Nekidan sam u našem whatsapp chatu Žene i novac stavila sliku iz jedne pekare, napisali su pored blagajne na kutijicu punu kovanica – “Ne primamo napojnice, uzmite što vam treba, ostavite što vam je višak”, i nekako je krenula rasprava o poslovanju koje ujedno i čini dobro i ostavlja trag na zajednicu. Mic po mic, ja sam rekla kako uvijek pazim na to, i da sam jednom sponzoru/oglašivaču samoinicijativno vratila novac kad sam saznala informacije o njegovom načinu poslovanja, jer nisam htjela tu i takvu “energiju novca” u našoj firmi. I onda je jedna poduzetnica spomenula etičko investiranje i kako je to sve veći trend, pa sam potaknuta time sve to malo više istražila.
Etičko investiranje — često nazvano i ESG (Environmental, Social and Governance) investiranje ili održivo ulaganje — podrazumijeva izbor ulaganja ne samo prema financijskim kriterijima, nego i prema društveno odgovornih i ekološki održivih principa. Drugim riječima, investitori žele znati i gdje njihov novac ide i kakav utjecaj ostavlja na svijet oko sebe, a ne samo kakav će povrat ulaganja dobiti.
Prema najnovijim globalnim podacima, imovina pod upravljanjem koja koristi ESG kriterije vrijedila je više od 18,4 bilijuna dolara, s trendom rasta do 2026. unatoč izazovima i povremenim povlačenjima kapitala iz ESG fondova. Europa trenutno čini oko 84 % ukupne imovine u održivim fondovima, dok SAD sudjeluje sa oko 11 % tog globalnog tržišta.
Iako neke kritike sugeriraju da ESG ne znači automatski veći prinos od klasičnih ulaganja, sve više studija pokazuje da su tvrtke usklađene s etičkim i održivim praksama otpornije na tržišne turbulencije te imaju stabilniji pristup financiranju i nižu rizičnost.
Trendovi pokazuju i da je tržište ESG ulaganja jedno od najbrže rastućih u svijetu — milijuni novih fondova i proizvoda na tržištu otvoreni su posljednjih godina upravo zato jer investitori traže kombinaciju financijskog povrata i pozitivnog društvenog utjecaja.
Već nekoliko istraživanja — i anegdotski, i kroz analizu tržišta — ukazuju na zanimljiv obrazac:
Žene investitorice često više nego muškarci biraju investicije koje odražavaju njihove vrijednosti — ne gledaju samo profit i vrijeme povrata, nego i etiku, društvenu korist i okolišni utjecaj.
Mlađe generacije također sve češće ulažu u tvrtke čiju misiju mogu podržati i sa kojom se mogu poistovjetiti — oni ne žele biti pasivni dionici profita, nego aktivni sudionici promjene.
To ne znači da muškarci ne brinu o etici ili da starije generacije ignoriraju vrijednosti — već pokazuje kako se stil investiranja mijenja s novim generacijama i s većom dostupnošću informacija.
Etičko investiranje nije samo izbjegavanje loših industrija (poput duhanske industrije ili oružja), nego i aktivno traženje kompanija koje rade pozitivno za društvo i okoliš.
Ipak, jasno treba reći i da postoje izazovi, poput tzv. impact washinga — kada fondovi ili kompanije koriste etičke oznake samo kao marketinški trik bez stvarnog utjecaja. Zato je edukacija ključna za svakog investitora koji želi da njegove vrijednosti ne ostanu samo na papiru.
Evo nekih popularnih ESG ETF-ova koji se često navode kao primjeri koji se mogu istražiti:
Etičko investiranje danas je više od trenda — to je pokret koji redefinira odnos investitora prema novcu, svijetu i budućnosti. Uz odgovarajuću edukaciju i kritičko razmišljanje, moguće je ostvariti i financijski povrat i stvarnu društvenu i ekološku vrijednost.
Jer na kraju, pravi uspjeh nije samo u cifri koju vidimo na ekranu, već i u svijetu koji ostavljamo iza sebe, i naravno kako se mi zbog toga osjećamo.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
