Zdrav odnos
s novcem

Ekonomski fakultet Zagreb organizirao najveću konferenciju o financijskoj pismenosti u regiji

Ekonomski fakultet Zagreb organizirao najveću konferenciju o financijskoj pismenosti u regiji

Financijski IQ: Pametne financije kao odgovor na suvremene probleme, najveća regionalna konferencija posvećena financijskoj pismenosti, još je jednom okupila vodeće stručnjake, kreatore politika, financijske edukatore, poduzetnike i druge javne osobe kako bi raspravili o ključnim ekonomskim izazovima današnjice. Ovaj značajan događaj, organiziran u sklopu Tjedna financijske pismenosti, potvrdio je ključnu ulogu Ekonomskog fakulteta – Zagreb u promicanju financijskog obrazovanja i osvještavanju javnosti o važnosti odgovornog upravljanja novcem.

Otvorenje konferencije obilježila je dekanica Ekonomskog fakulteta Zagreb, prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, istaknuvši kako financijska pismenost nije samo informacija, već ključni alat za bolju budućnost građana: “Naša je odgovornost educirati i omogućiti pristup znanju koje može promijeniti živote. Financijska pismenost ne smije biti privilegija, ona mora postati dostupna svima.”

Među uvodnim govornicima bio je i Gordan Šumanović, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova, koji je naglasio predanost svoje institucije financijskom obrazovanju. Istaknuo je zadovoljstvo što su i ove godine okupljeni vodeći stručnjaci iz različitih sektora kako bi kroz inspirativna predavanja i panel rasprave podijelili svoja znanja i iskustva. “Vjerujem da će ova konferencija postati dugoročna platforma za promicanje financijske pismenosti u regiji.”

Sudionicima se obratila i izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić, organizatorica Tjedna financijske pismenosti, koja je istaknula jedinstvenost ovog događaja. Naglasila je da je sudjelovala na brojnim konferencijama, no atmosfera koju ova okupljanja stvaraju je iznimna – spoj vrhunskih predavača, aktualnih tema i prilike za otvorene razgovore o ključnim financijskim izazovima i mogućim rješenjima.

Jedan od istaknutih govornika bio je Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija, koji je upozorio na rastući interes građana za kripto imovinu: “Hrvatska je druga u EU po ulaganju u kripto imovinu, no moramo se zapitati – koliko građani zaista razumiju rizike?” Primorac je naglasio kako je nužno osnažiti regulativu i edukaciju kako bi građani donosili informirane financijske odluke.

O gorućim temama govorio je i guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, koji je upozorio na trend porasta gotovinskih kredita: “Zaduženost kućanstava u Hrvatskoj niža je od europskog prosjeka, ali trendovi su zabrinjavajući. Upravo zato, HNB je donio Odluku o kriterijima kreditiranja koja će stupiti na snagu 1. srpnja 2025.”

Foto: Boris Vujčić

Snažnu poruku uputio je i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, koji je naglasio važnost borbe protiv financijskih prijevara: “Financijsko opismenjavanje nije samo zadatak regulatora i institucija poput Hanfe, HNB-a i Ministarstva financija. Ključno je da se u proces aktivno uključe i obrazovne institucije, ali i mediji, koji imaju značajnu ulogu u podizanju svijesti građana.”

Osim panel-rasprava i inspirativnih govora, veliko zanimanje izazvalo je istraživanje Petre Bašić Jantolić (izvršna direktorica za Razvoj poslovanja s klijentima, Addiko Bank) o financijskim navikama građana, koje je pokazalo da čak 71% građana osjeća sram ili zavist kada je riječ o novcu, a 38% partnera nije upoznato s financijskom situacijom svog supružnika prije početka zajedničkog života. “Ako ne razgovaramo o novcu, ne možemo njime ni upravljati na pravi način”, zaključila je Bašić Jantolić.

Na konferenciji su održane i tri panel-rasprave koje su okupile vodeće stručnjake iz financijske industrije, gospodarstva i poduzetništva. Na panelu Globalni trendovi, lokalni izazovi: Kako ekonomski čimbenici, AI i tehnologija oblikuju naše novčanike, Luka Babić, član Uprave iz Croatia osiguranja, Boris Drilo, član Uprave iz Hrvatskog Telekoma, ekonomski analitičar Damir Novotny, Zoran Stanković, član Uprave iz Atlantic Grupe i Renata Vujasinović, country managerica iz Visa Europe raspravljali su o transformaciji financijskog sektora u digitalnom dobu. Panel je moderirala mr.sc. Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova.

Boris Drilo govorio je o utjecaju umjetne inteligencije na transformaciju poslovanja, pri čemu je predstavio i svoj pogled na ESG pristup, koji naglasak stavlja na održivost i energetsku učinkovitost. Zoran Stanković istaknuo je važnost kvalitetnog korporativnog upravljanja, ali i potrebu za oprezom zbog mogućih zlouporaba ili neadekvatne primjene tehnologije. Naglasio je kako konferencija pruža sudionicima, a posebno studentima, dragocjene uvide koji im mogu koristiti ne samo tijekom studija već i u razvoju poslovnih karijera. “Vjerujem da su sudionici konferencije, a ponajprije studenti, dobili relevantne informacije koje će im pomoći kako u studiranju tako i u razvoju poslovnih karijera.”

Renata Vujasinović osvrnula se na predanost Visa Europe jačanju financijske pismenosti, istaknuvši kako kroz edukaciju i tehnologiju nastoje osnažiti ljude da donose informirane financijske odluke i time grade sigurniju budućnost. “Vjerujemo da financijska pismenost nije samo temelj osobne sigurnosti, već i ključan pokretač gospodarskog rasta.” Damir Novotny analizirao je utjecaj globalnih političkih faktora na europsko gospodarstvo, posebno se osvrnuvši na politiku bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Zaključio je da je nestabilnost postala nova realnost te da će inflacija ostati prisutna, dok će vodeće svjetske sile poput Kine i SAD-a nastaviti voditi ekonomske politike koje nisu nužno u interesu Europe. “Moramo se naviknuti na nestabilnost, a ne na stabilnost i moramo se naviknuti da će biti inflacije te da će veliki ekonomski igrači poput Kine i SAD-a igrati igre koje nisu nužno u korist Europe.”

Luka Babić  istaknuo je kako konferencija pruža izvanrednu priliku za kvalitetnu raspravu o tome kako globalni i lokalni trendovi utječu na digitalizaciju i inovacije, uključujući i osigurateljni sektor u Hrvatskoj i regiji. Naglasio je važnost praćenja tržišnih potreba i prilagođavanja financijskih proizvoda u skladu s razvojem zapadnih tržišta.  “Kako bi se dodatno približili razvijenim zapadnim tržištima, važno je da se prilikom razvoja proizvoda prepoznaju trendovi i potrebe tržišta.”  Kao primjer naveo je  Cyber osiguranje , prvi takav proizvod u Hrvatskoj, koji poduzetnicima nudi financijsku i operativnu podršku u saniranju posljedica cyber napada, čija učestalost neprestano raste.

Panel Od umjetnika do poduzetnika: Financijska pismenost ključ uspjeha za sve donio je inspirativne priče poduzetnika i kreativaca, među kojima su bili Pamela Badžek, influencerica i vlasnica brenda August Studio, poslovna savjetnica Kristina Ercegović, Nataša Kapetanović, predsjednica Uprave iz GRAWE Hrvatska, likovni umjetnik Stjepan Šandrk i sportski direktor Igor Vori. Na panelu se raspravljalo o financijskim problemima s kojima se susreću različite profesije, poput nestabilnih prihoda, kao i o potrebi za financijskim obrazovanjem. Panel je moderirala izv.prof.dr.sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta.

Foto: Kristina Ercegović, Nataša Kapetanović, Stjepan Šandrk, Igor Vori

Stjepan Šandrk istaknuo je da bi svaki umjetnik danas trebao imati i poduzetnički pristup karijeri. “Ne mislim da bismo se svi trebali komercijalizirati ili podilaziti publici, ali dobro vođena karijera otvara put slobodi, osobnom rastu i gotovo neograničenim mogućnostima.” Govoreći o utjecaju tehnologije, naglasio je da digitalizacija i tokenizacija nadilaze umjetnost te mogu obuhvatiti katastar, digitalne dokumente, ugovore o osiguranju, ulaznice i intelektualno vlasništvo. NFT kolekcije već su našle mjesto na aukcijama Sotheby’sa i Christie’sa, a u budućnosti vidi tokenizirane umjetnine, blockchain certifikate i digitalizaciju burzi, što bi moglo revolucionirati poimanje vlasništva i trgovanja. Kristina Ercegović naglasila je da je financijska edukacija ključna za poduzetnike, ali da najveći izazov leži u primjeni stečenog znanja u odgovorno financijsko ponašanje. Novac možda nije najvažnija stvar, ali utječe na sve što nam je važno. I zato moramo učiti kako njime upravljati, jer će on inače upravljati nama i našim životom, najčešće ne na način na koji bismo to htjeli.”, rekla je. Pozvala je poduzetnike da se kontinuirano educiraju i vjeruju u sebe.

Pamela Badžek istaknula je kako društvene mreže igraju presudnu ulogu u razvoju poslovnih pothvata, posebno za influencere, kojima one često predstavljaju prirodan most prema poduzetništvu. No, ključ uspjeha leži u povjerenju publike. “Poduzetnički pothvat logičan je korak za mnoge influencere, ali samo ako iza sebe imaju publiku koja im vjeruje. Kada imate publiku koja vas voli i vjeruje vam, onda će voljeti i ono što radite te vjerovati da je proizvod koji nudite zaista kvalitetan.”

Igor Vori je podijelio s publikom svoje iskustvo kada je proveo 10 mjeseci bez prihoda te istaknuo kako je financijska edukacija osim zbog neizvjesnosti prihoda nužna za profesionalne sportaše jer često raspolažu s velikim količinama novca, koje ne znaju gdje usmjeriti pa najčešće kupuju nekretnine jer im se one čine kao opcija koju najbolje poznaju.

Kapetanović je naglasila kako se, bez obzira na profesiju, svi suočavamo s nepredvidivim situacijama. “U takvim trenucima osiguranje osigurava kontinuitet i financijsku stabilnost”, poručila je. Posebno je upozorila na čestu zabludu da je osiguranje potrebno tek kad se dogodi nepredviđena situacija. “Tada je već kasno. Osiguranje je jedini financijski alat koji morate imati prije nego što vam zatreba”, istaknula je.

Održiva potrošnja i potrošačke navike bili su u fokusu panela Između luksuza i minimalizma: Put prema održivoj potrošnji, gdje su svoja razmišljanja podijelili dizajnerica i vlasnica brenda Krie design, Kristina Burja, arhitekt i suosnivač studija 3LHD, Marko Dabrović, Ana Ruža Jurman, managerica za brend Porsche iz Porsche Inter Auto, Ivanka Mabić Gagić, izvršna direktorica iz Aleph Croatia. Panel je moderirala izv.prof.dr.sc. Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta.

Ana Ruža Jurman istaknula je kako održivost danas nije izbor. “To je zadatak i cilj pogotovo kada razgovaramo o globalnim kompanijama.” Postavila je pitanje ‘Što zapravo proizvod čini luksuznim?’ i navela kako je dugotrajnost proizvoda upravo jedno od najvažnijih obilježja. “Porsche  postoji preko 75 godina, a  70% naših vozila i dalje je na cesti. Ti proizvodi su trajni i mi vas ne potičemo na kupnju novog vozila već na održavanje postojećeg i da je ono s vama kroz generacije.” Također, u kontekstu donošenja održivijih potrošačkih odluka osvrnula se na nužnost dodatne edukacije stanovništva u vidu elektromobilnosti, te istaknula kako Porsche aktivno radi na tome, kao i na dodatnim ulaganjima u samu infrastrukturu. Kristina Burja govorila je o tome kako je održivost posljednjih godina ušla u modu, međutim kako ni to nije dovoljno obzirom da je tekstilna industrija i dalje 3. najveći zagađivač na svijetu. “Mi smo ti koji kreiramo potrošnju, mi smo ti koji kreiramo potražnju. Promjena potrošačkog mindseta može se postići, ali to treba pratiti i razvoj zakonodavstva koje će reći ‘Sada je dosta’ kao što je to bilo u slučaju duhanskih proizvoda.”

Ivanka Mabić Gagić osvrnula se na digitalno oglašavanje i rekla kako je ono na razini EU posljednjih godina značajno postroženo i kako korisnik danas na društvenim mrežama ima puno više snage nego što je imao prije. Spomenula je i promjenu u navikama i ponašanju Gen Z generacije; “Nove generacije imaju nove vrijednosti kao što je ekonomičnost i fleksibilnost i nemaju tako izraženu potrebu da posjeduju stvari; niti stanove niti aute, kao ranije generacije. Vjerujem da će razvojem AI-a mijenjati potrebe i način na koji živimo i vjerujem kako regulatorni sustav i zakonodavstvo bude poticalo cirkularnu ekonomiju da će nastajati mnoge platforme koje će nuditi mogućnost kupnje secondhand proizvoda i preprodaje, od fashiona do mobitela i gadgeta.”

Dabrović je govorio je o donošenju održivih potrošačkih odluka iz perspektive rješavanja stambenog pitanja. “Gradi se nevjerojatna količina građevina koje ne trebamo, jer su ljudi odlučili štedjeti u nekretninama. U Zagrebu postoji preko 50 000 praznih stanova, a broj takvih stanova u cijeloj Hrvatskoj je puta 10. Koliko je samo stanova na obali koji su tokom zime potpuno prazni.” “Kao društvo razvijamo se u potpuno neodrživom smjeru.”, zaključio je Dabrović.

Ovdje se ne dolazi samo učiti – dolazi se raspravljati, dijeliti iskustva i mijenjati financijske navike. Tjedan financijske pismenosti, već treću godinu zaredom, nije samo edukativni događaj, već pokretač promjena u načinu razmišljanja o novcu i financijskoj budućnosti.

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi
kako otvoriti opg

Kako osnovati OPG u 8 koraka: Potrebna dokumentacija, oblici i koju djelatnost odabrati

Za čime ljudi zaista čeznu (i zašto to često skrivaju)

Sve što trebate znati o intelektualnom vlasništvu

Pretraga

znn