Dow Jones Industrial Average, poznatiji kao Dow Jones ili jednostavno Dow, jedan je od najstarijih i najprepoznatljivijih dioničkih indeksa na svijetu. Prati samo 30 velikih američkih kompanija, a od S&P-a 500 i Nasdaq-100 razlikuje se po tome što se udjeli ne određuju prema tržišnoj kapitalizaciji, već prema cijeni dionice. Zbog toga Dow ne predstavlja cijelo američko tržište, nego kretanje odabrane skupine velikih etabliranih američkih kompanija.
Dow Jones Industrial Average prati 30 velikih i poznatih američkih kompanija iz gotovo svih glavnih sektora. Ne uključuje transportne kompanije ni sektor komunalnih usluga, koje prate zasebni Dow Jones indeksi.
Unatoč riječi Industrial u nazivu, Dow danas nije industrijski indeks. Naziv je povijesno nasljeđe iz vremena kada su industrijske kompanije imale znatno važniju ulogu u američkom gospodarstvu. Današnji sastav uključuje kompanije iz financijskog, tehnološkog, zdravstvenog, potrošačkog i drugih sektora.
Indeks je pokrenut 26. svibnja 1896. godine. Charles Dow zbrojio je cijene dionica 12 industrijskih kompanija, rezultat podijelio s 12 i dobio početnu vrijednost indeksa od 40,94 boda.
Broj sastavnica povećan je na 20 u 1916. godini, a današnjih 30 kompanija indeks prati od 1928. godine. Iako je broj sastavnica od tada ostao nepromijenjen, kompanije se povremeno zamjenjuju kako bi indeks nastavio predstavljati vodeća američka poduzeća.
Kompanije u Dow Jones ne ulaze prema unaprijed određenoj rang-listi. Odabire ih odbor koji uzima u obzir ugled kompanije, održivost njezina rasta, interes ulagača i zastupljenost pojedinih sektora.
Prihvatljivost sastavnica provjerava se mjesečno, ali indeks nema redovnu godišnju ili polugodišnju reviziju. Promjene se provode prema potrebi, primjerice nakon velikih korporativnih promjena ili kada postojeći sastav više ne odražava dovoljno dobro strukturu američkoga gospodarstva.
Dow Jones ponderiran je prema cijeni dionice. Vrijednost indeksa izračunava se tako da se zbroje cijene svih 30 dionica i podijele posebnim Dow Divisorom. Zbog toga kompanija s višom cijenom pojedinačne dionice ima veći udio i snažnije utječe na indeks, neovisno o njezinoj ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji.
Ako dionica jedne kompanije vrijedi $600, a druge $100, rast obje dionice od 10% znači povećanje cijene od $60, odnosno $10. Prva će kompanija indeksu pridonijeti približno šest puta više indeksnih bodova, iako obje dionice imaju jednak postotni prinos.
Kao što je vidljivo na slici, deset najvećih pozicija čini 56,30% portfelja. To znači da je od svakih €100 uloženih u ETF približno €56,30 izloženo deset najvećih pozicija, dok je preostalih €43,70 raspoređeno između ostalih 20 sastavnica.
Tablica 1 – TOP 10 i sektorska struktura indeksa
Izvor: OptimTrader platforma
Koncentracija je vidljiva i na sektorskoj razini jer financijski sektor čini 26,66% portfelja. Slijede industrijske kompanije s 18,92% te informacijska tehnologija sa 16,10%. Kretanje kompanija s visokim nominalnim cijenama dionica može znatno utjecati na rezultat cijelog indeksa.
Od 1897. do 2025. godine Dow Jones ostvario je pozitivan cjenovni prinos u 86 od ukupno 129 promatranih godina. Prosječan pojedinačni godišnji cjenovni prinos iznosio je 7,93%, ali riječ je o aritmetičkom prosjeku, a ne stopi po kojoj je vrijednost ulaganja rasla svake godine.
Najveći godišnji rast zabilježen je 1915. godine, kada je indeks porastao 81,66%. Najveći pad ostvaren je 1931. godine i iznosio je 52,67%.
Pad iz 1931. bio je dio duljeg negativnog razdoblja. Indeks je izgubio 17,17% u 1929., 33,77% u 1930., 52,67% u 1931. i dodatnih 23,07% u 1932. godini. Povijesni podaci tako pokazuju da ni ulaganje u velike i etablirane kompanije ne isključuje mogućnost višegodišnjih i vrlo dubokih padova.
Kada se uključe reinvestirane dividende, Dow Jones ostvario je ukupni prinos od -6,86% u 2022. godini. Nakon toga uslijedio je rast od 16,18% u 2023., 14,99% u 2024. i 14,92% u 2025. godini.
Od početka 2026. do 28. srpnja, Dow Jones porastao je približno 9,75% i dosegnuo 52.747,32 boda. Kada se uključe dividende, ukupan prinos od početka godine do 30. lipnja iznosio je 9,76%.
Povijesni prinosi ne jamče buduće rezultate. Posebno treba uzeti u obzir mali broj sastavnica i način ponderiranja prema cijeni, zbog kojeg nekoliko dionica s visokim nominalnim cijenama može snažno utjecati na rezultat cijelog indeksa.
PROČITAJ JOŠ
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država Europske unije mogu ulagati u Dow Jones putem UCITS ETF-ova dostupnih na europskim burzama.
Prema veličini fonda u eurima, najveći su:
iShares Dow Jones Industrial Average UCITS ETF
Amundi Dow Jones Industrial Average UCITS ETF
iShares Dow Jones Industrial Average UCITS ETF (DE)
iShares Dow Jones Industrial Average UCITS ETF (Acc), s ISIN-om IE00B53L4350, najveći je među njima, s približno €1,67 mlrd imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom potpunom replikacijom. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,33%.
Tickeri: Xetra: SXRU (€), London Stock Exchange: CIND ($), SIX Swiss Exchange: CSINDU ($).
Amundi Dow Jones Industrial Average UCITS ETF Dist, s ISIN-om FR0007056841, upravlja imovinom od približno €368 mil. Riječ je o distribuirajućem ETF-u koji indeks prati sintetičkom replikacijom putem swapa, a dividende trenutačno isplaćuje jednom godišnje. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,50%, dok zasebna swap naknada u trenutačno dostupnim podacima fonda nije iskazana.
Tickeri: Xetra: DJAM (€), Euronext Paris: DJE (€), Borsa Italiana: DJE (€), London Stock Exchange: DJEU ($), DJEL (GBX).
iShares Dow Jones Industrial Average UCITS ETF (DE), s ISIN-om DE0006289390, upravlja imovinom od približno €314 mil. Riječ je o distribuirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom potpunom replikacijom, a dividende isplaćuje do četiri puta godišnje. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,51%.
Ticker: Xetra: EXI3 (€)
Na europskom su tržištu trenutačno dostupna četiri UCITS ETF-a koji prate Dow Jones Industrial Average, s godišnjim troškovima između približno 0,33% i 0,51%. Ti su troškovi već uključeni u cijenu ETF-a te se ne naplaćuju zasebno.
Budući da se veličina fonda, troškovi, swap naknade i burzovna uvrštenja mogu mijenjati, ostale i najnovije informacije najbolje je provjeriti u Factsheetu pojedinog ETF-a, dostupnom na službenoj stranici izdavatelja.
Dow Jones može odgovarati pasivnom ulagaču koji želi jednostavnu izloženost maloj skupini velikih i etabliranih američkih kompanija te prihvaća njegov specifičan način ponderiranja. Jednim ETF-om dobiva izloženost kompanijama iz više sektora, od financija i industrije do tehnologije i zdravstva.
Ipak, Dow Jones nije zamjena za široko diverzificiran američki ili globalni indeks. Nominalna cijena dionice ne pokazuje koliko je kompanija velika niti koliki dio američkog tržišta predstavlja. Kompanija s manjom tržišnom kapitalizacijom zato može imati veći udio u Dowu od znatno veće kompanije samo zato što njezina pojedinačna dionica ima višu cijenu.
Ako ulagač već posjeduje ETF koji prati S&P 500 ili globalni indeks, velik dio sastavnica Dow Jonesa već se nalazi u njegovu portfelju. Dodavanje Dow Jones ETF-a u tom slučaju ne donosi znatno širu geografsku ili kompanijsku diverzifikaciju, nego mijenja udjele zajedničkih pozicija prema pravilima ponderiranja Dow Jonesa.
Dow Jones zato može imati ulogu samostalnog ulaganja za osobu koja svjesno prihvaća njegovih 30 sastavnica i ponderiranje prema cijeni, ali i dodatnog dijela portfelja kojim se namjerno povećava izloženost tradicionalnim američkim blue-chip kompanijama. Za ulagača kojem je cilj što širi presjek američkog ili svjetskog tržišta, indeks s većim brojem sastavnica pruža potpuniju diverzifikaciju.
PROČITAJ JOŠ
S&P 500: Kako ulagati u najpoznatiji američki indeks putem ETF-ova
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, ponderi, troškovi fondova, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
