DAX, skraćeno od Deutscher Aktienindex, najpoznatiji je njemački dionički indeks i glavni pokazatelj kretanja najvećih kompanija uvrštenih na Frankfurtsku burzu. Prati 40 sastavnica, a njegova je posebnost to što se najčešće objavljuje kao indeks ukupnog prinosa. To znači da njegova vrijednost uključuje promjene cijena dionica i reinvestirane dividende. Iako obuhvaća velik dio njemačkog tržišta, zbog malog broja sastavnica i visoke koncentracije ne predstavlja cijelo njemačko tržište ni njemačko gospodarstvo u cjelini.
Što je DAX i kada je nastao?
DAX prati 40 najvećih kompanija uvrštenih na regulirano tržište Frankfurtske burze koje ispunjavaju uvjete za uključivanje u indeks. Sastavnice se odabiru prvenstveno prema tržišnoj kapitalizaciji prilagođenoj slobodno raspoloživim dionicama, uz dodatne uvjete povezane s likvidnošću, financijskim izvještavanjem i profitabilnošću.
Indeks je prvi put objavljen 1. srpnja 1988. godine. Početna vrijednost određena je na 1.000 bodova na dan 30. prosinca 1987., a povijesna serija izračunata je i za ranije razdoblje. DAX je nastavio povijest indeksa njemačkih dionica koji je prethodno objavljivala Börsen-Zeitung.
DAX je prvotno sadržavao 30 kompanija. Broj sastavnica povećan je na 40 u rujnu 2021. godine, nakon promjene metodologije i pooštravanja uvjeta za uključivanje.
Kako se biraju kompanije i određuju njihovi udjeli?
Za uključivanje u DAX kompanija mora biti uvrštena na regulirano tržište Frankfurtske burze i kontinuirano se njome mora trgovati putem sustava Xetra. Mora imati najmanje 10% slobodno raspoloživih dionica te zadovoljiti uvjete povezane s likvidnošću i pravodobnim objavljivanjem financijskih izvještaja. Novi kandidati također moraju ostvariti pozitivan EBITDA tijekom posljednje dvije poslovne godine.
U pravilu kompanija mora imati pravno ili operativno sjedište u Njemačkoj. Prihvatljive mogu biti i kompanije s pravnim sjedištem u drugoj državi Europske unije ili EFTA-e ako se najmanje 33% prometa njihovom dionicom ostvaruje na Frankfurtskoj burzi. Takvo pravilo objašnjava zašto se u indeksu nalazi i Airbus, iako mu je pravno sjedište u Nizozemskoj.
Nakon primjene tih uvjeta kompanije se rangiraju prema tržišnoj kapitalizaciji prilagođenoj slobodno raspoloživim dionicama. Sastav indeksa pregledava se tromjesečno, dok se redovna, opsežnija revizija provodi dvaput godišnje. Izvanredne promjene moguće su i zbog preuzimanja, stečaja, uklanjanja dionice s burze ili prestanka ispunjavanja osnovnih uvjeta.
DAX je ponderiran prema tržišnoj kapitalizaciji prilagođenoj slobodno raspoloživim dionicama. Veće kompanije imaju veći udio i snažnije utječu na njegovo kretanje. Pri tromjesečnom usklađivanju udio pojedinačne sastavnice ograničen je na najviše 15%. Između dvaju usklađivanja može privremeno prijeći tu granicu ako cijena dionice raste brže od ostatka indeksa.
Ako kompanija čini 10% indeksa, rast njezine dionice od 10% indeksu bi pridonio približno jedan postotni bod. Kompanija s udjelom od 1% pri jednakom bi rastu pridonijela približno 0,1 postotni bod.
Od 2025. postoje i zasebne verzije DAX-a s ograničenjem pojedinačnog udjela na 20% te bez takvog ograničenja. Standardni DAX koji prati većina ETF-ova i dalje primjenjuje ograničenje od 15%.
Kao što je vidljivo na slici, deset najvećih pozicija čini 64,31% portfelja. To znači da je od svakih €100 uloženih u ETF približno €64,31 izloženo deset najvećih pozicija, dok je preostalih €35,69 raspoređeno između ostalih 30 sastavnica. Najveće pojedinačne pozicije bile su Siemens s udjelom od 11,86%, Allianz s 9,40% i SAP s 9,11%.
Tablica 1 – TOP 10 pozicija i sektorska struktura DAX indeksa

Izvor: OptimTrader platforma
Koncentracija je vidljiva i na sektorskoj razini. Industrijske kompanije čine 35,60% portfelja, financijski sektor 21,29%, a informacijska tehnologija 13,72%. Ta tri sektora zajedno čine 70,61% portfelja, pa njihovo kretanje može znatno utjecati na rezultat cijelog indeksa.
DAX u pravilu predstavlja više od tri četvrtine ukupne tržišne kapitalizacije slobodno raspoloživih dionica kompanija na reguliranom tržištu Frankfurtske burze. Ipak, ne uključuje njemačke kompanije male i srednje tržišne kapitalizacije. Mnoge njegove sastavnice velik dio prihoda ostvaruju u inozemstvu, pa kretanje DAX-a nije nužno jednako kretanju njemačkoga domaćeg gospodarstva.
Što govore povijesni prinosi?
Od 1988. do 2025. godine DAX je ostvario pozitivan prinos u 28 od ukupno 38 promatranih godina. Prosječan pojedinačni godišnji prinos iznosio je 11,22%, ali riječ je o aritmetičkom prosjeku, a ne stopi po kojoj je vrijednost ulaganja rasla svake godine.
Najveći godišnji rast zabilježen je 1997. godine, kada je indeks porastao 47,11%. Najveći pad ostvaren je 2002. godine i iznosio je 43,94%.
Pad iz 2002. bio je posljednja godina trogodišnjeg negativnog razdoblja povezanog s pucanjem dot-com balona. DAX je izgubio 7,54% u 2000., 19,79% u 2001. i dodatnih 43,94% u 2002. godini. Tijekom financijske krize 2008. pao je 40,37%.
U novijem razdoblju DAX je ostvario prinos od -12,35% u 2022. godini. Nakon toga uslijedio je rast od 20,31% u 2023., 18,85% u 2024. i 23,01% u 2025. godini.
Od kraja 2015. do kraja 2025. vrijednost indeksa porasla je s 10.743,01 na 24.490,41 bod, što odgovara kumulativnom prinosu od približno 127,97% i složenoj godišnjoj stopi prinosa od 8,59%. Prema tome bi €100 uloženih krajem 2015. godine, uz reinvestiranje dividendi, do kraja 2025. naraslo na približno €227,97.
Od početka 2026. do 31. srpnja DAX je porastao približno 4,7% i dosegnuo 25.629,24 boda.
Povijesni prinosi ne jamče buduće rezultate, a rezultat pojedinog ETF-a može se razlikovati od indeksa zbog troškova, poreza, načina replikacije i odstupanja u praćenju.
Koji UCITS ETF-ovi prate DAX?
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država Europske unije mogu ulagati u DAX putem UCITS ETF-ova dostupnih na europskim burzama.
Prema veličini fonda u eurima, najveći su:
- iShares Core DAX UCITS ETF (DE) EUR (Acc)
- Xtrackers DAX UCITS ETF 1C
- Deka DAX UCITS ETF
Sva tri navedena ETF-a akumuliraju dividende i indeks prate fizičkom potpunom replikacijom.
iShares Core DAX UCITS ETF (DE) EUR (Acc), s ISIN-om DE0005933931, najveći je među njima, s približno €8,74 mlrd imovine. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,16%.
Ticker: Xetra: EXS1 (€).
Xtrackers DAX UCITS ETF 1C, s ISIN-om LU0274211480, upravlja imovinom od približno €7,06 mlrd. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,09%.
Ticker: Xetra: DBXD (€).
Deka DAX UCITS ETF, s ISIN-om DE000ETFL011, upravlja imovinom od približno €1,90 mlrd. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,15%.
Ticker: Xetra: EL4A (€).
Na europskom je tržištu trenutačno dostupno 11 ETF-ova koji prate standardni DAX, s godišnjim troškovima između približno 0,08% i 0,16%.
Budući da se veličina fonda, troškovi, način replikacije, swap naknade i burzovna uvrštenja mogu mijenjati, ostale i najnovije informacije najbolje je provjeriti u Factsheetu pojedinog ETF-a, dostupnom na službenoj stranici izdavatelja.
Je li DAX dovoljan pasivnom ulagaču?
DAX može odgovarati pasivnom ulagaču koji želi jednostavnu izloženost najvećim kompanijama njemačkog tržišta. Jednim ETF-om dobiva udjele u 40 kompanija iz industrijskog, financijskog, tehnološkog, zdravstvenog, potrošačkog i drugih sektora.
Ipak, indeks je koncentriran u samo 40 sastavnica, a deset najvećih čini gotovo dvije trećine portfelja. Ne uključuje njemačke kompanije male i srednje tržišne kapitalizacije te ne pruža izravnu geografsku diverzifikaciju izvan njemačkog tržišta.
Ako ulagač već posjeduje ETF koji prati MSCI World, MSCI Europe, STOXX Europe 600 ili drugi globalni ili europski indeks, većina najvećih sastavnica DAX-a već se nalazi u njegovu portfelju. To uključuje Siemens, Allianz, SAP, Airbus, Deutsche Telekom, Infineon i druge velike kompanije.
Dodavanje DAX ETF-a takvom portfelju prvenstveno povećava izloženost njemačkom tržištu i zajedničkim pozicijama, umjesto da znatno proširuje broj različitih kompanija ili država.
DAX može imati ulogu samostalnog ulaganja za osobu koja svjesno želi koncentriranu izloženost najvećim kompanijama njemačkog tržišta, ali i dodatnog dijela portfelja kojim se namjerno povećava zastupljenost Njemačke. Za ulagača kojem je cilj što širi presjek europskog ili svjetskog tržišta prikladniji je indeks s većim brojem kompanija i država.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, klasifikacija tržišta, ponderi, prinosi, veličina fondova, troškovi, swap naknade, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.