosti, što je inače snažan argument za daljnje popuštanje monetarne politike.
Powell je objasnio kako i ankete kućanstava i ankete poslodavaca uporno ukazuju na sve manju potražnju, ali i manju ponudu radne snage. Fed smatra da se tržište rada i dalje hladi, iako nešto sporije nego što su očekivali. Upravo ta slabost na tržištu rada bila je ključni razlog da većina članova FOMC-a ipak glasa za novo smanjenje kamata, iako je odluka bila podijeljena s omjerom 9 prema 3. FOMC je dakle ključnu kamatnu stopu spustio na raspon od 3,5 do 3,75 posto.
U procjenama za 2026. godinu očekuju da će ona iznositi oko 3,4 posto, dok bi 2027. mogla pasti na 3,1 posto. Te procjene ostale su nepromijenjene u odnosu na ranije projekcije, što znači da Fed zasad ne planira agresivnije smanjivanje. Međutim, tržište smatra da bi se to moglo promijeniti ako se potvrdi sumnja da su službene statistike precijenile broj novootvorenih radnih mjesta.
Podjele unutar Fed-a počivaju na različitim pogledima na stanje američkog gospodarstva. Oni koji zagovaraju daljnja smanjenja kamatnih stopa smatraju da gospodarstvu treba pomoć zbog slabijeg tržišta rada. S druge strane, “jastrebovi”, skloniji višim kamatama, upozoravaju da napredak u smanjenju inflacije stagnira. Dodatni izazov i poticaj svojevrsnoj maloj podjelu predstavljalo je i državno zatvaranje (government shutdown) koje je zaustavilo objavu ključnih gospodarskih pokazatelja.
To je FOMC ostavilo bez standardnih ekonomskih smjernica koje obično olakšavaju postizanje konsenzusa. Unutar Odbora sada postoje određena neslaganja. Četiri sudionika bez glasačkog prava izrazila su blago neslaganje, dok je čak sedam dužnosnika jasno dalo do znanja da ne želi nova smanjenja iduće godine.
U najnovijoj izjavi Fed-a ponovno se koristi formulacija iz prosinca 2024., prema kojoj će Odbor prilikom razmatranja daljnjih prilagodbi kamatnih stopa uzimati u obzir sve nove podatke, promjenjive gospodarske izglede te ravnotežu rizika. Kada je ta formulacija korištena prije godinu dana, sugerirala je pauzu u ciklusu smanjenja kamata, što se tada i dogodilo. Čini se da unatoč trećem uzastopnom snižavanju kamata, prostora za dodatne rezove u skorije vrijeme sada je vrlo malo. Dot-plot, grafikon individualnih očekivanja dužnosnika Fed-a, pokazuje samo jedno rezanje u 2026. i još jedno u 2027., nakon čega bi kamatna stopa trebala dosegnuti dugoročni cilj od oko 3 posto.
FOMC je također povisio procjenu rasta BDP-a za američko gospodarstvo za 2026., sada očekuje 2,3 posto, pola postotnog boda više nego u rujnu. Inflacija bi se, prema njihovim procjenama, mogla zadržati iznad ciljanih 2 posto sve do 2028., što je razlog zašto jastrebovi smatraju da bi nova smanjenja bila prerana. Inflacija mjerena preferiranom Fed-ovom metodologijom trenutačno iznosi 2,8 posto na godišnjoj razini, što je niže nego prije nekoliko godina, ali još uvijek previsoko u odnosu na cilj. Zbog povećanih pritisaka na tržištu prekonoćnog financiranja, Fed je također objavio da će nastaviti s kupnjom državnih vrijednosnih papira. Plan je u idućim mjesecima kupovati oko 40 milijardi dolara trezorskih zapisa mjesečno, nakon čega bi se dinamika mogla smanjiti. Nije QE (kvantitativno popuštanje), ali malo podsjeća na to.
U cijelu situaciju ulazi i politička dimenzija. Mandat Jeromea Powella završava uskoro, a predsjednik Donald Trump najavio je da će novi kandidat ovisiti o tome podržava li niže kamate. Prema tržišnim predviđanjima, trenutno najviše izgleda za imenovanje ima Kevin Hassett.
U međuvremenu, dugoročni prinosi na državne obveznice rastu. Prinos na 10-godišnju američku obveznicu porastao je prema 4,2 posto, nakon što je ranije pao ispod 4 posto. Na prvi pogled može izgledati nelogično da dugoročni prinosi na državne obveznice rastu baš u trenutku kada Fed smanjuje kamatne stope. No to se zapravo događa ponekad, a razlog je kombinacija nekoliko ključnih faktora koje tržišta prate paralelno s Fed-ovom politikom. Prvo, prinosi na dugoročne obveznice ne ovise samo o današnjim kamatnim stopama, nego o tome što ulagatelji očekuju u idućem razdoblju.
Ako tržište procijeni da će inflacija u budućnosti biti viša, da će se država jače zaduživati ili da će se kupnja obveznica smanjiti, dugoročni prinosi rastu čak i ako Fed neposredno smanjuje kratkoročne stope. Drugo, sve veća zabrinutost oko razine državnog i korporativnog duga stvara dodatni pritisak. Kada investitori vide da se SAD agresivno zadužuje, ulagači traže veći prinos kao kompenzaciju za dugoročni rizik. To automatski podiže prinos na tržištu.
Treće, radi se i o globalnom fenomenu. Prinosi rastu i u Njemačkoj, Japanu i Australiji. Tržište kapitala je globalno povezano, pa kad se prinosi velikih svjetskih ekonomija pomaknu prema gore, američki dugoročni prinosi ponekad prate taj trend. Na kraju, investitori ne vjeruju da će sadašnje smanjenje kamata dugo trajati. Fed trenutno reže zbog slabijeg tržišta rada, ali ako inflacija ponovno pokaže otpornost, tržište očekuje da će dugoročne stope ostati više. Drugim riječima, kratkoročna smanjenja ne mijenjaju uvjerenje da će dugoročno novac ostati skuplji.
Sve ovo dovodi do prividnog paradoksa: kratkoročne stope koje kontrolira Fed padaju, dok tržišne dugoročne stope rastu jer odražavaju strahove, očekivanja i globalne trendove, a ne trenutnu odluku Fed-a.
Za investitore u dionice sve navedeno je bitno jer povijest pokazuje da razdoblja smanjenja kamatnih stopa često dovode do rasta burzovnih indeksa — ali samo ako gospodarstvo ne ulazi u recesiju. U razdobljima 1995., 1998. i 2019. godine “meko slijetanje” i smanjenje kamatnih stopa rezultirali su snažnim rastom S&P 500 indeksa.
Međutim, u 2001. i 2007. smanjenja su dolazila tijekom ulaska u recesiju, što je dovelo do pada tržišta dionica. Trenutna situacija pokazuje mješovite signale: Fed smanjuje kamate kao da želi podržati gospodarstvo, ali istodobno priznaje da tržište rada slabi. To podsjeća na faze blagih gospodarskih usporavanja, u kojima tržišta mogu reagirati volatilno, ali uz mogućnost kasnijeg oporavka, ako recesija bude izbjegnuta.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
