Napredovanje na vodeću poziciju na prvi pogled izgleda kao logičan sljedeći korak u karijeri. Međutim, prelazak iz uloge kolege u ulogu osobe koja vodi isti ili sličan tim često je jedna od zahtjevnijih profesionalnih promjena.
Znanje i iskustvo zbog kojih ste dobili promaknuće više nisu dovoljni sami po sebi. Od novog voditelja očekuje se da donosi odluke, postavlja prioritete, rješava nesuglasice, daje povratne informacije i preuzme odgovornost ne samo za svoj posao, nego i za rezultate drugih ljudi.
Dodatni izazov nastaje kada se odnos s ljudima s kojima ste do jučer bili ravnopravni preko noći promijeni. Upravo zato uspješan prijelaz u menadžersku ulogu zahtijeva više od nove titule.
Jedna od najčešćih pogrešaka novih menadžera jest nastavak rada na isti način kao prije promaknuća. Pokušavaju biti najbolji stručnjaci u timu, rješavati svaki problem i osobno kontrolirati što više zadataka.
Nova uloga, međutim, znači da se rezultat više ne mjeri samo vašom individualnom produktivnošću. Vaš posao postaje stvaranje uvjeta u kojima cijeli tim može kvalitetno raditi.
To podrazumijeva određivanje prioriteta, uklanjanje prepreka, razvoj ljudi i preuzimanje odgovornosti kada stvari ne idu prema planu.
Ljudi teško mogu dobro raditi ako ne znaju što se od njih očekuje. Zato među prvim zadacima novog voditelja treba biti jasno definiranje ciljeva i prioriteta.
To ne znači da svaki detalj mora biti unaprijed propisan. Dobar voditelj objašnjava što tim želi postići, zašto je određeni cilj važan i gdje postoje granice unutar kojih zaposlenici mogu samostalno donositi odluke.
Jasnoća smanjuje nesporazume i stvara sigurnije radno okruženje, posebno u razdoblju kada se i tim privikava na novu raspodjelu uloga.
Nova funkcija donosi formalni autoritet, ali ne i automatsko povjerenje zaposlenika.
Ono se gradi ponašanjem: dosljednošću, poštivanjem dogovora, otvorenom komunikacijom i spremnošću da saslušate ljude. Posebno je važno izbjeći situaciju u kojoj bivšim bliskim kolegama dajete povlašten položaj ili, u pokušaju da pokažete objektivnost, prema njima postanete nepotrebno stroži.
Tim vrlo brzo primjećuje različite kriterije.
Dobar početak zato je otvoreno priznati da su se uloge promijenile, ali da profesionalno poštovanje i korektan odnos ostaju jednako važni.
Novi voditelji često osjećaju potrebu odmah pokazati da zaslužuju svoju poziciju. To može dovesti do previše odluka, promjena i novih pravila u vrlo kratkom razdoblju.
Mnogo je korisnije prvo razumjeti kako tim funkcionira.
Razgovori jedan na jedan, redoviti sastanci i otvorena pitanja mogu pokazati gdje postoje problemi koje izvana nije bilo moguće vidjeti. Zaposlenici pritom trebaju znati da mogu iznijeti drukčije mišljenje bez straha da će zbog toga biti kažnjeni.
Otvorena komunikacija ne znači da će se svaka ideja prihvatiti, nego da će ljudi biti saslušani prije nego što se donese odluka.
Voditeljska pozicija često znači donošenje odluka u situacijama u kojima ne postoji savršeno rješenje.
Potrebno je prikupiti relevantne informacije, saslušati ljude koji poznaju problem i procijeniti moguće posljedice. Nakon toga ipak treba donijeti odluku.
Dugotrajno odgađanje često stvara više nesigurnosti nego pogrešna odluka koja se kasnije može ispraviti.
Važno je i priznati kada ste pogriješili. Voditelj koji pokušava prikriti svaku pogrešku teško može od zaposlenika očekivati otvorenost i odgovornost.
Veća plaća važna je, ali nije jedini razlog zbog kojeg ljudi ostaju angažirani na poslu. Nekome je važna autonomija, drugome mogućnost napredovanja, trećemu fleksibilnost, priznanje ili zanimljiviji projekti.
Zato univerzalni pristup motivaciji rijetko funkcionira.
Kvalitetan voditelj upoznaje ljude koje vodi, razumije njihove snage i pokušava im dati prostor u kojem ih mogu koristiti. Povratna informacija pritom ne bi trebala dolaziti samo kada nešto nije dobro.
Priznavanje kvalitetno odrađenog posla jednostavan je, ali često zanemaren dio upravljanja ljudima.
Poseban izazov za nove menadžere predstavlja delegiranje. Ljudi koji su promaknuti upravo zato što su bili izvrsni stručnjaci često vjeruju da će posao najbrže završiti ako ga naprave sami.
Kratkoročno to ponekad i jest točno. Dugoročno takav pristup stvara voditelja koji je zatrpan operativnim zadacima i tim koji ne razvija samostalnost.
Dobro delegiranje znači jasno definirati što treba napraviti, koji se rezultat očekuje, do kada zadatak treba završiti i koliko samostalnosti zaposlenik ima. Nakon toga potrebno je biti dostupan, ali ne kontrolirati svaki korak.
Voditelj teško može zahtijevati ono što sam ne prakticira.
Ako očekujete poštivanje rokova, morate ih i sami poštivati. Ako želite otvorenu komunikaciju, morate moći prihvatiti kritiku. Ako govorite o ravnoteži privatnog i poslovnog života, a zaposlenicima redovito šaljete zahtjeve kasno navečer, poruka koju šaljete ponašanjem bit će snažnija od one koju izgovarate.
Upravo zato prelazak u voditeljsku poziciju često zahtijeva ozbiljnu samorefleksiju. Važno je razumjeti vlastite snage, ali i obrasce ponašanja koji u novoj ulozi mogu postati problem.
Sukobi, rokovi, nezadovoljni klijenti i pogreške zaposlenika dio su gotovo svakog poslovnog okruženja. U takvim trenucima tim posebno promatra osobu koja ga vodi.
To ne znači da voditelj mora imati odgovor na svako pitanje. Važnije je da ne reagira impulzivno, da razdvoji činjenice od emocija i usmjeri razgovor prema rješenju.
Smirenost ne znači izbjegavanje neugodnih razgovora. Ponekad upravo kvalitetno vođenje zahtijeva jasno reći da rezultat nije dovoljno dobar, riješiti konflikt ili donijeti odluku koja neće svima odgovarati.
Promaknuće nije završetak profesionalnog razvoja, nego početak sasvim nove vrste učenja.
Povratne informacije zaposlenika i nadređenih, razgovori s iskusnijim menadžerima, edukacije, mentorstvo i stručna literatura mogu pomoći, ali najvažnija ostaje spremnost da povremeno preispitate vlastiti način vođenja.
Uspješan prijelaz od kolege do šefa zato se ne događa onoga dana kada dobijete novu funkciju. On traje mjesecima, a ponekad i godinama.
Najvažnija promjena nastupa kada prestanete uspjeh promatrati samo kroz ono što ste sami napravili i počnete ga mjeriti kroz ono što vaš tim može postići uz vaše vodstvo.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
