eIzvještavanje u praksi: što poduzetnici moraju prijaviti Poreznoj upravi i u kojim rokovima
Od naplate i djelomičnog plaćanja do odbijanja eRačuna, eIzvještavanje uvodi obvezu praćenja onoga što se s računom događa nakon njegova izdavanja. Donosimo pregled najvažnijih pravila, rokova i situacija iz svakodnevnog poslovanja.
Račun je izdan, kupac ga je primio, a usluga ili roba uredno su isporučene. Za mnoge poduzetnike sljedeći važan trenutak nastupa tek kada uplata sjedne na poslovni račun.
U sustavu Fiskalizacije 2.0 to više nije samo interna informacija između poduzetnika, banke i računovodstva.
Podatak o naplati eRačuna u propisanim se slučajevima dostavlja Poreznoj upravi. Isto vrijedi i kada primatelj odbije račun ili kada izdavatelj zbog nedostupnosti primatelja u sustavu ne može izdati eRačun.
Taj dio novog sustava naziva se eIzvještavanje.
Dok fiskalizacija bilježi izdavanje i zaprimanje eRačuna, eIzvještavanje prati važne događaje koji se događaju poslije. Time račun dobiva digitalni životni ciklus, od izdavanja i prihvaćanja do naplate, odbijanja ili utvrđenog odstupanja.
eIzvještavanje je dostavljanje propisanih podataka Poreznoj upravi o određenim događajima povezanima s eRačunima i poslovnim isporukama.
Najjednostavnije rečeno, sustav odgovara na tri pitanja:
Poduzetnik ne podnosi jedan veliki mjesečni izvještaj sa svim računima. Prijavljuju se određeni podaci kada nastane situacija propisana Zakonom o fiskalizaciji.
Podaci se mogu dostavljati automatski kroz poslovni ili računovodstveni program, preko informacijskog posrednika ili unosom u FiskAplikaciju Porezne uprave.
Obveza ovisi o tome nalazi li se poduzetnik u ulozi izdavatelja ili primatelja eRačuna.
Izdavatelj eRačuna izvještava o njegovoj naplati. Ako je račun plaćen u više dijelova, prijavljuju se pojedinačne naplate.
Izdavatelj također izvještava o isporuci za koju nije mogao izdati eRačun zato što odgovarajuća adresa primatelja nije bila dostupna u sustavu.
Primatelj eRačuna izvještava kada je račun odbio.
To znači da se odgovornost ne nalazi uvijek na istoj strani. Prodavatelj prati naplatu, dok kupac prijavljuje odbijanje zaprimljenog dokumenta.
Tijekom 2026. eIzvještavanje je dio obveza koje se primjenjuju uz razmjenu eRačuna. Od 2027. obveza izdavanja eRačuna proširit će se i na porezne obveznike izvan sustava PDV-a, pa će se povećati i broj poslovnih subjekata koji će se u praksi susretati s eIzvještavanjem.
Podatak o naplati prijavljuje izdavatelj računa.
Rok je najkasnije do 20. dana u mjesecu za naplate ostvarene tijekom prethodnog mjeseca.
Ako je kupac račun platio 15. srpnja, podatak o naplati treba dostaviti najkasnije do 20. kolovoza.
Podatak se može poslati i ranije, primjerice odmah nakon što poslovni program poveže uplatu s izdanim računom.
Važno je razlikovati datum izdavanja i datum naplate. Za eIzvještavanje o naplati presudan je trenutak kada je račun stvarno plaćen, a ne mjesec u kojem je izdan.
Račun izdan u lipnju može biti plaćen u kolovozu. U tom se slučaju podatak o naplati prijavljuje najkasnije do 20. rujna.
U poslovanju nije rijetkost da kupac račun podmiri u nekoliko rata.
Primjerice, račun iznosi 4.000 eura. Kupac najprije uplati 1.500 eura, sljedećeg mjeseca još 1.500 eura, a preostalih 1.000 eura naknadno.
Svaka se naplata evidentira zasebno.
Račun dobiva status potpuno naplaćenog tek kada zbroj prijavljenih uplata dosegne ukupan iznos za plaćanje.
To zahtijeva uredno povezivanje bankovnih uplata s konkretnim računima. Sama činjenica da se na izvodu vidi uplata kupca nije uvijek dovoljna, osobito ako kupac istodobno podmiruje više računa ili u opis plaćanja nije upisao točan broj dokumenta.
Poduzetnici zato moraju uredno pratiti:
U suprotnom se može dogoditi da poslovne knjige pokazuju jedno, a status računa u sustavu Porezne uprave nešto drugo.
Naplata ne mora uvijek značiti klasičnu uplatu na bankovni račun.
Obveza može biti zatvorena kompenzacijom, prijebojem, cesijom ili na drugi ugovoreni način. I takvo zatvaranje računa treba odgovarajuće evidentirati.
Upravo su te situacije osjetljivije od obične bankovne uplate jer ih poslovni program možda neće automatski prepoznati.
Ako računovodstvo ne dobije pravodobnu informaciju da je određeno potraživanje zatvoreno kompenzacijom, podatak o naplati može ostati neprijavljen ili biti prijavljen sa zakašnjenjem.
Zato bi poduzetnik s računovođom trebao unaprijed dogovoriti kako i kada dostavlja dokumentaciju o svim načinima zatvaranja računa, a ne samo bankovne izvode.
Primatelj može odbiti eRačun kada smatra da račun ili podaci na njemu nisu ispravni.
Razlog odbijanja može biti:
Odbijanje računa ne treba miješati s neplaćanjem.
Ako kupac priznaje da je račun ispravan, ali ga još nije platio, riječ je o nepodmirenoj obvezi. To nije razlog za odbijanje eRačuna.
Kod odbijanja primatelj poručuje da dokument ne prihvaća zbog pogreške ili spora koji se odnosi na samu isporuku ili sadržaj računa.
Podatak o odbijanju dostavlja se Poreznoj upravi, nakon čega je status vidljiv i izdavatelju.
Ne.
Odbijanje eRačuna nije isto što i storno i ne briše dokument automatski iz poslovnih evidencija.
Nakon što kupac odbije račun, izdavatelj mora provjeriti razlog i odlučiti kako će postupiti.
Ovisno o okolnostima, može:
Odbijanje zato ne rješava automatski nesporazum između poslovnih partnera. Ono samo evidentira da primatelj račun ne prihvaća.
Ako su strane u sporu oko toga je li usluga obavljena ili je li račun opravdan, taj se spor i dalje rješava poslovnom komunikacijom, ugovornim postupkom ili, u krajnjem slučaju, pravnim putem.
Posebna situacija nastaje kada izdavatelj ima obvezu izdati eRačun, ali ga ne može dostaviti jer primatelj nema dostupnu adresu u odgovarajućem sustavu.
Tada izdavatelj o toj isporuci mora dostaviti propisane podatke kroz eIzvještavanje.
Ova mogućnost ne služi kao zamjena za eRačun kada ga poduzetnik jednostavno ne želi koristiti ili mu je lakše poslati PDF elektroničkom poštom.
Prvo treba provjeriti postoji li stvarna prepreka za urednu razmjenu strukturiranog eRačuna. Ako je primatelj dostupan u sustavu, račun se mora izdati i poslati na propisani način.
eIzvještavanje o takvoj isporuci koristi se kada razmjena eRačuna objektivno nije bila moguća, a ne kao alternativni kanal prema izboru izdavatelja.
Poduzetnicima su dostupna tri osnovna načina:
Poslovni ili računovodstveni program
Program može automatski slati podatke nakon evidentiranja naplate ili druge promjene statusa računa. To je praktično za poduzetnike s većim brojem transakcija.
Informacijski posrednik
Posrednik može obavljati razmjenu eRačuna i određene postupke povezane s fiskalizacijom i eIzvještavanjem. Važno je provjeriti koje su usluge stvarno ugovorene jer svaki paket ne mora uključivati sve obveze.
FiskAplikacija
Putem FiskAplikacije poduzetnik može pregledavati statuse, upravljati ovlaštenjima i unositi određene podatke za eIzvještavanje. Namijenjena je i kontroli podataka koji su u sustav stigli iz drugih aplikacija.
Tehnički postupak može obaviti računovođa ili posrednik, ali odgovornost za pravodobnost i točnost podataka ostaje na poreznom obvezniku.
FiskAplikacija omogućuje pregled događaja i statusa povezanih s računima.
Među njima se mogu pojaviti oznake poput:
Zaprimljen
Podatak o računu evidentiran je u sustavu.
Uparen
Podaci koje su poslali izdavatelj i primatelj međusobno se podudaraju.
Neuparen
Podatke je poslala samo jedna strana ili druga strana još nije dovršila svoju obvezu.
Odstupanje
Izdavatelj i primatelj poslali su podatke, ali među njima postoji razlika.
Naplaćen
Izdavatelj je dostavio podatke kojima je zatvoren ukupan iznos računa.
Odbijen
Primatelj je kroz eIzvještavanje prijavio odbijanje računa.
Moguće su i kombinacije statusa. Primjerice, račun može biti odbijen, ali istodobno imati odstupanje ako se podaci koje su poslale dvije strane ne podudaraju.
Status odstupanja ne znači automatski da je počinjen prekršaj. Može biti riječ o pogrešno navedenom broju računa, datumu, iznosu ili drugom podatku.
Ipak, takav status nije dobro ignorirati. Potrebno je utvrditi gdje je nastala razlika i prema potrebi ispraviti podatke.
Može preuzeti velik dio tehničkog i administrativnog posla, ali samo ako pravodobno dobiva potpune informacije.
Računovođa iz bankovnog izvoda može vidjeti standardnu uplatu, ali ne mora znati:
Zbog toga poduzetnik ne bi trebao pretpostaviti da računovodstveni servis automatski raspolaže svim potrebnim informacijama.
Potrebno je jasno dogovoriti:
Najčešći problem možda neće biti neispravan softver, nego nejasna podjela odgovornosti.
Na prvi pogled riječ je o još jednoj administrativnoj obvezi.
Ipak, sustavno praćenje naplate može poduzetnicima pokazati mnogo više od onoga što je potrebno Poreznoj upravi.
Uredna evidencija otkriva:
Tvrtka može imati dobit na papiru, ali istodobno nemati dovoljno novca za plaće, poreze ili dobavljače jer računi nisu naplaćeni.
eIzvještavanje ne rješava problem nelikvidnosti, ali prisiljava poslovne subjekte da preciznije prate stvarno kretanje novca.
Poduzetnik koji već koristi eRačune trebao bi provjeriti šalje li njegov sustav podatke o naplati automatski ili ih netko mora unositi ručno.
Također treba utvrditi:
Poduzetnici koji će od 2027. tek početi izdavati eRačune trebali bi tijekom 2026. urediti iste procese. Nije dovoljno samo odabrati aplikaciju za izdavanje računa.
Treba odrediti i što će se događati nakon izdavanja, tko prati naplatu i kako se podaci dostavljaju Poreznoj upravi.
eIzvještavanje pokazuje da se poslovni račun više ne promatra kao statičan dokument.
Njegovo izdavanje tek je početak.
Račun se šalje, zaprima, uspoređuje s podacima druge strane, može biti odbijen, plaćen djelomično ili zatvoren na neki drugi način.
Svaki od tih koraka može utjecati na njegov status.
Za poduzetnike to znači dodatnu obvezu, ali i priliku da konačno dobiju precizniji pregled naplate i otvorenih potraživanja.
Najvažnije je znati tko u poslovanju prati svaki korak. Jer Poreznoj upravi podatke može tehnički poslati program, posrednik ili računovođa, ali odgovornost da oni budu potpuni, točni i dostavljeni na vrijeme ostaje na poduzetniku.
Tekst je informativnog karaktera. Primjenu pravila u konkretnom slučaju potrebno je provjeriti s računovođom ili poreznim stručnjakom.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
