I dok se ovih dana obilježavaju dani borbe protiv nasilja nad ženama, mi ćemo sad već tradicionalno skrenuti pozornost na ekonomsko/financijsko nasilje. Ono je jedan od oblika nasilja, trećina Hrvatica ga je iskusila, može se dogoditi svima i može uključivati nešto ili sve od navedenog:
- Onemogućavanje pristupa novcu i bankovnim računima te ostaloj vlastitoj ili zajedničkoj imovini.
- Isključivanje kod donošenja zajedničkih financijskih odluka (koje se odnose na zajedničku imovinu/bračnu stečevinu).
- Rasprodaja bračne stečevine tijekom trajanja procesa razvoda bez suglasnosti druge strane.
- Nemogućnost rada, ako to druga strana želi.
- Neplaćanje zakonski pripadajuće alimentacije djeci i na taj način njihovo osiromašivanje.
- Skrivanje i krađa imovine i nasljedstva.
- Prisiljavanje osobe da radi u obiteljskom biznisu bez da joj se plati.
- Prijevare i pronevjere novca.
- Falsificiranje dokumenata.
- Nasilno ometanje zaposlene osobe u ostvarivanju njenih radnih obaveza i dr.
Ako vam ovo zvuči ma nemoguće, ispričat ću vam nekoliko (u moru istinitih) priča.
Žena je naslijedila stan, ali nasljedstvo dijeli s rođakom koji ima ključ od stana i njoj ga ne da. Ne može koristiti svoju imovinu u njegovom odsustvu, ne može ulagati u istu, ne može je prodati, ne može njome raspolagati. U njega može ući samo kad je on tamo.
Žena se uselila u prostor/potkrovlje kuće njegovih roditelja. Digla je kredit na svoje ime i sve uredila. Oni se razilaze i ona odlazi praznih ruku jer je ulagala u tuđu imovinu. Nema braka, nema bračne stečevine, nema računa za kupljene stvari, majstori su radili u fušu, pa ih je platila u kešu na crno. On joj ne dozvoljava da išta od kupljenog ponese sa sobom.
Žena je naslijedila stan. Suprug i ona pokreću kasnije uspješan zajednički biznis. On otvara firmu. Formalno iz njegove firme zajednički biznis njoj plaća najam za prostor jer je stan njeno nasljedstvo, a ne bračna stečevina. No dok ona radi i nju ne zanimaju financije, njega je ovlastila da upravlja i novcem iz njenog obrta i njenim privatnim novcem uz to što već upravlja zajedničkim novcima iz njegove firme (koja je bračna stečevina, ali eto ona u njoj nije ni zaposlena ni direktor ni prokurist ni suvlasnik). Iz niza razloga odlučuje se na razvod i jedno jutro budi se s praznim računima. On je sve ispraznio jer svemu ima pristup, a ona nema pristup računima zajedničke firme. On nju nije ovlastio, dok ona njega je.
Je li sama naivna i kriva što mu je vjerovala – naravno da nije, jer brak uključuje i povjerenje i zajedništvo!
Je li sama kriva što nije ni financijski ni pravno pismena? Da.
Je li sad na njoj teret dokazivanja što je njeno, što je njegovo, što je zajedničko? Je.
Svakako je bolja riječ odgovorna nego kriva. U svakom slučaju, danas nema izgovora, sve su informacije i resursi svima jednako dostupni.
I zato drage čitateljice:
- uvijek imajte svoj novac da se ne dovodite u situaciju financijske i dr. ovisnosti o ikome.
- upišite se na imovinu koja je stečena u braku (stan i dr.) odmah po njenom stjecanju kao suvlasnica da u slučaju razvoda ne gubite vrijeme na dokazivanje istoga (ako mislite da nema šanse da se razvedete, evo jedan neromantični podatak – stopa razvoda prvih brakova je 50 % pa bolje da tu mogućnost uzmete kao mogućnost, nego ne).
- otvoreno razgovarajte o novcu s (budućim) suprugom i kasnije s djecom.
- pripremite oporuku na vrijeme (ako imate više djece) ili ako nemate djece ili ako imate više brakova i više djece iz više brakova.
Ovo se može dogoditi svima. Vrijedi za oba spola, ali češće se događa ženama i sad je vrijeme kad obilježavamo dane borbe protiv nasilja nad ženama, pa zato pišemo sada o tome.
Ovo se može dogoditi svakoj ženi.
Ovo se može dogoditi bilo kada.
Ipak, što je žena financijski samostalnija, šanse su za to manje.
Foto: Pexels